Deset smrtnih grijeha za vitkost !

Image

Čarobne dijete uglavnom ne daju dugoročne rezultate, pa je najsigurnije jesti manje na duge staze te izbjegavati tzv. prazne kalorije (hrana bogata energijom, a slabe nutritivne vrijednosti), kao i sve drugo što otežava topljenje masti !

1. Zašto veliko, kad može i maleno?

Malo tko jede samo ono što nalaže dijeta, pa svi povremeno 'zgriješe' s čokoladom ili čipsom. Međutim, ako već zgriješite, nije svejedno pojedete li rebro čokolade ili cijelo pakiranje od 30 dekagrama, pojedete li mali čips ili obiteljsko pakiranje... Alarm posebno zvoni u slučaju čokoladnih prutića, koji se najčešće smatraju zdravom hranom, jer sadrže žitarice, med, orašaste plodove, sve samu zdravu hranu.

Sve je to točno, no riječ je o hrani koja za sve zdravo što nudi, daje i previše kalorija: jedan veliki čokoladni prutić, ovisno o proizvođaču, uglavnom ima više kalorija nego cijeli obrok od odreska, krumpira i brokule. Zato, ako povremeno morate zgriješiti, činite to s malim pakiranjima.

2. Mikrovalne pećnice

Mikrovalke pripadaju najvećim modernim zabludama – dugo su reklamirane kao brza i zdrava zamjena za gotova jela puna soli, šećera, glutaminata... Istraživanja su pokazala da mikrovalne pećnice mijenjaju molekularnu strukturu, pa hrana iz njih s nutritivnog gledišta postaje gotovo beskorisna: nakratko će umiriti glad, ali vaše tijelo neće dobiti ključne nutrijente. Zato – mikrovalku koristiti povremeno.

3. Grickalice i ostali međuobroci

Tempo života većini ljudi ne ostavlja puno vremena za pripremanje hrane. Kad ste na poslu od jutra i kad kući dolazite u sumrak, teško je ne pojesti nešto između obroka. Grickalice i obična Coca-Cola predstavljaju 300-500 kalorija viška, pa to na tjednom nivou iznosi oko 3.000 kalorija, što je ekvivalent za skoro pola kilograma masti. To je taman ono što stručnjaci savjetuju kao zdravi i dugoročno najuspješniji tempo mršavljenja (oko 500 kalorija dnevne uštede smatra se najmudrijom dijetom). Umjesto industrijskih grickalica, nosite u torbi voće i/ili povrće.

4. Izbjegavajte cikluse prejedanje-gladovanje

Ovaj scenarij poznat je gotovo svima koji su ikada pokušali smršavjeti: prije dijete kažete si: 'Danas ću se još dobro najesti, a od sutra sam na dijeti.' Pa onda nekoliko dana hrabro gladujete i pretjerujete u jednom smjeru, da biste uskoro popustili i dobro se najeli. I tako u krug. Najgora je dijeta piti vodu, pojesti rajčicu i jogurt dnevno, pa nakon pet dana izludjeti od gladi i završiti nad kutijom keksa.

5. Alkohol

Mnogi ne vode naročitu brigu o tome što piju, jer misle da nešto što je tekuće i prirodno ne može biti škodljivo, poput piva i vina. Naime, glasna je vika na industrijske slatke sokove i slatke napitke 's mjehurićima', na likere i 'žesticu', o pivu se ponešto piše, a kalorije u vinu gotovo se i ne spominju.

Vino i pivo imaju svojih prednosti i čak se preporučuju u malim količinama, ali ne i kad želite smršavjeti, jer tada treba jesti ono što će tijelu donijeti najviše koristi uz najmanje kalorija. Velika čaša vina sadrži oko 170 kalorija, pa ako svakoga dana popijete jednu, to je godišnji višak od 62.000 kalorija ili skoro devet kilograma masti.

6. Dosada

Umjesto da se dosađujete kod kuće (i samim time više mislite o hrani i više se mučite ako želite ustrajati u skidanju kila), nazovite prijatelja, prošećite sami ili sa psom (ako ga nemate, ima zahvalni susjed, prijatelj ili rođak), zadubite se u dobru knjigu... Dosada je među sigurnijim načinima nabijanja kila prije nego toga uopće postanete svjesni.

7. Pretjerivanje sa šećerima

Šećer (a ne masnoće) je glavni neprijatelj zdrave prehrane i vitkosti. Ima ga u skoro svakoj industrijski prerađenoj, gotovoj hrani. Šećer izaziva umor, nesanicu, tjeskobu, depresiju, prerano starenje...

8. Sokovi i frapei

Voćni napici svakako su bolji od čokoladica, ali bolje je jesti sirove, cijele komade voća i povrća, jer tako unosite vrijedna vlakna. Vlakna zasićuju, pa hrane siromašne vlaknima moramo pojesti više da bismo osjećali sitost. Primjerice, 2,5 dl narančinog soka sadrži jednako kalorija kao čaša Coca-Cole.

9. Dehidracija

Mnogi miješaju žeđ i glad, a kako su živa bića uvelike sačinjena od vode, pobrinite se da popijete najmanje 1,5 l vode dnevno (to je minimum koji treba popiti ako se ne bavite značajnim fizičkim aktivnostima). Samo ako dovoljno pijete, znat ćete kada ste zaista gladni.

10. Izbacivanje masnoća iz prehrane

Iako posljednji u ovom nizu, ovaj 'grijeh' jedan je od najpogubnijih, jer su masnoće ključne za normalno funkcioniranje organizma. Međutim, nije svejedno kakve masnoće uzimate: bez dileme treba ograničiti tzv. zločeste masnoće (gotova jela, većina životinjskih masti, krafne i skoro svi slatkiši) te ih zamijeniti zdravim masnoćama.

Najbolji izvori kvalitetnih masnoća su orašasti plodovi, sjemenke, maslinovo ulje, neke vrste voća (avokado)... Ukratko, nezasićene masnoće koje sadrže nabrojane namirnice povoljno utječu na masnoće u krvi i cirkulaciju, a odlične su i za kožu i mozak.

Objavljeno 10.10.2006.

Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Dojam sadržaja
154
7
Podijeli s prijateljima!