Vitamin D - izvori, karakteristike, prednosti i moguće nuspojave
Prehrana

Vitamin D - izvori, karakteristike, prednosti i moguće nuspojave

Vitamin D najpoznatiji je pod nazivom "vitamin sunca" jer se može u ljudskom organizmu sintetizirati pod kožom pod djelovanjem provitamina iz ultraljubičastih zraka. Osim posredstvom sunčeve svjetlosti, vitamin D se u organizam može unositi hranom i dodacima prehrani.

Preporučena dnevna doza ovoga vitamina je vrlo niska (iznosi 5 - 10 μg) pa su rijetki slučajevi manjka ovoga vitamina. U hrani se ovaj vitamin najčešće nalazi u masnim ribama, ribljem ulju, mesu, mlijeku i mliječnim proizvodima, žumanjku i gljivama. No, čak 80-90% vitamina D tijelo dobiva iz sunčeve svjetlosti.

suncanje

Vitamin D u medicini

U medicini, vitamin D se najviše koristi u prevenciji i liječenju rahitisa, bolesti uzrokovane upravo manjkom vitamina D. Također, vitamin D se koristi u liječenju slabih i poroznih kostiju (osteoporoze), bolova u kostima (osteomalacija) te gubljenja koštanog tkiva kod ljudi koji boluju od hiperparatiroidizma. Osim toga, vitamin D se koristi u prevenciji lomova kod osoba koje imaju povišen rizik o osteoporoze te u prevenciji slabljenja kostiju od snižene razine kalcija kod osoba s bubrežnim tegobama (renalna osteodistrofija).

Nadalje, vitamin D se koristi u liječenju bolesti srca i krvnih žila, uključujući povišen krvni tlak i kolesterol. Također, preporučuje se oboljelima od dijabetesa, pretilosti, mišićne slabosti, multiple skleroze, reumatoidnog artritisa, kronične opstruktivne plućne bolesti, astme, bronhitisa, PMS-a te i u slučajevima problema sa zubima i desnima.

Liječnici ponekad posežu za vitaminom D u liječenju kožnih bolesti i poremećaja, popu vitiliga, skleroderme, psorijaze, lupusa i aktinske keratoze. Ponekad, vitamin D se koristi za jačanje imuniteta, prevenciju razvoja autoimunosnih bolesti i nekih oblika karcinoma.

psorijaza

Funkcije vitamina D

U ljudskom organizmu vitamin D je potreban za regulaciju razina minerala kalcija i fosfora. Također, ovaj vitamin je potreban u proizvodnji i održavanju zdravlja kostiju i koštane strukture. Niske razine fosfata u krvi mogu biti uzrokovane bolešću naziva Fanconijev sindrom, pa stanje s ovom bolešću može biti kontrolirano i poboljšano unosom vitamina D u obliku dodataka prehrani. Niske razine kalcija moguće se zbog niske razine paratiroidnog hormona. Upravo uzimanje vitamina D kao dodataka prehrani može popraviti razine kalcija kod ljudi s niskim razinama navedenog hormona.

Nadalje, vitamin D je dokazano učinkovit u liječenju niskih razina fosfata u krvotoku zbog nasljednog poremećaja pod nazivom obiteljska hipofosfatemija. Uzimanje vitamina D oralno uz fosfatu u obliku dodataka prehrani učinkovito je za liječenje poremećaja kostiju kod ljudi s niskim razinama fosfata u krvi.

Nanošenje vitamina D ili kalcipotriena (sintetičkog oblika vitamina D) na kožu  poboljšava simptome psorijaze kod nekih ljudi. Naime, studije potvrđuju da kombinacija vitamina D i kortikosteroida ima bolje učinke u smanjenju simptoma psorijaze od uzimanja ovih sastojaka pojedinačno.

losos

Nedostatak vitamina D

Kako je rečeno, najbolji izvor vitamina D je izlaganje sunčevoj svjetlosti. U samo 6 dana sporadičnog izlaganja suncu moguće je zadovoljiti razine vitamina D za narednih 49 dana potpuno bez sunčeve svjetlosti. Naime, tjelesne masnoće funkcioniraju kao svojevrsni spremnici vitamina D pa tijekom sunčanih dana, vitamin D se pohranjuje u masnim stanicama te potom odatle koristi u danima kada sunca nema.

Ipak, unatoč jednostavnom dobivanju potrebnih količina vitamina D, njegov nedostatak je još uvijek jako čest slučaj. Posebno se to često događa kod ljudi koji žive u najsjevernijim predjelima zemaljske kugle, poput sjevera Kanade. Naime, ča i za sunčanih dana tijekom zime, zbog izrazito niskih temperatura i slojevite odjeće, ljudi u obim predjelima ne uspijevaju dovoljno vremena biti direktno izloženi suncu što rezultira deficijencijom ovoga vitamina.

Osim toga, nedostatak vitamina D je čest kod starijih osoba. Prvenstveno, zbog starenja kože, oni imaju manje receptora u koži za ovaj vitamin. Usto, zbog slabije pokretljivosti, osobe starije dobi manje vremena provode na otvorenom te su rjeđe izloženi suncu. Dodatno, slabiji rad bubrega može također, u starijoj sobi, odmagati apsorpciji vitamina D. Iznenađuje podatak da čak 40% starijih osoba koje žive na Floridi, američkoj saveznoj državi s izrazito dobrom klimom i velikim brojem sunčanih dana u godini, ima manjak vitamina D u organizmu!

tuna

Kako dobiti dovoljno vitamina D?

Najbolji i najsnažniji izvor vitamina D je sunčeva svjetlost. Sa samo 20-25 minuta izlaganja sunčevoj svjetlosti dovoljno je za zadovoljiti potrebe za vitaminom D odrasle zdrave osobe. Ipak, imajte na umu da ovo izlaganje treba biti direktno: vitamin D nije moguće primiti sunčanjem preko stakla ili drugog zaštitnog materijala.

Masne ribe dobar su izvor vitamina D, ali i omega-3 masnih kiselina koje imaju niz pozitivnih učinaka na zdravlje. U prehranu uvrstite losos, pastrvu, skušu, tunu ili jegulju i hranom unesite dodatne količine ovog vitamina. Sa samo 75 g fileta lososa, dobit ćete 450 IU vitamina D, a 600 IU se smatra preporučenom dnevnom dozom. Ako nemate mogućnosti kupnje svježe, i konzervirana tuna će doprinijeti razini vitamina D u vašem organizmu. U 120 g tune iz konzerve nalazi se 150 IU vitamina D.

Žumanjak jajeta je izvrstan izvor vitamina D, pa je i zbog toga dobro jaja uvrstiti u svakodnevni jelovnik. Jedan žumanjak prosječne veličine sadrži oko 40IU vitamina D. Još jedan izvor ovog vitamina je goveđa jetra: u 100 g nalazi se oko 50 IU vitamina D.

jaja

Nuspojave uzimanja vitamina D

Nuspojave prekomjernog uzimanja vitamina D oralno ili injektivno vrlo su rijetke, a zabilježeni slučajevi uključuju slabost, mučninu, vrtoglavicu, glavobolju, manjak apetita, suha usta, okus metala u ustima i povraćanje. Nuspojave su zabilježene samo u slučaju uzimanja jako velike doze ovoga vitamina.

Također, dugotrajno prekomjerno uzimanje vitamina D u obliku dodataka prehrani može uzrokovati povišene razine kalcija u krvi. Upravo povišene razine kalcija mogu biti uzrok nakupljanja plaka u krvnim žilama, posebno kod osoba s poremećajima u radu bubrega. Također, oboljelima od sarkoidoze, histoplazmoze, limfoma, tuberkuloze i pojačanog rada štitnjače se ne preporučuje dugotrajno uzimanje visokih doza vitamina D zbog mogućnosti nastanka bubrežnih kamenaca.

Stoga, iskoristite sunčane dane za izlaganje suncu te na taj način unesite u organizma dovoljne količine vitamina D. Za dodatan unos vitamina D kroz dodatne prehrani, odlučite se u suradnji s liječnikom koji će vam, ovisno o vašim potrebama i zdravstvenom stanju propisati potrebne doze i trajanje kure.

Kakav vam je članak?
Pročitaj i ovo:
Na forumu ima 0 komentara na ovu temu
Forum
Opcije
Isprintaj
Veličina slova

Objavljeno: 02.03.2016
Piše:
Zorana Jagodić