Pazite li na svoje zube pri odabiru hrane?
Zdravlje

Pazite li na svoje zube pri odabiru hrane?

Zdravlje zubi uvelike ovisi o načinu prehrane, a njihov je glavni neprijatelj šećer kojeg bakterije za vrijeme konzumacije pretvaraju u mliječnu kiselinu, što pogoduje kvarenju zubi.

Prehrana i zubi

Svakodnevnom njegom, pravilnom prehranom i redovitom stomatološkom kontrolom, mogu se spriječiti najčešća oboljenja zubi - karijes i paradentoza.

Kako biste sačuvali zdrave i lijepe zube, potrebno je da promijenite neke navike vezane uz konzumaciju slatkih jela. Prije svega, smanjite prisutnost šećera u prehrani, slatko, osim voća, prestanite konzumirati između glavnih obroka. Naime, za zdravlje zubi mnogo je bolje konzumirati slatko jednom dnevno - i to u kombinaciji s jednim od glavnih obroka.

Sladoled i voće

Za zdrave zube stručnjaci preporučuju konzumiranje čvrstih namirnica. One utječu na mišiće vilice, te potiču žvakanje i lučenje sline. A slina štiti zube i smanjuje kiselost u ustima. Primjer takve hrane je celer. Ne samo da zahtijeva dodatno žvakanje, već je i namirnica koja masira desni i čisti prostor između zuba. Za lijepe zube jedite i puno luka i peršina - prvo povrće neutralizira djelovanje bakterija, dok drugo osigurava svjež dah.

Izbjegavajte slatkiše. Što su slatkiši slađi, ljepljiviji i što se duže zadržavaju u ustima, to je veća opasnost od kvarenja zubi. Nakon svakog slatkog obroka nastojte pojesti i neku od namirnica koja prirodno čisti zube, primjerice jabuku ili mrkvu. Naime, sirovo voće ili povrće zahtijeva čvršće, snažnije i dulje žvakanje, koje samo po sebi pridonosi boljem čišćenju usne šupljine te tako smanjuje rizik od kvarenja zubi.

Opasnost za zube predstavlja ne samo polagano jedenje slatkog, nego i polagano pijuckanje zaslađenih pića, čajeva i kave. Zdravlju vaših zubi prijete i datulje, smokve i suhe grožđice te med (koji stoga uvijek treba uzimati razrijeđen). Kako, za razliku od prirodnog šećera, umjetna sladila koja ne sadrže ugljikohidrate ne škode zubima, stomatolozi preporučuju da se napitci, kolači, voćne salate i kreme zaslađuju upravo njima.

Ono što još predstavlja opasnost za zdravlje vaših zubi jest duža konzumacija sportskih energetskih pića koja može oštetiti caklinu zubi, pokazala je to studija provedena u Miamiju krajem 2009. Prethodna su istraživanja dokazala kako sportska pića oštećuju caklinu, čak i više nego gazirana pića, zbog kombinacije kiselih sastojaka, šećera i dodataka. U ovoj su se studiji istraživači koncentrirali na utjecaj tih pića na dentin, zubno tkivo ispod cakline koje određuje veličinu i oblik zubi.

Sva su ispitana pića (Vitamin Water, Gatorade, Life Water, Powerade i Propel Fit Water) uzrokovala omekšavanje dentina, a Gatorade i Powerade su dodatno prouzročili mrlje.

Isto tako, ako ste preferirali bijelo vino jer crno ostavlja mrlje na vašim zubima, promislite ponovo. Bijelo vino može također uzrokovati oštećenje zuba.

Njemački su istraživači zaključili kako konzumacija bijelog vina, kao što je chardonnay, uzrokuje više štete zubnoj caklini nego crno vino. Namakali su zube 24 sata u vinima i zaključili da dolazi do gubitka kalcija i fosfora iz cakline do dubine od 60 mikrometara.

Nažalost, ako nakon konzumacije vina pohitite u kupaonicu očetkati zube, pogriješit ćete jer se caklina tako dodatno oštećuje. Kako bi svoje zube zaštitili, s četkanjem bi trebali pričekati pola sata nakon konzumacije vina.

Ako želite uživati u bijelom vinu i ne brinuti se, pojedite nekoliko kockica sira koji će pomoći neutralizirati kiselinu iz vina kalcijem.

Jabuka

Da ne ispadne da vas samo upozoravamo na one namirnice čija je konzumacija loša za vaše zube, ima i onih koje vam pomažu u održavanju oralne higijene. Jedna od tih je jogurt - sprječava ispadanje zubi, štiti desni i smanjuje rizik od paradentoze. A tu su i svima vam poznate i često spominjane jabuke. Onaj čaj koji definitivno pomaže kod zdravlja zubi je - već dokazano učinkovit - zeleni čaj. Katehini u ovom čaju ubijaju bakterije u ustima i neutraliziraju neugodan miris.

Bjelančevine, vitamini i minerali imaju dokazano veliku ulogu u zdravlju zubi i zubnog mesa.

Navodimo najvažnije i kakve su posljedice njihova nedostatka:

Manjak vitamina A tijekom rasta i razvoja zubi vodi izobličenju i odumiranju ameloblasta, stanica koje stvaraju caklinu. Osim toga, vitamin A je nužan za oblikovanje svih zubnih tkiva pa kad ga nema dovoljno dolazi do njihova oštećenja. Najviše vitamina A ima u mrkvi, marelicama, rajčicama, kelju, komoraču i svinjskoj jetri.

Manjak vitamina B skupine prvenstveno uzrokuje promjene u sluznici usta što vodi njezinim poremećajima i bolestima. Vitaminima B skupine obiluju pivski kvasac, integralni kruh, krumpir, nemasna svinjetina i ementaler.

Manjak vitamina C uzrokuje promjene u tijelu zuba, dentinu, ali i u čeljusti pa može voditi klimanju i ispadanju zubi. Obično ga prati krvarenje iz zubnog mesa. Obilje C vitamina sadrže kivi, naranča, limun, peršin, paprika i brokula.

Paprika i brokula

Manjak vitamina D krivac je za promijenjen odnos između kalcija i fosfora u organizmu što vodi poremećajima mineralizacije kosti i zuba. Uzrokuje promjene u dentinu i caklini, vodi kasnijem nicanju zuba i krivom zagrizu. D vitamina ima u ribljem ulju, jajima, mlijeku, maslacu, grgeču i lososu.

Manjak kalcija posebno pogađa dentin jer je taj mineral njegov najvažniji dio. Vodi poroznosti zuba i njegovoj lomljivosti. Kalcijem obiluju mlijeko i mliječni proizvodi, žutanjak, kelj, špinat i čokolada.

Manjak fosfora uzrokuje promjene u građi zuba pa dentin nije dovoljno čvrst ni tvrd. Najbogatiji izvori fosfora su perad, riba, sirevi i orasi.

Manjak fluora najpoznatiji je uzročnik slabe zubne cakline. Fluora ima u mlijeku, izvorskoj vodi i mnogim namirnicama, naročito u dječjoj hrani. I sol je najčešće fluoridirana.

Što je sa žvakaćim gumama?

Žvakaće gume bez šećera su čak i korisne za zube, jer pomažu razgradnji hrane koja se zalijepila za zube, te potiču nastanak sline. Žvakaće gume sa ksilitolom (zamjenom za šećer) doslovno reduciraju nastanak karijesa.

Kakav vam je članak?
Pročitaj i ovo:
Na forumu ima 0 komentara na ovu temu
Forum
Opcije
Isprintaj
Veličina slova

Objavljeno: 23.07.2010
Piše:
Kristina Božac, dipl. nutricionist