Antioksidansi: što su, koja je njihova funkcija i gdje ih sve možemo pronaći

Image

Posjeti Fitness.com.hr webshop i trgovinu

Više od 3000 zadovoljnih kupaca svaki mjesec svoje proizvode kupuje u:

Fitness.com.hr webshopu

Fitness.com.hr trgovini u Zagrebu (Vrbani)

Pogledaj i ti najveću ponudu fitness opreme, sprava za vježbanje te dodataka prehrani na jednom mjestu!

Rijetko se koji naziv vezan uz prehranu i zdravlje u posljednjih nekoliko godina tako često spominje kao – antioksidansi. Od popularnih magazina, do stručne literature – antioksidansi se ističu kao iznimno važne tvari s nizom pozitivnih učinaka na naše zdravlje. No, znate li što su zapravo antioksidansi i gdje ih možete pronaći?

Antioksidansi su kemijski spojevi koji, najjednostavnije rečeno, mogu spriječiti ili usporiti oštećenja stanica. Preciznije rečeno - antioksidansi su "oblika ponašanja". Svaki spoj koji može donirati elektrone i neutralizirati na taj način slobodne radikale ima antioksidativna svojstva. Antioksidansi djeluju na tri različita načina: oni mogu sniziti energiju slobodnih radikala, spriječiti njihovo nastajanje ili prekinuti lančanu reakciju oksidacije.

Dakle, antioksidansima se nazivaju molekule sposobne za inhibiciju oksidacije drugih molekula. Oksidacija je kemijska reakcija u kojoj dolazi do prijenosa elektrona ili vodika sa supstance na oksidativni agens, kojom mogu nastati slobodni radikali. Oni mogu započeti lančanu reakciju, a kada dođe do lančane reakcije u stanici, može biti prouzročena šteta ili može doći do staničnog uništenja.

Bobičasto voće

Prirodni antioksidansi se nalaze u voću i povrću, morskim biljkama te plodovima mora koji se hrane morskim biljem. Postoji tisuće antioksidativnih spojeva, a najučestaliji su vitamini A, C i E, beta-karoten i likopen. Antioksidansi se mogu proizvesti i na umjetan način, a konzumiraju se kao dodaci prehrani.

Što su slobodni radikali?

Uz pojam antioksidansa često se vežu i pojmovi oksidativni stres i slobodni radikali. Današnji način života, koji podrazumijeva velika mentalna opterećenja, nedovoljne količine sna, jednoličnu prehranu i uživanje prekomjernih količina alkohola, kave i cigareta, uvelike doprinosi povećanju oksidativnog stresa u našem organizmu. Emocionalni stres, UV zračenje, toksične tvari, dim cigarete i drugi čimbenici također generiraju slobodne radikale.

Izloženost kisiku (oksidacija) može "slomiti" atome, pa oni na taj način ostaju s nesparenim elektronima, koji utječu na kemijsku nestabilnost spojeva. Takvi nestabilni spojevi nazivaju se slobodnim radikalima, a njihova je težnja pronaći slobodne elektrone iz drugih stanica i na taj način stvoriti lančanu reakciju. "Krađa" obližnjih elektrona oslabljuje atome stanica iz susjedstva pri čemu oni postaju slobodni radikali.

Zašto su slobodni radikali štetni?

Rijetko je dobra ideja igrati se sa staničnom strukturom, pogotovo kad stanice koje se izlažu oksidaciji (oksidativnom stresu) sadrže DNK. Oksidativni stres je povezan s ozbiljnim bolestima kao što su rak, bolesti srca, moždani udar, starenje, dijabetes, artritis, fibromijalgija, Parkinsonova bolest, Alzheimerova bolest, autoimune bolesti, opadanja kognitivnih funkcija te bolesti očiju kao što je makularna degeneracija.

Funkcija antioksidansa je očuvanje i obnova oštećenih stanica izazvanih utjecajem slobodnih radikala. Kako im samo ime kaže, njihova je funkcija borba protiv oksidacije kojom nastaju slobodni radikali.

Antioksidansi su vitamini A, C i E, beta-karoten, selen, flavonoidi i lignan.

Kako dođe do manjka antioksidansa?

Prehrana siromašna mastima može narušiti apsorpciju beta karotena i vitamina E i drugih hranjivih tvari topljivih u mastima. Voće i povrće su važni izvori vitamina C i karotenoida. Cjelovite žitarice i visoke kvalitete biljna ulja su glavni izvori vitamina E.

Mnoge biljne tvari su poznate kao "fitonutrijenti," ili "fitokemikalije". One također posjeduju antioksidativna svojstva. Fenolni spojevi, kao što su flavonoidi, su takve kemikalije, a nalaze se u voću, povrću, ekstraktu zelenog čaja itd.

Osim prehranom, ljudski organizam ima nekoliko antioksidanskih mehanizama koji se mogu zaštititi od posredovanog oštećenja slobodnih radikala. Antioksidativni enzimi - glutation peroksidaza, katalaza i superoksid dismutaza su takvi enzimi. Oni zahtijevaju mikronutrijente poput selena, željeza, bakra, cinka, mangana za svoje aktivnosti. Dakle, može se zaključiti da i manjak nekog od ovih mikronutrijenata, kao i masti, može dovesti do niskog antioksidativnog djelovanja.

Dakle, da bi se održala potrebna razina antioksidansa potrebno je hranom i, po potrebi, suplementacijom unositi dovoljne količine antioksidansa te na taj način spriječiti negativne učinke slobodnih radikala.

Voće i povrće

Gdje možemo pronaći antioksidanse?

Vitamin E:
orašasti plodovi
žitarice
povrće
biljno ulje
Vitamin C:
citrusi
rajčica
zeleno vlaknasto povrće
jagode
Vitamin A:
batat
brokula
mrkva
kelj
buča
dinja
kupus
šljive

Beta-karoten:
buča
slatki krumpir
mrkva
Selen:
brazilski oraščić
riba i školjkaši
crveno meso
jaja
mlijeko
češnjak
žitarice
Flavonoidi:
soja
crveno vino
nar (šipak)
brusnice
borovnice
čaj
Lignan:
lan
pšenica
zob
raž

Objavljeno 31.10.2016.

Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!