Gastritis: uzroci, simptomi i liječenje

Image

Gastritis je upala sluznice želuca koja može biti uzrokovana infekcijom, iritacijom, autoimunim poremećajima ili povratom žuči u želudac (žučni refluks). Infekcije mogu biti bakterijske ili virusne dok ukoliko je riječ o iritaciji kao uzročniku, istu mogu uzrokovati razni nesteroidni antiupalni lijekovi, alkohol, prehrana ili primjerice pretjerano izlučivanje želučane kiseline.

Razlikujemo dva oblika gastritisa, akutni koji se pojavljuje iznenada i riječ je o kratkotrajnoj tegobi i onaj kronični koji traje duži vremenski period. U sklopu spomenutih oblika nadalje se razlikuju erozivni gastritis, stresni, kronični (Helicobacter pylori-gastritis), autoimuni gastritis i dr. Erozivni gastritis je manje uobičajena forma ove bolesti, ona ne izaziva snažan upalni proces, ali može dovesti do krvarenja i stvaranja čireva na sluznici želuca.

gastritis

Akutni i kronični gastritis

Akutni gastritis može biti izazvan alkoholom, probavljanjem korozivnih tvari ili jakim fiziološkim stresom. Pored toga, često je povezan sa nekom drugom akutnom bolešću ili vanjskom povredom. Uzročnik koji može potaknuti nastajanje ovog tipa gastritisa, odnosno spada u rizične faktore, je još i konzumacija nesteroidnih antiupalnih lijekova.

Kod kroničnog gastritisa, ukoliko govorimo o konzumaciji antiupalnih lijekova, onda bi ona trebala biti dugotrajna te kao takva predstavlja uzrok nastanka bolesti. Također može biti izazvan infekcijom s bakterijom Helicobacter pylori, pernicioznom anemijom, autoimunim poremećajem, degeneracijom stijenke želuca zbog starosti ili dugotrajnom iritacijom sluznice zbog povrata žuči u želudac.

Sigurni smo da ste čuli za nevolju zvanu Helicobacter pylori. Ta je bakterija jedan od uzročnika površinskog kroničnog gastritisa koji se pojavljuje u području antruma odnosno ulaznog dijela. Iako mnogi ljudi s kroničnim gastritisom nemaju izražene simptome, postoje određeni faktori rizika kao što je oboljenje od perniciozne anemije, poremećaja krvi ili limfnog sustava.

Neka stanja i aktivnosti mogu povećati rizik od razvoja gastritisa. Među faktore rizika ubrajamo. 

  • povećanu i učestalu konzumaciju alkohola
  • konzumaciju nesteroidnih protuupalnih lijekova poput ibuprofena ili aspirina
  • godine (iznad 60 godina) zbog stanjivanja sluznice želuca, i
  • pušenje

Manje poznati faktori rizika za razvoj gastritisa su:

  • stres izazvan ozbiljnom bolešću, ozljedom ili operacijom 
  • autoimune bolesti 
  • probavni poremećaji poput Crohnove bolesti, i
  • virusne infekcije

gastritis

Simptomi

Sad kad smo nešto rekli o gastritisu, obraćamo se hipohondrima i ostalima kako bi znali prepoznati simptome i potražiti liječničku pomoć po potrebi. Ukoliko osjećate bol u gornjem djelu abdomena, pretjerano štucate i podrigujete, a nije od fine papice, imate poteškoća s probavom u vidu tamne stolice, mučnine i povraćanje, osjećate gubitak apetita ili pak povraćate krv, vrijeme je za posjetu liječniku.

Kad ste pokucali na vrata ordinacije i podijelili svoje sumnje s ljudima u bijelom, vjerojatno ćete čuti kako je potrebno provesti EGD (ezofageogastroduodenoskopiju) i biopsiju (uzimanje komadića tkiva), odnosno testove koji pokazuju gastritis, a vrše se endoskopom.

Ovo je zeznuti dio. Liječnik će vam reći da je bezbolan dok će vam rodbina govoriti kako je to nešto zbog čega su požalili posjet liječniku. Istina je vjerojatno negdje na sredini. Postupak se provodi kroz pacijentova usta i grlo sve do želuca i dvanaesterca tankom osvijetljenom cijevi (endoskopom) koja na kraju ima malu kameru. Kamera služi za promatranje sluznice jednjaka, želuca i dvanaesterca. Moguće je izvršiti i rendgensku pretragu jednjaka, želuca i duodenuma dok će krvna slika pokazati anemiju ukoliko postoji krvarenje.

bolovi

Liječenje

Samo će liječenje gastritisa ovisiti o uzroku koji je do njega doveo. Kako biste eliminirali simptome i krenuli s početnom fazom liječenja, uvelike će pomoći lijekovi koji neutraliziraju želučanu kiselinu, tzv. antacidi ili pak neki drugi lijekovi koji smanjuju lučenje želučane kiseline.

Od lijekova koji neutraliziraju želučanu kiselinu, na tržištu su prisutni H2-antagonisti (ranitidin, cimetidin, famotidin) i inhibitori protonske pumpe (omeprazol, pantoprazol, lansoprazol).

Ukoliko je gastritis uzrokovala ranije spomenuta bakterija Helicobacter pylori, u liječenju se koristi antibiotska terapija, a najučinkovitijom se pokazala tzv. trostruka terapija s dva antibiotika protiv H. pylori u kombinaciji s lijekom koji blokira lučenje kiseline ili s protektivom. Izuzev bakterija, ukoliko je do gastritisa došlo poradi perniciozne anemije, u liječenju se koristi vitamin B12.

Također, savjetuje se početi uzimati probiotike koji će pomoći u oporavku i regeneraciji crijevne flore i zaliječiti čireve u želucu. 

Koje su moguće komplikacije s gastritisom?

Ako se gastritis ne liječi, može uzrokovati komplikacije poput krvarenja u želucu ili razvoja čireva. Neki oblici gastritisa mogu povećati rizik od razvoja karcinoma želuca, pogotovo kod osoba sa stanjenom sluznicom želuca. 

Zbog navedenih mogućih komplikacija, kod prvih znakova koji mogu upućivati na gastritis važno je posjetiti liječnika i slijediti upute o promjenama načina prehrane te redovno uzimati propisane lijekove. 

zobena kasa

Prehrana

Prvo pravilo kod gastritisa je jedite manje količinske obroke, ali češće. Potrebno je izbjegavati pečenu i pohanu hranu te pretjerane okuse kao što je kiselo ili ljuto. Također je dobro ne šokirati želudac prehladnim ili prevrućim obrocima te ih je bolje jesti mlake. Preporuča se kuhana, kruta i lagano pripremljena hrana a na alkohol i kavu zaboravite.

Obzirom da je za gastritis vezano lučenje kiseline koji šećer još dodatno potiče, klonite se slatkog. Također, bolesnici kojima je dijagnosticiran gastritis trebali bi izbjegavati sirovu hranu koju želudac teško probavlja stoga je pametno voće i povrće termički obraditi kako vas neprobavljena celuloza i balastne tvari ne bi napuhale i uzrokovale grčeve i bolove.

Namirnice koje se preporučuje konzumirati u slučaju dijagnosticiranog gastritisa, a koje će smanjiti tegobe i simptome, su: 

  • namirnice s visokim udjelom vlakana poput jabuka, zobene kaše, brokule, mrkve ili graha
  • namirnice s niskim udjelom masti poput bijele ribe te pilećih i purećih prsa
  • namirnice s niskom kiselošću poput povrća
  • pića koja nisu gazirana
  • napitke bez kofeina
  • probiotike poput jogurta, kombuche ili kimchija. 

Poželjno je uzimati i čajeve za smirenje želuca, a preporučljivi su čaj sljeza ili lana, kamilice, komorača, iđirota, stolisnika i metvice. Ukoliko je gastritis uzrokovan bakterijom Helicobacter pylori, u čaj se savjetuje dodati biljke poput kadulje, gospine trave, majčine dušice, lavande, anisa ili pelin.

Ukoliko niste tip za čajeve, probiotici vam mogu biti od pomoći, a pogotovo oni koji sadrže kulture Bifidobacterium i Lactobacillus acidophilus.

Namirnice koje se savjetuje izbjegavati ukoliko imate gastritis su one koje mogu pogoršati upalu sluznice želuca. Među njih se ubrajaju: 

  • alkohol
  • kava
  • kisele namirnice poput rajčice i nekog voća
  • masna hrana
  • gazirana pića
  • začinjena hrana

U svakom slučaju, sve napisano može vam pomoći prepoznali problem i ublažiti ga, a za sve ostale savjete obratite se svakako svome liječniku.

Objavljeno 19.08.2019.

Pregledaj povezani sadržaj
Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!