Istraživanje potvrdilo: Stres može biti uzrok gubitka pamćenja i smanjenja volumena mozga
Zdravlje

Istraživanje potvrdilo: Stres može biti uzrok gubitka pamćenja i smanjenja volumena mozga

Odrasle osobe u svojim 40-im i 50-im godinama s povišenim razinama kortizola, hormona koji je direktno povezan sa stresom, imale su puno gore rezultate u zadacima koji su se ticali pamćenja i kognitivnih funkcija od njihovih vršnjaka s normalnim razinama kortizola, stoji u zaključke studije objavljene u časopisu Neurology.

„U našem nastojanju da shvatimo princip kognitivnog starenja, jedan od čimbenika koji privlači jako veliki interes jest sve veći stres koji proživljava današnji čovjek. Studije provedene na životinjama potvrdile su da stres izravno utječe na opadanje kognitivnih funkcija.“, ističe Sudha Seshadri, jedan od autora studije.

mozak

Veći stres, manji mozak

Studija je provedena na preko 2200 ispitanika, a između ostaloga preko 2000 ispitanika je podvrgnuto i magnetskoj rezonanci mozga kako bi se potvrdila ili odbacila povezanost između stresa i veličine mozga. Ispitanicima je mjerena i razina kortizola u krvi.

„Kortizol utječe na niz životnih funkcija pa je bitno proučiti kako ovaj hormon utječe na funkcije mozga. Dok su druge studije primarno proučavala utjecaj kortizola na pamćenje, ova se bavila utjecajem kortizola na volumen mozga, ali i na pamćenje i sposobnost razmišljanja“, ističu autori.

pamcenje

Redovna aktivnost i spavanje

Kako stoji u zaključku, kod ispitanika s povišenim razinama kortizola, zabilježeni su i gubitak pamćenja i smanjenje volumena mozga, čak i prije pojave bilo kojeg drugog simptoma. Stoga je bitno da liječnici osobama koje su pod visokim stresom, bez obzira imaju li neke simptome ili ne, na vrijeme savjetuju poboljšanje kvalitete života uz primjerice duže spavanje i redovnu umjerenu tjelesnu aktivnost za koje je potvrđeno da utječu na smanjenje razine stresa.

„Ubrzan životni ritam podrazumijeva i više stresa, a to znači i povišene razine kortizola. Ovaj hormon je obrambeni štit organizma protiv stresa. Kada je osoba prestrašena, kada je tjeskobna ili osjeća bilo koju drugu negativnu emociju, kortizol raste. Stoga je bitno kontinuirano se boriti protiv stresa, čak i kad nam se ne čini da on radi neku štetu“, ističu autori.

pamcenje

Reference:

Kakav vam je članak?
Pročitaj i ovo:
Na forumu ima 0 komentara na ovu temu
Forum
Opcije
Isprintaj
Veličina slova

Objavljeno: 12.11.2018
Piše:
Zorana Jagodić