Vitamin C: nezamjenjivi vitamin i njegova uloga u organizmu

Image

Jeste li pojeli danas koji komad voća? Ili mislite da je dovoljno vitamina u multivitaminskom soku koji ste popili uz ručak u firmi? Zna naš imunitet, za sprečavanje mnogih poremećaja, potrebne su dovoljne zalihe svih vitamina pa tako i onog, nećemo reći najpoznatijeg, ali najspominjanijeg, na kojeg se često zaboravlja u ovim ubrzanim uvjetima života. Riječ je o C vitaminu, askorbinskoj kiselini, kojeg nalazimo u mnogim namirnicama, koji je neizmjerno bitan antioksidant zbog čijeg nedostatka možemo imati problema s učestalim prehladama, raznim krvarenjima (desni npr.), problemima s klimavim zubima, produljenim zacjeljivanjem i najobičnijih rana, poremećajem sinteze kolagena, sintezom karnitina i mnogim drugim.

U nedostatku vitamina C ukoliko imate neku bakterijsku ili virusnu infekciju, vaš imunološki sustav slabije radi, a vrijeme trajanja infekcije se može i dvostruko produljiti. Iako ćete čuti da je kasno početi s uzimanjem C vitamina kad se već jednom razbolite, ne možemo reći da je to potpuno točno jer ćete brže ozdraviti i lakše podnijeti sve napore prehlade.

Bobičasto voće

Uz C vitamin je u takvim situacijama najbolje konzumirati namirnice s povećanom količinom cinka, vitamina A i bioflavonoida. 1-2 grama vitamina C poboljšava funkciju pluća te mogu smanjiti astmatične napade kod osoba s alergijama te se može primjenjivati kao antihistaminik. Navedena količina štititi će vaše bronhije od hladnoće, peludne groznice, smoga i onečišćenja u zraku.

Vitamin C pomaže u sprečavanju tvari nitrosamina, koji je kancerogen i izaziva pojavu raka. Vitamin C prevenira nastanak raka želuca, raka dojke i cerviksa, rak debelog crijeva, mokraćnog mjehura endometrija, i rak jednjaka te njegov nedostatak u organizmu dokazano utječe na pojavu raka gušterače. Vitamin C izravno štiti zdrave stanice od malignih stanica pa se rak sporije širi kod oboljelih pacijenata. Također pomaže produljenju života već oboljelih, kao i jačanju imuniteta pacijentima koji su prošli operacije, zračenja i kemoterapije.

Nedostatak vitamina C ozbiljno ugrožava od nastanka srčanih bolesti jer izravno sprečava pretvaranje masnoća u aterosklerotične plakove na krvnim žilama. Znanstvenici su dokazali kako je kod osoba sa smanjenom konzumacijom C vitamina, vitamina E i karotenoida povećana debljina vratnih arterija jer vitamin E i beta karoten usporavaju oksidaciju „lošeg“ LDL kolesterola, a vitamin C ju potpuno sprečava. Osim toga, veće količine C vitamina povećavaju razinu HDL kolesterola, koji čuva arterije.

Prema nekim istraživanjima 2 g askorbinske kiseline dnevno može utjecati na nadzor količine šećera u krvi kod oboljelih od dijabetesa tipa 2. Također, pomaže i već spomenutom sprečavanju ateroskleroze , s kojom oboljeli od dijabetesa često imaju problema.

Preporučena novim standardima svjetske zdravstvene organizacije, preporučena dnevna doza je 75 miligrama za žene i 90 mg za muškarce, iako se sve više razmišlja i o povećanju tog broja do 200 mg. Oboljelima se preporučuje do 1000 mg kao i sportašima zbog povećanog stresa na organizam.

Kako bi znali koliko dnevno moramo unijeti ovog vitamina, najbolje da se ravnamo po tablici (mg/100g namirnice):

Šipak 2000 mg/100g
Kineska datulja 500 mg
Crni ribiz 200 mg
Crvena paprika 190 mg
Peršin 130 mg
Kivi 90 mg
Brokula 90 mg
Ribizli – crveni 80 mg
Papaja 60 mg
Jagode 60 mg
Naranča 50 mg
Limun 40 mg
Dinja 40 mg
Cvjetača 40 mg
Grejpfrut 30 mg
Malina 30 mg
Mandarina 30 mg
Špinat 30 mg
Kelj 30 mg
Limeta 20 mg
Mango 20 mg
Rajčica 10 mg
Borovnica 10 mg
Ananas 10 mg
Grožđe 10 mg
Marelica 10 mg
Šljiva 10 mg
Lubenica 10 mg
Banana 9 mg
Mrkva 9 mg
Avokado 8 mg
Trešnja 7 mg
Breskva 7 mg
Jabuka 6 mg
Kupina 6 mg
Cikla 5 mg
Kruška 4 mg
Zelena salata 4 mg
Krastavac 3 mg
Balancana 2 mg
Smokva 2 mg
Borovnica 1 mg

Slijedeći tablicu, svatko si može odrediti iz kojeg će izvora koliko dnevno vitamina C konzumirati kako bi zadovoljio osnovne potrebe. Iako je lakše zaposlenima vitamin C uzeti iz farmaceutskih suplemenata, znanstvenici se slažu da 75 mg dnevno mora dolaziti iz namirnica jer jedino prirodna varijanta C vitamina dolazi sa bioflavonoidima.

Kivi

Najbolje je dnevnu dozu pravilno raspodijeliti tijekom dana; primjerice uz doručak pojedite jedan kivi, a ostatak dana za ručak jedite brokulu, ciklu na salatu i sl. jer se C vitamin odmah iskorištava kad ga se konzumira. Na ovaj ćete način osigurati ravnomjeran unos čitav dan.

Valja pripaziti i na način pripremanja hrane bogate ovim vitaminom. Dugotrajno stajanje izaziva oksidaciju pa nećete ništa dobiti iz čaše limunade koja stoji 2 sata prije nego ste ju popili. Na visokim temperaturama , vitamin C se uništava, a kuhanjem povrća u vodi, ostaje u njoj, stoga je nezamjenjivo popiti vodu u kojoj ste kuhali kupus, blitvu i ostalo povrće. Voće i povrće najbolje ćete iskoristiti ako ga konzumirate svježe, nedozrelo, odmah nakon što se ga oprali.

I, naravno, ukoliko se, unatoč široko rasprostranjenim prirodnim izvorima vitamina C ipak odlučite za sintetizirane varijante vitamina, činite to u dogovoru s liječnikom jer suplementi najčešće zadržavaju mnogo veće količine vitamina od prirodnih izvora.

Objavljeno 26.03.2012.

Pregledaj povezani sadržaj
Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!