EPA i DHA: Zašto je omega-3 dobra za sve generacije?

Image

Već godinama se o omega-3 masnim kiselinama priča kao o dodatku prehrani koji bismo svi trebali uzimati, bez obzira na godine, zdravstveno stanje ili bilo koji drugi faktor.

Omega-3 polinezasićene masne kiseline, uključujući EPA (eikozapentaenska) i DHA (dokozaheksaenska), su masne kiseline s nizom pozitivnih utjecaja na ljudsko zdravlje.

One su sastavni dio staničnih membrana i igraju važnu ulogu u antiupalnim procesima te u viskoznosti stanične membrane. Osim toga EPA i DHA su neophodne za pravilan razvoj fetusa te zdravo starenje, a DHA je ključna komponenta svih staničnih membrana i nalazimo je i u mozgu i u mrežnici. EPA i DHA su i prekursori nekoliko metabolita koji su iznimno bitni u prevenciji ili liječenju više različitih bolesti, ističu Serhan i sur.

omega3

Dostatan unos EPA i DHA hranom je često teško izvediv, a nalazimo ih u morskim algama i morskim životinjama. Omega-3 masna kiselina kraćeg lanca α-linolenska kiselina (ALA) je puno dostupnija i prisutnija u našoj prehrani jer je nalazimo u mnogim biljkama, no ona nema tako snažno djelovanje kao DHA i EPA.

Nažalost, iako ljudski organizma može konvertirati ALA u EPA i DHA, istraživanja pokazuju da se tako može sintetizirati samo mala količina ovih važnih masnih kiselina u tijelu. Prema Neffu i sur., samo se 2-10% ALA u ljudskom organizmu može konvertirati u EPA i DHA što jasno pokazuje o kako malom i nedostatnom izvoru se radi.

Nažalost prehrana modernog zapadnjaka sve je lošije kvalitete, sa sve manjim udjelom polinezasićenih masnih kiselina. Riba i proizvodi od ribljeg ulja su primarni izvor ove dvije biološki visokovrijedne masne kiseline (EPA i DHA), a njihov smanjen unos povezuje se s povećanim rizikom od usporenog razvoja fetusa, upalnih procesa, lošeg kardiovaskularnog zdravlja te Alzheimerove bolesti.

omega-3

Omega-3 masne kiseline i razvoj fetusa

Trudnička prehrana uvijek se planira s naglaskom na dostatan unos proteina i kalorija, a u posljednjim godinama ovome se pribraja i važnost unosa masnih kiselina. Razlog ovome je dijelom i činjenica da unos EPA i DHA tijekom trudnoće ima niz pozitivnih učinaka na zdravlje i razvoj fetusa.

Tijekom trudnoće placenta prenosi hranjive tvari, uključujući i DHA od majke fetusu. Količina omega-3 masnih kiselina u fetusu u direktnoj je vezi s količinom koju je majka probavila pa je bitno da majka ovih kiselina ima dovoljno u prehrani. Prema preporukama, ∼300–900 mg EPA+DHA na dan je preporučljiva doza za unos tijekom trudnoće.

Nekoliko je studija potvrdilo korist od omega-3 dodatka prehrani tijekom trudnoće u smislu pravilnog razvoja mozga i mrežnice kod djece. Od 2 najznačajnije dugolančane omega-3 masne kiseline, EPA i DHA, DHA je važnija za pravilnu funkciju stanične membrane i vitalna je za razvoj mozga fetusa i mrežnice, ističu Ramakrishnan i sur.

Tijekom trećeg tromjesečja ogromne količine DHA nakupljaju se u fetalnom tkivu, a najviše ove masne kiseline nalazimo u mrežnici i mozgu, što može biti povezano s normalnim vidom i funkcijom mozga.

Osim toga, studija koju su objavili Krauss-Etschmann i sur. potvrdila je da majke koje su uzimale EPA i DHA dodatke prehrani tijekom trudnoće i dojenja mogu zaštititi dijete od alergija. Razlog ovome može biti u činjenici da je riblje ulje u obliku dodatka prehrani povezano sa sniženim razinama tjelesnih stanica povezanih s upalnim procesima i imunološkim reakcijama.

omega

Omega-3 masne kiseline i kardiovaskularne bolesti

Kardiovaskularne bolesti su najveći krivac za preuranjenu smrt na svijetu. Upravo se kronične upalne procese smatra odgovornima za razvoj niza kroničnih bolesti, među koje spavaju i kardiovaskularne bolesti.

Smatra se da EPA i DHA imaju protuupalne učinke i utjecaj na smanjenje oksidativnih oštećenja te da poboljšavaju staničnu funkciju kroz promjene u ekspresiji gena, ističu Bouwens i sur. U njihovoj studiji koja je koristila ljudske uzorke krvi, unos EPA+ HA promijenio je ekspresiju 1040 gena i rezultirao smanjenom ekspresijom gena uključenih u upalne procese i aterogenezu (proces stvaranja masnih naslaga u stjenci arterija).

Unos EPA+DHA povezan je sa smanjenim rizikom od ponovljenih bolesti koronarnih žila i iznenadnom srčanom smrću nakon infarkta te smanjenim rizikom od bolesti srca. Osim toga, studija koju su proveli Yokoyama i sur. pokazala je da uzimanje EPA dodataka prehrani sa statinima, u usporedbi samo s terapijom statinima, nakon 5 godina, smanjuje rizik od novih srčanih bolesti ili napada za 19%.

Potvrđeno je i da omega-3 masne kiseline igraju važnu ulogu u arteriosklerozi i perifernoj arterijskoj (vaskularnoj) bolesti. Smatra se da EPA i DHA poboljšavaju stabilnost plaka, smanjuju aktivaciju endotela i poboljšavaju propusnost krvožilnog sustava, čime se smanjuje mogućnost kardiovaskularnog napada, ističu Dawczynski i sur.

omega

Omega-3 masne kiseline i Alzheimerova bolest

Alzheimerova bolest je razarajuća bolest kojoj nema lijeka. Prvi indikator bolesti je gubljenje pamćenja koje progresivno napreduje do potpune nemogućnosti brige za sebe i na koncu – smrti. Predviđa se da je trenutno u svijetu preko 30 milijuna ljudi oboljelo od Alzheimerove bolesti, a do 2050. godine se procjenjuje da će biti 106,2 oboljelih, ističu Gillette-Guyonnet i sur.

Niz je studija koje su proučavale utjecaj omega-3 masnih kiselina na razvoj Alzheimerove bolesti. Kako ističu Tully i sur. DHA je prisutan u velikim količinama u fosfolipidima neuronskih membrana gdje je uključen u pravilnu funkciju živčanog sustava, pa je stoga jasno zašto igra i važnu ulogu u Alzheimerovoj bolesti.

Studija koju su proveli Gu i suradnici potvrdila je da je visok unos namirnica bogatih omega-3 masnim kiselinama (orašasti plodovi, riba, rajčica, perad, kupusasto povrće, voće, zeleno lisnato povrće) te nizak unos namirnica siromašnih omega-3 masnim kiselinama (punomasni mliječni proizvodi, crveno meso, organi životinja i maslac) direktno povezan sa sniženim rizikom od Alzheimerove bolesti.

Nadalje, neželjen gubitak kilograma je problem s kojim se suočavaju svi oboljeli od Alzheimerove bolesti. Studija koju su proveli Irving i sur. pokazala je da suplementacija EPA+DHA ima pozitivne učinke na dobivanje kilograma oboljelih od Alzheimerove bolesti.

omega

Zaključak

Omega-3 masne kiseline sudjeluju u ljudskom razvoju od samoga početka: od razvoja fetusa, pa preko kardiovaskulrnih funkcija i sprječavanja razvoja Alzheimerove bolesti, koja najčešće nastupa u starijim godinama.

Budući da ljudski organizam masne kiseline DHA i EPA ne uspijeva dovoljno dobiti iz morskih plodova, nužno je prehranu obogatiti ribom i proizvodima od ribljeg ulja koji su bogati ovim masnim kiselinama.

Studije su potvrdile da su upravo DHA i EPA neophodne za razvoj fetusa, uključujući imunološke i neurološke funkcije i pravilan razvoj vida. Osim toga, DHA i EPA mogu utjecati na niz kardiovaskularnih funkcija, uključujući upalne procese, antikoagulaciju, bolesti arterija i koronarnih žila.

Također, EPA I DHA su pokazale obećavajuće rezultate u studijama koje su se bavile prevencijom, kontrolom tjelesne težine i kognitivnim funkcijama.

Omega-3 masne kiseline kupite u Fitness.com.hr webshopu.

omega3

Reference:

  1. Bouwens M, van de Rest O, Dellschaft N, Bromhaar MG, de Groot LC, Geleijnse JM, Muller M, Afman LA Fish-oil supplementation induces antiinflammatory gene expression profiles in human blood mononuclear cells. Am J Clin Nutr.  2009;90:415–24.

  2. Dawczynski C, Martin L, Wagner A, Jahreis G. n-3 LC-PUFA-enriched dairy products are able to reduce cardiovascular risk factors: a double-blind, cross-over study. Clin Nutr.  2010;29:592–9.

  3. Gillette-Guyonnet S, Andrieu S, Dantoine T, Dartigues JF, Touchon J, Vellas B. Commentary on “A roadmap for the prevention of dementia II. Leon Thal Symposium 2008.” The Multidomain Alzheimer Preventive Trial (MAPT): a new approach to the prevention of Alzheimer's disease. Alzheimers Dement.  2009;5:114–21.

  4. Gu Y, Nieves JW, Stern Y, Luchsinger JA, Scarmeas N. Food combination and Alzheimer disease risk: a protective diet. Arch Neurol.  2010;67:699–706.

  5. Irving GF, Freund-Levi Y, Eriksdotter-Jonhagen M, Basun H, Brismar K, Hjorth E, Palmblad J, Vessby B, Vedin I, Wahlund LO, et al.  Omega-3 fatty acid supplementation effects on weight and appetite in patients with Alzheimer's disease: the omega-3 Alzheimer's disease study. J Am Geriatr Soc.  2009;57:11–7.

  6. Krauss-Etschmann S, Hartl D, Rzehak P, Heinrich J, Shadid R, Del Carmen Ramirez-Tortosa M, Campoy C, Pardillo S, Schendel DJ, Decsi T, et al.  Decreased cord blood IL-4, IL-13, and CCR4 and increased TGF-beta levels after fish oil supplementation of pregnant women. J Allergy Clin Immunol.  2008;121:464–70 e6.

  7. Neff LM, Culiner J, Cunningham-Rundles S, Seidman C, Meehan D, Maturi J, Wittkowski KM, Levine B, Breslow JL. Algal docosahexaenoic acid affects plasma lipoprotein particle size distribution in overweight and obese adults. J Nutr.  2011;141:207–13.

  8. Ramakrishnan U, Stein AD, Parra-Cabrera S, Wang M, Imhoff-Kunsch B, Juarez-Marquez S, Rivera J, Martorell R. Effects of docosahexaenoic acid supplementation during pregnancy on gestational age and size at birth: randomized, double-blind, placebo-controlled trial in Mexico. Food Nutr Bull.  2010;31:S108–16.

  9. Serhan CN, Chiang N, Van Dyke TE. Resolving inflammation: dual anti-inflammatory and pro-resolution lipid mediators. Nat Rev Immunol.  2008;8:349–61.

  10. Su KP, Huang SY, Chiu TH, Huang KC, Huang CL, Chang HC. Pariante CM Omega-3 fatty acids for major depressive disorder during pregnancy: results from a randomized, double-blind, placebo-controlled trial. J Clin Psychiatry.  2008;69:644–51.

  11. Swanson, D. Block, R. Mousa, SA. Omega-3 Fatty Acids EPA and DHA: Health Benefits Throughout Life. Advances in Nutrition, Volume 3, Issue 1, 1 January 2012, Pages 1–7.

  12. Tully AM, Roche HM, Doyle R, Fallon C, Bruce I, Lawlor B, Coakley D, Gibney MJ. Low serum cholesteryl ester-docosahexaenoic acid levels in Alzheimer's disease: a case-control study. Br J Nutr.  2003;89:483–9.

  13. Yokoyama M, Origasa H, Matsuzaki M, Matsuzawa Y, Saito Y, Ishikawa Y, Oikawa S, Sasaki J, Hishida H, Itakura H, et al.  Effects of eicosapentaenoic acid on major coronary events in hypercholesterolaemic patients (JELIS): a randomised open-label, blinded endpoint analysis. Lancet.  2007;369:1090–8.

Objavljeno 18.10.2018.

Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!