VELIKA ljetna akcija na fitness rekvizite (do -50%)

Što nam pomaže na putu do vitkosti ?

Image

Posjeti Fitness.com.hr webshop i trgovinu

Više od 3000 zadovoljnih kupaca svaki mjesec svoje proizvode kupuje u:

Fitness.com.hr webshopu

Fitness.com.hr trgovini u Zagrebu (Vrbani)

Pogledaj i ti najveću ponudu fitness opreme, sprava za vježbanje te dodataka prehrani na jednom mjestu!

Unatoč reklamama u kojima se zgodne i vitke cure hvale kako su, zahvaljujući nekom 'čarobnom preparatu' smršavjele 20 kilograma u par tjedana jedući što i koliko su željele, nitko razuman u to više ne vjeruje (ili vjeruje dok na svojoj koži ne iskuša kako stvari stoje).

Prije ili kasnije, svi koji uspiju održati vitku liniju, shvate da je važno što i kada jedemo, odnosno da je za dugoročno vitku liniju nužno promijeniti prehrambene, pa i mnoge druge životne navike. Srećom, postoji hrana koja nas čini manje gladnima i uz koju se lakše mršavi.

Masnoće

Masnoće su prilično zaguljena stvar - obično su na prvom mjestu kad treba naći krivca za višak kilograma, a opet, njihovo izbacivanje iz prehrane bilo bi pogubno, jer ih organizam treba za preživljavanje jednako kao što treba ostale važne hranjive tvari. Dakle, želite li smršavjeti, treba paziti koje masnoće jedete i u kojim količinama.

Zbog kolesterola se u svakodnevnoj prehrani preporučuju biljne masnoće. No kao što meso ribe nema jednako kolesterola kao goveđe ili svinjsko meso, i biljne masnoće međusobno se jako razlikuju. Apsolutna prednost daje se hladno prešanim uljima, koja su, nažalost, dosta skupa i kod nas relativno rijetka, ali su puno zdravija od ulja proizvedenih standardnim industrijskim postupkom.

Kokosovo ulje

Kad govorimo o redukcijskim dijetama, novija istraživanja pokazuju vrijednost kokosovog ulja, kojega dosta dugo nije bilo na našem tržištu, a i danas se nađe uglavnom u specijaliziranim prodavaonicama.

Većina ulja, uključujući i maslinovo, sastoji se od masnih kiselina koje kruže tijelom nakon što ih pojedemo i omogućuju gladnim masnim stanicama da ih usišu, tj. skladište. Kokosovo ulje, pak, sadrži izrazito rijetke masnoće, zvane trigliceridi srednjeg lanca, koji odlaze direktno u jetru, gdje izgaraju kao u plamenu.

Također, tijelu za probavljanje tih triglicerida treba dosta energije, pa se za kokosovo ulje uvjetno može reći da je namirnica od koje se mršavi. U malim količinama može se jesti na kruhu umjesto maslaca ili margarina, a salate i kuhano povrće mogu se začiniti lagano otopljenim uljem.

Nažalost, kokosovo ulje nije namirnica bez mane i opasnosti: ne treba ga koristiti za kuhanje i prženje, jer mu se struktura mijenja (raspada) na visokim temperaturama, pa gubi navedena svojstva. Izrazito je važno upozoriti da je kokosovo ulje zasićeno masnoćama, pa podiže kolesterol i trigliceride u krvi, što znači da ni u kom slučaju ne smije biti jedino ulje u prehrani, nego ga treba kombinirati s drugim uljima (uvjerljivo najbolje je hladno prešano maslinovo ulje).

Maslaci od orašastih plodova

Najpoznatiji takav maslac je maslac od kikirikija, koji se također kod nas tradicionalno ne koristi, ali ga već dvadesetak godina možemo kupiti u većim trgovačkim lancima. Iako na prvi pogled djeluje masno i nezdravo kao i ostali maslaci, američka istraživanja pokazuju da su ljudi koji jedu maslace od orašastih plodova (orašida) mršaviji od onih koji jedu klasični maslac od kravljeg mlijeka.

Iako sigurnog znanstvenog objašnjenja za ovo nema, najvjerojatnije ovi maslaci imaju 'dobitnu' kombinaciju bjelančevina, masnoća i vlakana, koja i nakon male pojedene količine rezultira osjećajem sitosti, pa se zato jede manje ostale hrane.

Ako ne volite maslac, dobro je jesti i cjelovite plodove: istraživanje na Sveučilištu Purdue pokazalo je da je uvođenje kikirikija u svakodnevnu prehranu već nakon 19 tjedana rezultiralo smanjenjem sveukupno unesenih dnevnih kalorija za 11 posto. Ovo se objašnjava činjenicom da se nezasićene masnoće brže probavljaju.

Ipak, jedete li puno maslaca od kikirikija, udebljat ćete se (preporučena dnevna količina iznosi jednu do dvije žlice). Zbog količine vlakana preporučuju se vrste s komadićima kikirikija ili one zrnatije (vrlo glatkom maslacu dodaju se neke nezdrave masnoće). I ostali orašidi sadrže zdrave masnoće, kao i većina sjemenki (sezamove su izrazito zdrave), a od ostalih izvora masnoća savjetuje se avokado.

Sve masnoće sadrže oko devet kalorija (zapravo kilokalorija, koje u svakodnevnom govoru zovemo kalorijama) po gramu. Zato ćete željeni rezultat (gubitak težine) postići samo ako nezdrave masnoće zamijenite zdravima, a ne ako hranite kao obično i dolijevate zdrave masnoće po svemu na tanjuru.

Vlakna

Hrana bogata vlaknima daje osjećaj sitosti, pa se kod mršavljenja preporučuje u redovitu prehranu uvesti što više cjelovitih žitarica te voća i povrća (što više neoguljenog i sirovog). I za utaživanje gladi između obroka preporučuje se hrana bogata vlaknima.

Bjelančevine

Pri redukcijskim dijetama savjetuje se izbaciti crveno meso (umjesto njega jesti ribu i perad) ili potpuno izbaciti meso. Vaš je izbor hoćete li potpuno izbaciti meso ili ne, ali bi tijekom dijete bjelančevine svakako trebalo uzimati iz mladog nemasnog sira ili sira od soje (tofu) te iz ostalih proizvoda od soje.

Ugljikohidrati

Iako se autori različitih dijeta često ne mogu međusobno dogovoriti, a često ih i znanost opovrgava, mnogi ugljikohidrate (uz masnoće) navode kao glavni uzrok debljine. Nema dileme da u piramidi zdrave prehrane glavno mjesto trebaju zauzimati ugljikohidrati, no teško ćete uspjeti u dijeti jedete li bijelo brašno, peciva i sl.

Ugljikohidrate bi trebalo uzimati iz cjelovitih žitarica (posebno se preporučuju zobene pahuljice i zobena kaša) te grahorica (azuki i mango grah također su novije, a vrlo zdrave namirnice u našoj kulturi).

Šećeri, vitamini, minerali i enzimi

Ni šećere nikako ne smijemo izbaciti iz prehrane tijekom redukcijske dijete, ali također nije svejedno jedemo li jednostavne ili složene šećere, pa treba jesti što više sirovog voća. I sušeno voće kvalitetan je izvor šećera, minerala i ostalih važnih hranjivih tvari, a promjena prehrambenih navika među ostalim znači i naučiti pripremati zdrave deserte (makrobiotički kolači ili desert od celera odlične su alternative).

Pri redukcijskim dijetama treba jesti što više povrća (naročito mladog) i salata. Pokušajte se naviknuti na povrće za međuobroke umjesto drugih grickalica. Treba paziti da se ne unosi previše soli u organizam, no treba znati i da je manjak soli jako opasan (posebno ljeti, kada se više znojimo).

Ostali savjeti

Čaša mlake vode ujutro na prazan želudac potaknut će probavu. Kod nas se dosta cijeni jabučni ocat, koji se u redukcijskim dijetama pije natašte (obično s medom). Ovo je dobar savjet, pod uvjetom da ne osjećate nikakve tegobe. Kako određeni broj ljudi zbog konzumiranja jabučnog octa može imati problema s kiselinom u želucu i druge tegobe, o ovome se valja posavjetovati s liječnikom, piše Tportal.

U normalnom režimu života treba popiti barem 1,5 litru vode dnevno, a tijekom redukcijskih dijeta i više. Naravno, što se više krećete (posebno se preporučuje hodanje i plivanje) i što ste tjelesno aktivniji, metabolizam će biti brži i potrošit ćete više energije (kalorija), a to znači i da ćete lakše mršavjeti i biti zdraviji.

Objavljeno 24.11.2006.

Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!