Božićna akcija: iskoristi do 30% popusta na sve trake za trčanje!

Dodaci prehrani i dojenje: Što izbjegavati, a što koristiti?

Image

U prošlom tekstu sam obradila temu proteinskih praškova i dojenja. Međutim, što je s ostalim dodacima prehrani? Majke nailaze na svakakve preporuke i često onda ostaju zbunjene. Pojedini dodaci prehrani sadrže široki spektar sastojaka i teško je raspoznati što je ok, a što nije.

dojenje

Potrebe za nutrijentima u vrijeme dojenja

SZO preporučuje ekskluzivno dojenje prvih 6 mjeseci. ESPHGAN (Europsko udruženje za pedijatrijsku gastroenterologiju i prehranu) pak preporuke za ekskluzivno dojenje stavlja između 4. i 6. mjeseca. Tijekom tog perioda preporučuje se unos od dodatnih 500 kcal u odnosu na energetski unos prije trudnoće. Iznos od 500 kcal dobiven je izračunom prosječne dnevne količine mlijeka (780 ml, od 450 – 1200 ml) i energetskom vrijednošću majčinog mlijeka (67 kcal / 100 ml).

U odnosu na period trudnoće, potreba za bjelančevinama se povećava za 25 g /dan (točnije 1,3 g / kg / dan). Dnevni unos ugljikohidrata i masti se posebno ne mijenja, i prati preporuke kao i prije trudnoće. Za ugljikohidrate to znači unos od 45 – 65 % cjelodnevnog energetskog unosa, a za masti 25 – 30 %. Kod konzumacije masti treba paziti na adekvatan unos omega-3 i omega-6 nezasićenih masnih kiselina jer one utječu i na sastav masnih kiselina u mlijeku.

U niže navedenoj tablici vide se preporuke dnevnog unosa za vitamine i minerale i promjene istih u periodu prije trudnoće i za vrijeme dojenja.

dojenje

Preporučene dnevne količine vitamina i minerala za trudnice i dojilje:

Nutrijent Prije trudnoće Trudnoća Dojenje
Vitamin A (μg/d) 700 770 1300
Vitamin D (μg/d) 5 15 15
Vitamin E (mg/d) 15 15 19
Vitamin K (μg/d) 90 90 90
Folat (μg/d) 14 18 17
Riboflavin (mg/d) 1.1 1.4 1.6
Tiamin (mg/d) 1.1 1.4 1.4
Vitamin B6 (mg/d) 1.3 1.9 2
Vitamin B12 (μg/d) 2.4 2.6 2.8
Vitamin C (mg/d) 75 85 120
Kalcij (mg/d) 1,000 1,000 1,000
Željezo (mg/d) 18 27 9

Izvor: Otten JJ, Pitzi Hellwig J, Meyers LD, Editors. Dietary reference intakes. The essential guide to nutrient requirements. Washington, DC: National Academies Press; 2006.

Dodaci prehrani koji se preporučuju koristiti za vrijeme dojenja

Primarno je najbitnije birati raznoliku i kvalitetnu hranu. Međutim oporavak od poroda, dojenje i dojenče zahtijevaju svoje vrijeme. Ponekad dani ubrzano prolaze i jednostavno ne stigneš ništa zgrabiti i pojesti. Takve situacije u prvih nekoliko mjeseci nisu rijetke. Tome možemo pridodati neprospavane noći i bez problema nas obuzme kroničan umor.

Svakako moram napomenuti: osim u sastavu masnih kiselina, majčino mlijeko ima većinom stalan sastav. To znači da bez obzira na to kako majka jede, mlijeko će biti dovoljno hranjivo i „jako“ (energetski bogato) za dojenče, ono će se prvo namiriti. Ali, ako se majka ne hrani adekvatno, bit će umorna i iscrpljena. Dakle, kvalitetna prehrana je bitna primarno radi majčinog zdravlja.

Iz gore navedenih razloga se preporučuje uzimati neku od prenatalnih ili postnatal formula i za vrijeme dojenja. Gubitak kilograma tijekom perioda dojenja također neće utjecati na kvalitetu majčinog mlijeka, ali se može pojaviti manjak magnezija, vitamina B6, folata, kalcija i cinka. Vitamini topivi u mastima (A, D, K) kao i oni topivi u vodi (B1, B6, B12, folat) se u određenoj mjeri izlučuju u mlijeko.

dojenje

Uspoređujući uobičajenu prehranu dojilja i njenih potreba za nutrijentima Institute of Medicine je složio preporuke koje bi trebalo uzeti u obzir za vrijeme dojenja:

  • Kalcij – RDA za kalcij iznosi 1200 mg / dan. Unos je od posebne važnosti za djevojke mlađe od 25 godina s obzirom na to da do tada raste gustoća kostiju. Manjak kalcija u prehrani neće utjecati na količinu kalcija u majčinom mlijeku, ali može predstavljati rizik za osteoporozu kasnije u životu.
  • Cink – iako unos cinka ne utječe bitno na njegovu koncentraciju u mlijeku, manjak može slabo utjecati na majčino zdravlje.
  • Magnezij – unos magnezija zna biti graničan u odnosu na RDA vrijednosti. Na manjak magnezija često ukazuju pojačani grčevi u nogama i ostatku tijela.
  • Vitamin B6 – smanjeni unos vitamina B6 tijekom perioda laktacije može loše utjecati na dojenče ali i na majku. U slučaju neadekvatnog unosa, B6 vitamin je bitno suplementirati.
  • Vitamin A – preporučeni dnevni unos vitamina A 1300 μg. Ako postoji dokazani manjak vitamina A potrebna je njegova suplementacija. Deficit je povezan sa smanjenom koštanom masom, mogućim komplikacija reproduktivnog sustava, smanjenim rastom i razvojem te kompromitiranim imunološkim sustavom.
  • Vitamin D – status vitamina D u mlijeku ovisi o statusu vitamina D kod majke. U slučaju da majka ima manjak vitamina D potrebna je suplementacija majke i po procjeni liječnika i djeteta.
  • Jod - unos joda je izrazito bitan u periodu dojenja ali i prve dvije godine rasta i razvoja djeteta kada se odvija velika dioba neuralnih stanica u mozgu. Nedostatak joda može dovesti do pojave guše, hipotireoze, mentalne disfunkcije, smanjenog rasta. Obogaćivanjem soli jodom sprječava se nastanak njegovog deficita, a na hrvatskom tržištu postoji sol koja prema zakonu mora sadržavati jod u količini od 15 do 23 mg na kilogram proizvoda.
  • DHA – majke koje konzumiraju dovoljno dokosaheksaenske (DHA) masne kiseline ju također izlučuju i u mlijeko. Iako ne postoji RDA za unos omega-3 masnih kiselina, preporuka je bar jednom tjedno jesti plavu morsku ribu i to primarno sitnu ribu (inćune, srdelice, plavice, škombre), a izbjegavati tunu npr. radi zagađenosti živom. Ako plavu morsku ribu konzumirate rijetko, dobro je koristiti suplemente DHA masne kiseline. DHA masna kiselina je bitna za razvoj koncentracije i vida.

dojenje

Dodaci prehrani koji sadrže biljne vrste

Treba imati na umu da kod većine biljnih pripravaka nije istražen njihov za utjecaj na dojilje i majčino mlijeko. Prema Pravilniku o tvarima koje se mogu dodavati hrani i koristiti u proizvodnji hrane te tvarima čije je korištenje u hrani strogo zabranjeno ili ograničeno, proizvođač mora na dodacima staviti napomenu ako neka od sastavnica nije primjerena za dojilje. Neke generalne smjernice možemo sumirati:

  • biljne čajeve pijte umjereno
  • ograničite unos biljnih pripravaka koji sadrže nekoliko različitih biljnih vrsta
  • obavezno pročitajte deklaraciju i posebna upozorenja
  • svakako se savjetujte s liječnikom, farmaceutom ili nutricionistom prije korištenja
  • potreban je poseban oprez kod preparata za mršavljenje koji često sadrže kofein, ginseng, guaranu koji mogu utjecati na bebino spavanje.

Neke biljne vrste mogu smanjiti proizvodnju mlijeka ako se češće konzumiraju. Njihovo konzumiranje može pomoći u procesu odvikavanja od dojenja i kad postoji potreba za smanjenjem količine mlijeka. U svim ostalim slučajevima je najbolje ih koristiti povremeno:

  • crni orah (Juglans nigra)
  • srednja mišjakinja (Stellaria media)
  • pastirska iglica (Geranium robertianum)
  • ljekoviti matičnjak (Melissa officinalis)
  • matičnjak (Origanum vulgare)
  • peršin (Petroselinum crispum)
  • pepermint (Mentha piperita) / mentol
  • zimzelen (Vinca minor)
  • kadulja (Salvia officinalis)
  • velika kiselica (Rumex acetosa)
  • klasasta metvica (Mentha spicata)
  • timijan (Thymus vulgaris)
  • stolisnik (Achillea millefolium)

biljke

Sljedeće biljne vrste mogu biti potencijalno opasne po majku ili dijete i svakako ih je potrebno izbjegavati:

  • mjehurasti bračić (Fucus vesiculosus)
  • krkavina (Rhamnus frangula)
  • podbjel (Tussilago farfara)
  • kineska anđelika (Angelica sinensis)
  • oman (Inula helenium)
  • efedra (Ephedra distachya)
  • ginseng (Panax ginseng)
  • Rauvolfia serpentina
  • Piper methysticum
  • Indijska i kineska rabarbara (Rheum emodi, Rheum officinal)
  • zvjezdani anis (Illicium verum)
  • medvjetka (Uva Ursi)

Ovo su samo najčešće korištene biljne vrste te lista nikako nije konačna. Svaku bi bilo trebalo dodatno provjeriti prije korištenja. 

Zaključak

U periodu dojenja je najbitnije imati raznoliku i kvalitetnu prehranu s dosta voća, povrća, cjelovitih žitarica i plave ribe. Međutim, oporavak od trudnoće i poroda te samo dojenje mogu biti dosta iscrpljujući za ženu. Manjak sna pojačava osjećaj umora, a malo biće nas u tom periodu treba 24 h dnevno.

Da bismo povratili izgubljenu energiju i bar djelomično umanjili učinke brzinske prehrane preporučljivo je uzimati postnatal suplementaciju, a ako nje nema može i bilo koju prenatal varijantu. Svi su oni prilagođeni potrebama trudnica i dojilja.

Dobro bi bilo da ti dodaci prehrani sadrže i DHA masnu kiselinu. Dakle dodataka prehrani u trudnoći i dojenju se ne treba bojati, ali ih treba birati pažljivo. Treba dobro pročitati deklaraciju i upozorenja.

dojenje

Literatura

  1. Što su dodaci prehrani? Dostupno na: https://zdravstvo.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-1297/sanitarna-inspekcija/hrana-1359/dodaci-prehrani-1841/sto-su-dodaci-prehrani/2203
  2. Kominiarek, M. A., & Rajan, P. (2016). Nutrition Recommendations in Pregnancy and Lactation. The Medical clinics of North America, 100(6), 1199-1215.
  3. Preporučeni dnevni unos. Dostupno na: https://definicijahrane.hr/definicija/preporuceni-dnevni-unos/
  4. Institute of Medicine (US) Committee on Nutritional Status During Pregnancy and Lactation. Nutrition During Lactation. Washington (DC): National Academies Press (US); 1991. 9, Meeting Maternal Nutrient Needs During Lactation.
  5. Dojilje. Dostupno na: https://definicijahrane.hr/nutricionizam/trudnice-i-dojilje/dojilje/
  6. Pravilnik o tvarima koje se mogu dodavati hrani i koristiti u proizvodnji hrane te tvarima čije je korištenje u hrani zabranjeno ili ograničeno. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_12_160_3359.html
  7. Parenting breastfeeding. Dostupno na: https://kellymom.com
  8. Colombo, J., Gustafson, KM., i sur. (2016). Prenatal DHA supplementation and infant attention. Pediatric research, 80(5), 656-662.

Objavljeno 29.03.2019.

Pregledaj povezani sadržaj
Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!