Znanost protiv vegana: 4 najveće laži o mesu!

Image

Veganska prehrana vrsta je prehrane u kojoj osoba ne jede namirnice životinjskog porijekla. U objašnjenju prednosti veganske prehrane, uz mnoge moralne i ideološke razloge, navode se i "nezdravi učinci crvenog mesa" koje vegani ističu, podupirući tezu da je veganska prehrana "najbolja za ljudsko zdravlje".

Među tvrdnjama koje vegani ističu su:

  1. meso izaziva upalne procese zbog molekule Neu5Gc
  2. meso izaziva upalne procese zbog arahidonske kiseline
  3. konzumacija mesa vodi do razvoja srčanih bolesti
  4. meso je krivac za nastanak karcinoma

No, što znanost kaže o ovim navodima?

meso

1. Meso izaziva upalne procese zbog molekule Neu5Gc

Neu5Gc je molekula šećera koju nalazimo u mesu, a produkcija ove molekule je značajno smanjena u suvremenog čovjeka, nego što je to bilo u naših dalekih predaka. No, to i dalje ne sprječava neke koji ovu molekulu smatraju krivcem za razvoj mnogih upalnih procesa u organizmu. Prema toj tezi, kako postoji molekula Neu5Gc, tako postoje i antitijela za tu molekulu koja cirkuliraju u ljudskom organizmu. Molekula Neu5Gc nakon konzumacije mesa završava u našim tkivima, šaljući signal napada od strane tih antitijela u našem krvotoku što vodi do razvoja kroničnih upalnih procesa i bolesti.

No, da je ovo slučaj, tada bi kronični upalni procesi bili zabilježeni već u paleolitičkim vremenima, što nije slučaj. Također, s većom konzumacijom mesa, povećavala bi se i količina upalnih procesa u organizmu, što također nije slučaj. Upravo suprotno, niz je studija potvrdio da prehrana sa smanjenim udjelom ugljikohidrata, a povećanim unosom crvenog mesa smanjuje upalne procese u organizmu.

Osobe kojima je prehrana dominantna s crvenim mesom imaju slične rezultate upalnih markera kao oni koji imaju prehranu dominantno baziranu na ribi, koja je poznata kao snažna antiupalna hrana.

meso

2. Meso izaziva upalne procese zbog arahidonske kiseline

Prema protivnicima mesa u prehrani, arahidonska kiselina je drugi krivac pronađen u mesu odgovoran za razvoj upalnih procesa u organizmu. Arahidonska kiselina je dugolančana omega-6 masna kiselina koju se nalazi u polinezasićenim dijelovima mesa, a upravo je meso s visokim udjelom masti ono koje ima nizak udio ovih vrsta masnoća.

Osim toga, arahidonska kiselina koju nalazimo u mesu uvijek je praćena dugolančanim omega-3 masnim kiselinama - EPA i DHA koji su u balansu. Dakle, koncentracija ovih vrsta masti u tkivima nije pod utjecajem arahidonske kiseline, kao što je slučaj nakon konzumacije visokih doza polinezasićenih omega-6 masnih kiselina, što je tipično za osobe koje ne jedu meso ali unose biljna ulja i neživotinjske izvore proteina, poput orašastih plodova, sjemenki i grahorica.

Količina arahidonske kiseline koju se u organizam unese mesom pozitivno služi zdravlju stanične membrane i podržava antiupalni odgovor bez da ugrožava omega-3 masne kiseline te bez stvaranja okruženja sklonog upalama. Dokazano je, visoke razine omega-3 masne kiseline i arahidonske kiseline potiču najniže razine upalnih procesa.

Ovo je na tragu naših dalekih predaka koji su unosili hranu puno bogatiju arahidonskom kiselinom nego što je današnja prehrana, a koji su bili puno manje ugroženi upalnim procesima, nego što je suvremeni čovjek. Također, majčino mlijeko je bogato arahidonskom kiselinom, a poznato je da je to mlijeko namijenjeno za rast i razvoj djeteta, a svakako ne stvaranja upalnih procesa.

meso

3. Konzumacija mesa vodi do razvoja srčanih bolesti

Protivnici mesa u prehrani u potvrdi ove teze ističu studiju koja govori da se metabolizam aminokiseline l-carnitine u TMAO (trimetilamin N-oksid) ubrzava začepljenje krvnih žila. TMAO je metabolit koji nastaje od bakterija u crijevima, a njegove visoke razine su povezane s povećanim rizikom od razvoja srčanih bolesti stoji u drugoj tezi koju ističu vegani.

No, problem u gornjim studijama jest to što je prva napravljena na uzorku od 6 ljudi, a druga na miševima koji su dobivali l-carnitine.

Niz je relevantnijih studija koje potvrđuju da je razina TMAO puno veća u primjerice plodovima mora nego u crvenom mesu, a kako stoji u časopisu Food Chemical Toxicology, zdravlje crijeva je značajan faktor u razinama TMAO-a. Naime, čak iako TMAO povećava rizik od razvoja srčanih bolesti, povećane razine ovog metabolita u onih koji jedu crveno meso povezana je sa zdravljem osobe i općom kvalitetom hrane s epidemiološkog aspekta.

Povećan TMAO je rezultat poremećenog zdravlja crijeva, a krivce treba potražiti u brzoj hrani, gaziranim napitcima, povećanom unosu šećera i neaktivnom načinu života.

meso

4. Meso je krivac za nastanak karcinoma

Rasprava o odgovornosti mesa za nastanak različitih vrsta karcinoma često ide u takve krajnosti da se tvrdnja temelji na istraživanju u kojem se pod mesom koriste - hrenovke! Naravno da je nemoguće usporediti ovakve proizvode s kvalitetnim komadom crvenog mesa, pa su i rezultati takvih studija loši i nevjerodostojni.

Ono što se stavlja na teret mesu su dva spoja: heterociklički amini (HA) i policiklički aromatski ugljikovodici (PAH), koji nastaju kad se meso prepeče. Za njih je dokazano da potiču rast malignih stanica nekoliko studija provedenih na životinjama. No, valja imati na umu da ovih spojeva nastaje još i više ako se prepeče - povrće!

No, što god pekli, pazite da namirnicu ne prepečete već da bude pravilno termički obrađena, a ne izgorena. Dodatno, savjetuje se da se meso marinira nekoliko sati prije pripreme koristeći kisele sastojke poput octa. Naime, nekoliko studija pokazuje da ova praksa snižava rizik od nastanka ovih spojeva čak do nule.

Vegani će na teret često staviti i AGE (krajnje proizvode uznapredovale glikolizacije) tvrdeći da je to problem kod kuhanja mesa, no studije pokazuju da se visoke razine AGE-a zamjećuju i kod vegetarijanaca. Naime, interna proizvodnja AGE-a, pod utjecajem loše prehrane, puno je ozbiljniji problem od probave i apsorpcije. Naime, razlog tome je i to što meso uz AGE prirodno sadrži i njegove inhibitore, poput aminokiseline karnozin.

meso

Dodatno, kao krivac za razvoj karcinoma, vegani ističu i IGF-1, faktore hormona rasta. No, ako se pogleda šira slika i što IGF-1 radi u organizmu: sudjeluje u izgradnji kostiju, održava mišićno tkivo, održava zdrave razine ostalih hormona, sudjeluje u procesima topljenja masnog tkiva, jasno je da održavanje visoke razine ovog hormona treba biti prioritet, uz održavanje visokih razina drugih hormona koji primjerice sprječavaju pretilost i sarkopeniju (gubitak mišićne mase), poput testosterona.

Nedavno provedene studije pokazuju da kalorijske i proteinske restrikcije s ciljem dugovječnosti imaju puno više veze s balansom aminokiselina, nego s kalorijskim unosom. Studija je pokazala da miševi kojima je smanjen unos aminokiseline metionin (koju nalazimo u mesu, jajima i mliječnim proizvodima) bilježe ista smanjena u oksidativnom stresu i smrtnosti, a bez smanjenja kalorijskog unosa. Dodatno, miševi kojima je u prehranu dodana aminokiselina glicin (nalazimo je u kostima i vezivnim tkivima) bilježe ista poboljšanja.

Stoga, prema navedenom može se zaključiti da potencijalni benefiti u borbi protiv karcinoma nisu smanjenje količine mesa, već u prehrani bogatoj različitim dijelovima mesa, kako bi se iskoristio maksimalni potencijal ove namirnice u očuvanju zdravlja.

Objavljeno 13.01.2017.

Pregledaj povezani sadržaj
Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Dojam sadržaja
21
9
Podijeli s prijateljima!