Alzheimerova bolest i dodaci prehrani koji mogu usporiti kognitivno propadanje

Image

Alzheimerova bolest najčešći je uzrok demencije kod starijih osoba. U ranim fazama Alzheimerove bolesti, prije nego što se pojave simptomi, nakupljanje nenormalnih proteinskih naslaga (nazvanih amiloidni plakovi) i slojeva vlakana (koji se nazivaju neurofibrilarni čvorovi) uzrokuju to da živčane stanice u mozgu rade manjom učinkovitošću. Tijekom vremena, pogođene živčane stanice postaju oštećene, potpuno gube funkciju i umiru, a regije mozga u kojima se one nalaze počinju se smanjivati.

Proteinske naslage i čvorovi koji karakteriziraju Alzheimerovu bolest obično počinju na područjima mozga odgovornima za učenje i pamćenje. Iako brzina napredovanja varira od osobe do osobe, oštećenja se u predvidljivom obliku šire na druga područja mozga, što na kraju utječe na mnoge kognitivne, bihevioralne i vitalne tjelesne funkcije.

Zasad ne postoji lijek za Alzheimerovu bolest, no, znanstvenici istražuju načine na koje hranjive tvari (nutrijenti) utječu na prevenciju i liječenje Alzheimerove bolesti.

mozak

Nutrijenti i Alzheimerova bolest

Niz je nutrijenata koji imaju ključne funkcije u živčanom sustavu, sudjeluju u metabolizmu energije , sintezi neurotransmitera i antioksidativnoj obrani organizma od štetnog djelovanja slobodnih radikala. Među njima su najvažniji esencijalne masne kiseline, vitamini C, B6, B9, B12, E, bakar i željezo). Kod oboljelih od Alzheimerove bolesti, bilježi se niska razina tih nutrijenata u krvi i cerebrospinalnoj tekućini, za koje se smatra da odražavaju nutritivni status mozga.

Zasad nije poznato je li ovo stanje niskih razina nutrijenata posljedica progresije Alzheimerove bolesti, loše kvalitete prehrane povezane s padom kognitivnih funkcija ili je uzročnik nastanka i napredovanja bolesti.

No, liječnici savjetuju povećan unos ovih nutrijenata kako bi se povećala njihova razina u cerebrospinalnoj tekućini iako zasad nema sigurnog načina sprječavanja napredovanja bolesti. Naime, na pozitivan učinak uzimanja vitamina C, vitamina E i esencijalnih masnih kiselina za sprečavanje ili odgađanje napredovanja bolesti može utjecati prisutnost vaskularnih faktora rizika, postojeći nedostatak hranjivih tvari ili određena genetskoj predispoziciji.

1. Esencijalne masne kiseline

Esencijalne masne kiseline su vrsta polinezasićenih masnih kiselina koja se u organizam moraju unositi prehranom. One su strukturalni dio svih tjelesnih stanica te se konvertiraju u čestice koje utječu na upalne procese i imunitet, ali i služe kao važan izvor energije.

Dugolančane omega-3 polinezasićene masne kiseline eikozapentaenska kiselina (EPA) i dokozaheksaenska kiselina (DHA) mogu zaštititi mozak smanjenjem upala, poboljšanjem protoka krvi i smanjenjem abnormalnog zgrušavanja proteina ß-amiloida.

Obzervacijske studije pokazuju da prehrane bogate omega-3 polinezasićenim masnim kiselinama usporavaju kognitivno propadanje. Visok unos ribe i omega-3 povezan je sa sporijom stopom gubljenja pamćenja i ukupnom kognitivnom propadanju kod starijih osoba. Također, nizak unos DHA iz ribe je povezan s višim rizikom od razvoja demencije i Alzheimerove bolesti.

omega

2. Vitamini B-kompleksa

Vitamin B6 pomaže u pretvorbi hrane u energiju te pomaže u stvaranju neurotransmitera, crvenih krvnih zrnaca te izgradnji gradivnih blokova DNA. Vitamin B12 također pomaže u pretvorbi hrane u energiju, proizvodnji crvenih krvnih zrnaca te je potreban za pravilno funkcioniranje živčanog sustava.

Folati odnosno vitamin B9 su potrebni za sintezu DNA i formiranje novih stanica te rast i oporavak svih tjelesnih tkiva, uključujući živce i mozak.

Vitamini B6, B9 i B12 zajedno rade na konverziji homocisteina u metionin, aminokiselinu koja se koristi u nizu staničnih aktivnosti.

Manjak folata može dovesti do smanjene sinteze metionina i nakupljanja homocisteina, a upravo je njegova velika količina povezana s povećanim rizikom od Alzheimerove bolesti.

3. Vitamin C

Vitamin C je je snažan antioksidans koji pomaže u borbi protiv oksidativnog oštećenja i štetnog djelovanja slobodnih radikala. On je i kofaktor niza enzimskih reakcija koje uključuju proizvodnju kolagena, L-karnitina, niza neurotransmitera te regulaciji ekspresije gena.

Upravo se oksidativni stres smatra jedim od uzročnika niza neurodegenerativnih oštećenja i bolesti, uključujući i Alzheimerovu bolest. Osim toga, visok udio vitamina C u krvi povezan je s boljim kognitivnim funkcijama i nižim rizikom od kognitivnog propadanja.

4. Vitamin E

Vitamin E djeluje kao antioksidans u masnom okruženju te pojačava rad stanica imunološkog sustava. On ima važnu funkciju u mozgu gdje štiti moždane i živčane stanice od oksidativnog oštećenja.

Kod oboljelih od Alzheimerove bolesti nalazi se snižena razina vitamina E u cerebrospinalnoj tekućini, a studije pokazuju moguće pozitivno djelovanje na usporavanje kognitivnog gubitka kod oboljelih od Alzheimerove bolesti.

vitamin c

5. Bakar

Bakar je esencijalni mineral u tragovima koji pomaže u proizvodnji energije, korištenju željeza, antioksidativnoj obrani te sintezi neurotransmitera i vezivnih tkiva. Bakar se spaja na proteine u krvi, a kod oboljelih od Alzheimerove bolesti nalazi se jako puno nespojenog bakra.

Postojanje veće količine nevezanog bakra može dovesti do akumulacije metala u osjetljivim područjima mozga, oksidativnog stresa, nakupljanja plaka te oštećenja živčanih tkiva.

Uloga bakra u razvoju Alzheimerove bolesti je zasad nejasna, ali neke studije pokazuju da dodatno uzimanje bakra ili agenata koji potiču vezanje bakra može stabilizirati neke aspekte Alzheimerove bolesti.

6. Željezo

Željezo je esencijalni mineral u tragovima potreban za sintezu niza vitalnih molekula, prijenos kisika i njegovo pohranjivanje, a sudjeluje i kao pomoć nizu enzima s antioksidativnim djelovanjem.

Nenormalno nakupljanje željeza te oksidativno oštećenje mozga mogu doprinijeti razvoju neurodegenerativnih bolesti, uključujući i Alzheimerovu bolest.

Iako zasad nema lijeka za oboljele od Alzheimerove bolesti, unos kvalitetne hrane i potrebnih dodataka prehrani u nekim slučajevima može pozitivno utjecati na smanjenje napredovanja Alzheimerove bolesti i opadanje kognitivnih funkcija, što oboljelima može poboljšati kvalitetu života tijekom napredovanja ove neurodegenerativne bolesti.

Objavljeno 27.09.2019.

Pregledaj povezani sadržaj
Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!