Kako kontrolirati prejedanje uzrokovano stresom?

Image

Koliko često ste u stanju ljutnje, nervoze, bijesa posegnuli za hranom u ogromnim količinama. Koliko često ste u takvom stresnom stanju posegnuli za slatkišima ili junk foodom? Sigurni smo da su mnogi od vas odgovorili – često. Da, prejedanje uzrokovano stresom je vrlo česta pojava, a njezini temelji leže u našim emocijama.

Prejedanje uzrokovano stresom je odgovor na emocije koje čovjek osjeća, a događa se gotovo isključivo kada osoba uopće nije gladna. Upravo zbog tog „diktata“ emocija, ovo prejedanje se još naziva i emocionalnim.

prejedanje

Uzroci prejedanja uzrokovanog stresom

Neke osobe koje jedu u stanju stresa to čine kad su tužni ili zbunjeni. Drugima je ovaj oblik prejedanja svojevrsna distrakcija od razmišljanja o uzrocima problema ili način izbjegavanja poduzimanja neke akcije koja će riješiti nastali problem.

No, zašto jedemo kad smo pod stresom? Mnogima od nas, hrana donosi stanje ugode. Nažalost, najčešće najveću ugodu donosi najnezdravija hrana, poput junk fooda, slatkiša, sladoleda i sl.

Naime, kada bi osobe sklone prejedanju u stanju stresa posegnule za povrćem, tada bi to bio puno manji problem. No, je li ikada itko posegnuo za stabljikom celera kad je bio tužan, nervozan, usamljen ili bilo što slično? Nije.

Tada svi posežu za namirnicama s visokim udjelom masti te ogromnom kalorijskom vrijednošću koja je uz to i bogata šećerom ili solju, što dodatno pojačava osjećaj prividnog olakšanja.

prejedanje

Kako prepoznati prejedanje uzrokovanog stresom?

Kako prepoznati da se sami ili netko nama drag prejeda u stanju stresa? Niz je jasnih znakova po kojima ćemo prepoznati emocionalno prejedanje. Ako na bilo koje od sljedećih pitanja odgovorite pozitivno, vi se prejedate u stanju stresa:

  • Jedete li ikada nesvjesno da to uopće činite?
  • Osjećate li se ikada krivo ili posramljeno nakon jedenja?
  • Jedete li ikada sami na neobičnim mjestima gdje ne želite biti viđeni, poput automobila ili parka?
  • Nakon neugodne situacije, poput svađe, posegnete li za hranom iako niste gladni?
  • Žudite li za nekom specifičnom hranom kad ste uznemireni, poput želje za čokoladom u stanju tjeskobe?
  • imate li želju za hranom nakon vanjskih izazova, poput primjerice reklame na televiziji za neku slasticu?
  • Jete li iz dosade?
  • Osjećate li se bolje kad jedete u stanju bezvoljnosti ili manjka fokusa na probleme koji vas brinu?

Ako ste u gore navedenim pitanjima prepoznali neko svoje ponašanje, razmislite o uzrocima „bijega“ prema hrani, a ako smatrate potrebnim potražite pomoć kod psihologa ili druge stručne osobe.

prejedanje

Kako zaustaviti prejedanje uzrokovano stresom?

Postoje načini kontrole emocionalnog prejedanja te preoblikovanja stresa u pozitivno iskustvo. No, svaki od tih načina zahtijeva osvještavanje i mijenjanje dosadašnjih loših navika. Dakle, morate biti ustrajni i predani zadatku da zauvijek prestanete posezati za hranom kada ste pod stresom.

1. Pronađite uzrok stresa

Stresna situacija vrlo je često uzrok prejedanja. Neki se prejedaju zbog nezadovoljstva u vezi li svađe s partnerom. Drugima je stres na poslu ili svađa s bliskom osobom trigger za prejedanje. Koji god uzrok bio, važno ga je prije svega prepoznati. Kada prepoznate što izaziva stanje stresa (a potom i prejedanje) moći ćete poduzeti aktivne korake da se naučite nositi sa stresom prije nego situacija izmakne kontroli.

Kako pronaći triggere? Vodite dnevnik. Zapisujte sve što ste jeli i kako ste se osjećali nakon obroka. Također, zapišite gdje ste jeli i tko je bio uz vas. Mnogi će već iz ovoga moći razaznati situacije koje izazivaju prejedanje.

prejedanje

2. Pronađite nove načine rješavanja stresa

Jedanput kada prepoznate što u vama potiče prejedanje, možete postaviti sustav ponašanja i obroka kojim ćete izbjeći prejedanje u tim stanjima. Primjerice, ako radite stresan posao, pronađite kolegu koji će s vama tijekom pauze otići u šetnju, umjesto da ostanete za stolom i pojedete previše.

Ako ste pod stresom zbog nečega što se događa kod kuće, napravite si neki prostor u stanu u kojem možete biti sami i smiriti se te kontrolirati svoje misli. Ako stres izaziva škola ili fakultet, upišite neku slobodnu aktivnosti nakon predavanja odite na trening.

3. Potražite pomoć za emocionalni stres

Ako vaše metode ne urode plodom i ne uspijete iskontrolirati emocionalne i stresne situacije u kojima posežete za hranom, obratite se za pomoć stručnoj osobi. Emocionalno prejedanje je vrlo čest problem i psiholozi su dobro obučeni pomoći vam da se riješite ovog problema.

Pomoć će vam dobro doći ne samo da se naučite nositi sa stresnim situacijama te izbjegnete prejedanje nakon njih, već će spriječiti i posljedice ove vrste prejedanja, a to su pretilost i bolesti poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.

Objavljeno 20.05.2019.

Pregledaj povezani sadržaj
Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Dojam sadržaja
3
0
Podijeli s prijateljima!