Razbijamo mitove: 6 tvrdnji vegana koje su znanstveno neutemeljene!

Image

Odmah da na početku članka kažem, nemam ništa protiv veganske prehrane. Veganska prehrana zadovoljava principe pravilne prehrane i nije ništa lošija od prehrane svejeda. Također nemam ništa protiv samih vegana; surađivao sam s nekolicinom njih po pitanju prehrane i treninga.  

Ono s čime imam problema su neutemeljene tvrdnje koje mnogi vegani slijepo ponavljaju u pokušaju da i ostale ljude preobrate na veganstvo. Članak sam koncipirao tako da je svaki podnaslov jedna od tvrdnji koje možete čuti od mnogih vegana. Bez nekog posebnog redoslijeda, krenimo s tvrdnjama.

vegani

1. Ljudi su po svojoj prirodi biljojedi

Ne… nismo. Ne postoji ni jedan ozbiljan evolucijski biolog ili stručnjak koji proučava ljudsku anatomiju i fiziologiju koji će reći da su ljudi išta drugo nego svejedi.

Razne izjave koje mnogi vegani koriste u pokušaju da potkrijepe svoj stav mogu se vrlo jednostavno dokazati pogrešnima. Naredne izjave je PETA ponosno stavila na svoju web stranicu:

„Ljudi nemaju kandže i zube kojima mogu ubiti životinje.“ - Ni ne trebamo ih imati. Evoluirali smo tako da nam naša inteligencija omogućava korištenje raznih alata.

„Ljudi imaju slabu želučanu kiselinu pa ne mogu probaviti meso.“ - Apsolutno netočno. Naša želučana kiselina ima pH 1,5-3,5. To je iznimno velika kiselost.

„Ljudi imaju duga crijeva poput biljojeda pa meso počne truliti tijekom probave.“ - Sad već imam osjećaj da se zezaju… Ljudi, kao i većina svejeda, imaju crijeva u relativnoj duljini između mesojeda i biljojeda. I ne, meso nam ne truli u crijevima tijekom probave. Ljudi ga mogu sasvim dobro probaviti i izvući nutrijente iz njega.

„Ljudi su tek nedavno počeli jesti meso.“ - Opet, jednostavno netočno. Preci Homo sapiensa su već jeli meso i termički obrađivali hranu stotinama tisuća godina prije nego je ljudska vrsta uopće postojala.

Ima još ovakvih izjava, ali skužili ste poantu. Ne treba vjerovati pristranim izvorima informacija koji će pod svaku cijenu gurati svoju ideologiju.

 vegan

2. Trebali bismo jesti kao životinje koje su nam najsličnije

Ovdje misle na čimpanze, koje nam doista i jesu evolucijski najbliža vrsta. Kao prvo, ne znam zašto bismo uopće trebali jesti kao naš najbliži “rod“, ali recimo da ćemo prijeći preko toga. „Čimpanze se hrane voćem pa bismo i mi trebali“ – reći će vegani.  

Ono što ljudi koji to govore ne znaju je činjenica da čimpanze nisu mirni biljojedi. Oni su agresivni lovci! Istina, čimpanze jedu voće, ali jedu i druge životinje, i to često druge primate.

vegani

3. Hrana životinjskog podrijetla kriva je za brojne bolesti modernog doba

Bolest srca, infarkt, rak, dijabetes, pretilost… možemo čuti zadrte vegane kako za svaku od tih stvari krive konzumaciju hrane životinjskog podrijetla. Međutim, znanstvena istraživanja nam govore drugačiju priču.

Konzumacija jaja, mesa peradi, ribe te mlijeka i mliječnih proizvoda se povezuje s neutralnim ili čak pozitivnim ishodom za navedene bolesti. Reference, kao i inače, možete pronaći na dnu članka.

Od hrane životinjskog podrijetla, jedino što se u istraživanjima kontinuirano povezuje s negativnim ishodima na zdravlje je konzumacija crvenog mesa te prerađenog mesa. To je doista kompleksna tema i planiram je obraditi uskoro u zasebnom članku. Zasad ću samo reći da ako konzumirate te stvari svakodnevno, bilo bi poželjno da smanjite unos.

vegan

4. Ima studija koje pokazuju da je veganska prehrana bolja za zdravlje

Kako mi netko ne bi rekao da sam pristran, svakako ću spomenuti i ovo. Da, doista postoje neke studije koje pokazuju da je veganska prehrana bolja za zdravlje od prosječne prehrane. Ključan dio ovdje je „od prosječne prehrane“. Ako uspoređujemo nešto s prosječnom prehranom kakvu ljudi imaju, stvarno smo nisko postavili ljestvicu. Vjerujem da je to nešto s čime će se svi složiti – i vegani i svejedi.

Većina ljudi ne jede ni približno dovoljno povrća i voća, a to su dvije skupine namirnica koje se konstantno povezuju s pozitivnim utjecajem na zdravlje, koje god parametre gledali. Većina stručnjaka smatra da je to zapravo najvažnija lekcija koju možemo naučiti od vegana: Nema razloga izbjegavati hranu životinjskog podrijetla, ali svi bismo se trebali potruditi da unosimo više biljne hrane.

Još jedna stvar koju valja uzeti u obzir je da je prosječnom veganu više stalo do zdravlja nego prosječnom čovjeku. Pa tako vegani i vegetarijanci uz to što unose više povrća i voća, generalno imaju nižu tjelesnu masu, piju manje alkohola, manje puše, tjelesno su aktivniji, i sl. – a to su sve stvari za koje imamo čvrste dokaze da igraju ulogu.

S obzirom na to da je sada vrijeme provođenja novogodišnjih odluka, podijelit ću s vama svoju odluku da svaki dan pojedem minimalno 500 grama povrća i voća, a većinu dana sam i bliže kilogramu. Preporučujem svima da pokušaju nešto slično.

vegan

5. Veganstvo je bolje za okoliš

Ovdje imamo nekoliko stvari koje treba prokomentirati pa ćemo ukratko proći svaku od njih. Oko ovih stvari i konkretnih brojaka se ne slažu ni stručnjaci, ali želim pokazati i drugu stranu te dočarati da stvari nisu tako jednostavne kao što neki tvrde.

„Za dobiti kilogram mesa je potrebno puno, puno više vode nego za biljnu hranu.“ - Brojka koju ćete najčešće čuti je da nam za jedan kilogram govedine treba 15 500 litara vode, a za kilogram biljne hrane u usporedbi samo nekoliko stotina litara. Brojka koju navode odnosi se na govedinu i ona je točna, ali zanemaruju da je za proizvodnju mesa peradi potrebno višestruko manje vode – po procjenama oko 3 900 litara. Također, ne zahtijeva sva biljna hrana jednako vode pa tako je za kilogram maslina potrebno oko 4 400 litara vode, a za kilogram riže oko 3 400 litara.

„Potrebna je puno veća površina zemlje za uzgoj životinja nego za uzgoj bilja.“ - Pa generalno i treba veća površina, ali i ovdje se ne uzima u obzir jedna jako bitna stvar: Nije ni približno sva zemlja pogodna za uzgoj biljaka, a ista se može koristiti za ispašu ili za košnju. Po procjenama FAO, čak oko 70% sve poljoprivredne zemlje na svijetu se može iskoristiti samo za ispašu.

„Emisija stakleničkih plinova bi se drastično smanjila kada bi cijeli svijet prešao na veganstvo.“ - Ovdje se stvarno razbacuju nekim suludim brojkama, primjerice da je stoka zaslužna za više zagađenja nego svi oblici prijevoza zajedno. To je naravno pogrešno i stručnjaci koji su to originalno izjavili su priznali pogrešku.

Dosta zanimljivo, za SAD je rađena studija koja je izračunala za koliko bi se smanjila ukupna emisija štetnih plinova kada bi se u potpunosti prestala uzgajati stoka. Odgovor: za svega 2,6%, što je daleko manje od brojki koje se razbacuju okolo.

vegan

6. Nije moralno konzumirati životinjske proizvode

Namjerno sam ovo ostavio za kraj, jer se drastično razlikuje od ostalih tvrdnji. Naime, znanost proučava prirodni svijet, a ne bavi se pitanjima etike. Uostalom, moralnost je relativna i svatko od nas ima stvari koje su mu moralno prihvatljive i stvari koje nisu.

Ako netko odluči postati veganom iz etičkih razloga, ja to apsolutno poštujem i dajem svoju podršku. Samo bih zamolio da se jednako tako poštuje i odabir onih koji žele konzumirati životinjske proizvode.

Zaključak

Još jednom da jasno kažem: Nemam ništa protiv veganstva. Moj jedini cilj s ovim člankom je bio raščistiti razne neutemeljene tvrdnje na koje redovito nailazim. Kao i uvijek, želim pomoći čitateljima da donesu informirane odluke bazirane na znanosti, a ne na mitovima i zastrašivanju.

Hvala na čitanju.

vegani

Izvori:

  1. Ruth E. Ley, Micah Hamady, i dr. Evolution of mammals and their gut microbes Science. 2008 Jun 20; 320(5883): 1647–1651.
  2. Pobiner, B. (2013). Evidence for Meat-Eating by Early Humans. Nature Education Knowledge, 4(6), 1.
  3. C. McGrew Animal foods in the diets of wild chimpanzees (Pan troglodytes): Why cross-cultural variation? J. Ethol. (1983) 1: 46.
  4. Schwingshackl L, Schwedhelm C, i dr. Food groups and risk of all-cause mortality: a systematic review and meta-analysis of prospective studies. Am J Clin Nutr. 2017 Jun;105(6):1462-1473.
  5. Schwingshackl L, Schwedhelm C, i dr. Food groups and risk of colorectal cancer. Int J Cancer. 2018 May 1;142(9):1748-1758.
  6. Schwingshackl L, Hoffmann G, i dr. Food groups and risk of type 2 diabetes mellitus: a systematic review and meta-analysis of prospective studies. Eur J Epidemiol. 2017 May;32(5):363-375.
  7. Tanja Kongerslev Thorning, Anne Raben, i dr. Milk and dairy products: good or bad for human health? An assessment of the totality of scientific evidence Food Nutr Res. 2016; 60
  8. Franca Marangoni, Giovanni Corsello, i dr. Role of poultry meat in a balanced diet aimed at maintaining health and wellbeing: an Italian consensus document Food Nutr Res. 2015; 59
  9. Aune D, Giovannucci E, i dr. Fruit and vegetable intake and the risk of cardiovascular disease, total cancer and all-cause mortality-a systematic review and dose-response meta-analysis of prospective studies. Int J Epidemiol. 2017 Jun 1;46(3):1029-1056.
  10. Hoekstra, AY 2008, The water footprint of food. in J Förare (ed.), Water for food. The Swedisch Research Council for Environment
  11. Robin R. White and Mary Beth Hall Nutritional and greenhouse gas impacts of removing animals from US agriculture, PNAS November 28, 2017 114 (48) E10301-E10308

Objavljeno 29.01.2019.

Pregledaj povezani sadržaj
Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Dojam sadržaja
145
47
Podijeli s prijateljima!