Bundeva – jesenska kraljica vitkosti i zdravlja
Prehrana

Bundeva – jesenska kraljica vitkosti i zdravlja

Prije pedesetak godina, doživljavane su kao stočna hrana ili hrana za sirotinju, a danas zauzima nezaobilazno mjesto na jelovnicima svih koji paze na kvalitetan unos namirnica i koji traže zamjene za ugljikohidrate lošije kvalitete. Osim toga, zbog svojih pozitivnih zdravstvenih učinaka, odabiru je i mnogi sa zdravstvenim poteškoćama. Njihovo ime je bundeva (buča / tikva).

Današnja bundeva razvila se iz divlje bundeve koja je rasla na području između Gvatemale i Meksika. Indijanci su se prema njoj odnosili s takvim poštovanjem, pa su je pokapali s mrtvima, kao hranu na njihovu posljednjem putovanju što dovoljno govori o njihovoj svijesti o vrijednostima ove super namirnice.

Meso bundeve bogato je antioksidansima, vlaknima, magnezijem, kalijem i vitaminima B, C, E i K. Provitamin A te alfa i beta karoteni nalaze se u narančasto, crveno i žuto obojenim biljkama, brane organizam od oštećenja slobodnim radikalima, poboljšavaju zdravlje kože i smanjuju učinke starenja.

Beta-karoten blokira formiranje slobodnih radikala i tako direktno sprječava oštećenje stanične DNA strukture, djeluje kao jak antioksidans masti, što znači da koči razvitak superoksida i peroksida.

Znanstvenici s južnokorejskog sveučilišta Chosun pronašli su proteine u kori bundeve koji se uspješno bore s mikroorganizmima i sprečavaju infekcije te suprimiraju razvitak gljivice Candida albicans, odgovorne za vaginalne infekcije žena, pelenski osip djece i brojne druge tegobe.

Osim zbog svojeg ukusnog mesa, bundeve se uzgajaju i zbog sjemenki. Točnije, sjemenke su čak i nutritivno bogatije od samog mesa. Naime, sjemenke sadrže masti (45%), bjelančevine (oko 25%) i ugljikohidrate (oko 18%). Bogate su vitaminima i mineralima, posebno željezom, fosforom, kalijem, kalcijem.

Energetska vrijednost sjemenki je do dvadesetak puta veća od energetske vrijednosti mesnatog dijela bundeve (467 kcal na 100 g), a sjemenke sadrže i niz drugih korisnih sastojaka: celulozu, pektine, fitosterin, fitin, salicilnu kiselinu i dr. Sjemenke bundeve su sredstvo protiv crijevnih parazita, a preporučuju se i kao učinkovito i neškodljivo sredstvo protiv dječjih glista.

Danas su u supermarketima i na tržnicama bundeve različitih tipova sveprisutne i vrlo pristupačne cijenom. Najčešće su nam dostupne ove sorte:

  • hokkaido bundeva
  • kabocha bundeva
  • butternut bundeva

Hokkaido bundeva

Za razliku od drugih vrsta bundeva, hokkaido bundeva ima vrlo široku primjenu u kuhinji: od pirea, juha, kolača, nadjeva, sokova, gulaša... ova sorta bundeve zadovoljit će potrebe i želje i najzahtjevnijih sladokusaca.

Zbog svojeg slatkastog okusa, a iznimne nutritivne vrijednosti, ova bundeva sve je češće nezaobilazna namirnica na meniju svih koji paze na prehranu i kvalitetu unesenih namirnica.

Hokkaido bundeva je bogata vitaminima i mineralima: Vitaminima A, B, C, beta-karotenom, kalcijem, magnezijem, fosforom i kalijem, te je se s pravom može nazvati nutritivnom bombom.

Upravo stoga ova je buča i zdravstveni biser: pomaže u bolestima gušterače, problemima sa želucem i probavom, ali i poteškoćama s bubrezima te srčanim bolestima. Hokkaido bundeva je diuretik, a i pogodna je za dijabetičare. Zbog svojeg niskog kalorijskog profila, bogatstva vlakana i detoksifikacijskog efekta, za hokkaido buču se odlučuju i oni koji su na dijeti i žele se riješiti viška kilograma.

Nutritivna vrijednost na 100 g hokkaido bundeve:

  • Kalorije: 37 kcal
  • Ugljikohidrati: 8.8 g
  • Masnoće: 0.23 g
  • Proteini 8.8 g
  • Vlakna: 1.6 g

Kabocha bundeva

Baš kao i hokkaido buča, i kabocha je bogata beta karotenom, željezom, vitaminom C i kalijem, a u tragovima ima i kalcij, folnu kiselinu, te vitamine B skupine.

Okusom ova bundeva podsjeća na slatki krumpir (batat). Kabocha sadrži velike količine pektina koji veže otrove iz probavnih organa i tako čisti organizam te olakšava izbacivanje mokraće, što pospješuje rad bubrega, srca i krvnih žila. Upravo je odlična hrana i lijek za bolesnike s bubrežnim i žučnim kamencima, kroničnim hepatitisom, cirozom jetre, smetnje u radu srca, smetnje u radu gušterače.

Meso kaboche je debelo, sočno, slatko, fine konzistencije i tamno narančaste boje. Na 100 g ploda, kabocha sadrži 15 mg beta-karotena, što iznosi 24.000 internacionalnih jedinica A vitamina (u mrkvi 9.000), što ovo povrće stavlja na visoko pozicionirano mjesto svih biljnih proizvoda.

Nutritivna vrijednost na 100 g kabocha bundeve:

  • Kalorije: 49 kcal
  • Ugljikohidrati: 10.9 g
  • Masnoće: 0.1 g
  • Proteini 1.6 g
  • Vlakna: 2.8 g

Butternut bundeva

Butternut bundeva je, za razliku od hokkaido i kaboche, nešto vodenija i blažeg okusa. Upravo stoga, manje je slatka pa se rjeđe koristi kao slastica i dio deserata. Nutritivno je butternut bundeva iznimno bogata vitaminom A, B-6 i C te magnezijem, kalcijem i željezom.

Nutritivna vrijednost na 100 g butternut bundeve:

  • Kalorije: 45 kcal
  • Ugljikohidrati: 12 g
  • Masnoće: 0.1 g
  • Proteini 1 g
  • Vlakna: 8 g

Juha od hokkaido bundeve

Sastojci:

  • 1 žlice maslinovog ulja
  • 1/2 žlice bučinog ulja
  • 2 čajne žlice curryja
  • 1/2 češnja češnjaka
  • 400 g na kockice narezane hokkaido bundeve
  • 6 dl tople vode
  • sol i papar po želji
  • 2 žlice posnog sira

Postupak:

Zagrijte maslinovo i bučino ulje u posudi. Dodajte češnjak i curry te miješajte dok češnjak ne dobije staklastu boju. Dodajte hokkaido bundevu i miješajte par minuta. Dodajte vode tako da prekrije bundevu i kuhajte 15-ak minuta (dok se bundeva ne raskuha). Dodajte soli i papra po želji. Štapnim mikserom izmiksajte smjesu dok ne postane jednolična. Na kraju u juhu dodajte 2 žlice posnog sra, za dodatnu svježinu okusa.

Zanimljivost

Znate li koja je najveća bundeva na svijetu? Najveća bundeva na svijetu je predstavljena na sajmu u Wisconsinu, 2010. godine. Imala je obujam 4,7 metara, a težinu od 821 kilogram!

Kakav vam je članak?
Pročitaj i ovo:
Na forumu ima 0 komentara na ovu temu
Forum
Opcije
Isprintaj
Veličina slova

Objavljeno: 24.09.2015
Piše:
Zorana Jagodić