Zašto biste češće trebali jesti kelj?

Image

Rijetko koja namirnica koju možete pronaći u gotovo svakoj trgovini ili na tržnici je - toliko jeftina, a toliko nutritivno bogata kao što je kelj! Nepravedno zanemaren na tanjuru ili zamijenjen kupusom ili drugim zelenim lisnatim povrćem, kelj definitivno zaslužuje svoje mjestu na meniju svih onih koji žele svoje tijelo hraniti nutritivno bogatim namirnicama.

Grci i Rimljani kelj su jeli već u 4. stoljeću prije nove ere, a danas dostupni kelj stvoren je u 18. stoljeću u Belgiji odakle se proširio po europskom kontinentu. Osim najučestalijeg "glavatog kelja" postoje još dvije vrste: lisnati ili bezglavi kelj i kelj pupčar ili prokulica. Kelj karakterizira dosta intenzivan gorkast okus, koji je mnogima prepreka u njegovoj konzumaciji. No, postoji jedna tajna: što je kelj duže izložen hladnoći i mrazu, to je blažeg okusa i više sladak.

Nutritivna vrijednost kelja

Kelj je istovremeno, energetski vrlo prihvatljiv za sve koji paze na unos kalorija, a nutritivno bogat različitim vitaminima, mineralima i fitokemikalijama. Naime, u 100 grama kelja nalazi se samo 50 kcal te 3,3 g proteina, 0,7 g masti i 10 g ugljikohidrata. Istovremeno, obiluje manganom, kalcijem, željezom i magnezijem. Od vitamina kelj je izvrstan izvor vitamina C, K te B kompleksa.

Uz obilje vitamina i minerala, kelj je izrazito bogat vlaknima. Obiluje celulozom, hemicelulozom, polifruktanima, galaktooligosaharidima, pektinima i drugim vlaknima koji imaju pozitivne učinke na probavu, održavanje normalne razine kolesterola i šećera u krvi. Osim toga, vlakna održavaju crijevnu mikrofloru, reguliraju rad crijeva, te povećavaju osjetljivost na inzulin. Također, vlakna produljuju osjećaj sitosti, pa je kelj izvrsna namirnica za one na redukcijskim dijetama.

Zdravstvene prednosti prehrane bogate keljom

Osim svojeg nutritivnog bogatstva, kelj se može pohvaliti i značajnim zdravstvenim prednostima koje ima kod ljudi koji ga redovito uvrste u prehranu:

  • Bogatstvo glukozinolatima
  • Antiupalna svojstva
  • Bogat antioksidansima

Kelj sadrži 10-15 vrsta glukozinolata, fitonutrijenata koji neutraliziraju potencijalno kancerogene tvari. Jedan od glukozinolat koji se nalaze u kelju je sinigrin, koji dobiva značajne zasluge u borbi protiv karcinoma. U ljudskom organizmu sinigrin se pretvara u alil izotiocianat, koji ima preventivna svojstva u slučajevima karcinoma prostate, crijeva i mjehura. Posebno pozitivna svojstva ima sirovi kelj, dok se kod termičke obrade gubi veći dio njegovih svojstava.

Polifenoli koje nalazimo u kelju su snažni u borbi protiv upalnih procesa. Polifenoli su biljni spojevi čiji metabolizam ovisi o postojanju određenih bakterija u crijevima, a koji imaju snažna antioksidativna svojstva. Bez dovoljnog unosa anti-upalnih nutrijenata, regulacija našeg antiupalnog sustava može biti poremećena, te može rezultirati kroničnim upalnim procesima. U kombinaciji s oksidativnim stresom, kronične upale značajno povećavaju rizik od nastanka malignih oboljenja.

Kelj je prema nutritivnom sastavu svrstan među „odlične izvore“ vitamina C te „jako dobre izvore“ mangana. Vitamin C doprinosi normalnoj psihološkoj funkciji, funkciji imunološkog sustava, metabolizmu stvaranja energije te funkcioniranju živčanog sustava. Osim toga, vitamin C povećava apsorpciju željeza, doprinosi regeneraciji reducirane forme vitamina E te štiti stanice od oksidativnog stresa. Vitamin C doprinosi smanjenju umora i iscrpljenosti te normalnom stvaranju kolagena koji održava funkciju desni, hrskavice, kostiju, kože, krvnih žila i zubiju.

Mangan iz kelja doprinosi normalnom metabolizmu stvaranja energije, normalnom stvaranju vezivnog tkiva, zaštiti stanica od oksidativnog stresa te održavanju normalnih kostiju. Antioksidansi iz kelja pomažu u borbi protiv slobodnih radikala koje se smatra glavnim krivcima za nastanak niza bolesti.

Osim navedenih, kelj ima pozitivne učinke i na probavni trakt i kardiovaskularno zdravlje. Studije provedene na bolesnicima koji boluju od čira na želucu (peptički ulkus), ali i drugih pacijenata s različitim želučanim oboljenjima pokazuju pozitivne učinke kelja. Upravo navedeni glukozinolati, polifenoli i aminokiselina glutamin reguliraju nivo bakterije H. pylori koja se nalazi u želucu, a koja je odgovorna za nastanak gastritisa, čireva na želucu i dvanaesniku, te karcinoma želuca.

Pečeni losos s keljom i paprikom

Sastojci:

  • 1/3 glavice svježeg kelja, narezanog na trakice
  • 1 paprika, narezana na trakice
  • 400 g filea svježeg lososa
  • 3 žlice soka cijeđenog limuna
  • 4 žlice maslinovog ulja
  • himalajska sol i papar, po ukusu

Postupak:

Zagrijte pećnicu na 200 stupnjeva. U srednje veliki protvan, na papir za pečenje, stavite na trakice narezan kelj i papriku te posolite i popaprite po želji. Pospite s 2 žlice maslinovog ulja i pecite u pećnici za 180 stupnjeva 6-8 minuta.

Izvadite iz pećnice i promiješajte. Na kelj i paprike, stavite odreske lososa i vratite u pećnicu još 10-ak minuta ili dok losos ne dobije nježno narančastu boju. Dok se obrok peče, umiješajte 2 žlice maslinovog ulja s limunovim sokom da biste dobili dresing.

Po završetku kuhanja, na tanjure servirajte kelj s paprikom i losos te pospite s dresingom maslinovog ulja i limuna. Uživajte u ovom zdravom obroku.

Objavljeno 14.09.2015.

Pregledaj povezani sadržaj
Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!