Hrana koje se bojimo
Prehrana

Hrana koje se bojimo

Nutricionistice Darija Vranešić i Iva Alebić otvaraju neke kontroverzne teme i ruše predrasude o zabranjenoj hrani i dodacima prehrani.

Na stavove ljudi o prehrani od najranije povijesti djelovali su njihovi religijski stavovi, društveni običaji i različita individualna uvjerenja.

Tragove tog naslijeđa osjećamo i danas, ali uz znatan utjecaj spoznaja i otkrića do kojih je tijekom posljednjih nekoliko desetljeća doveo razvoj moderne znanosti. Danas su znanstvene spoznaje postale važan čimbenik koji ima utjecaj na naše prehrambene navike. Ipak, kontroverze i oprečne stavove o hrani i prehrani nemoguće je izbjeći ne samo laicima nego se s istim problemom suočavaju i stručnjaci.

Čokolada

Stare civilizacije Azteka smatrale su čokoladu hranom bogova. Montezuma, azteški vladar iz 16. stoljeća, navodno je pio 50 šalica čokolade prije posjeta svojemu haremu budući da se ona smatrala afrodizijakom.

U Europi su u sedamnaestom stoljeću čokoladi pripisivali ljekovita svojstva i koristili je za liječenje tuberkuloze, vrućice i gihta, i naravno, za jačanje srca. Moderna znanost došla je i do molekularne podloge nekih od drevnih postavki otkrivši impresivan kemijski sastav čokolade koja obiluje fitokemikalijama s cijelim nizom povoljnih učinaka na zdravlje i boljitak čovjeka.

Čokolada, posebice ona tamna, sadrži antioksidanse i polifenole za koje je utvrđeno da smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti. Može pomoći i u borbi protiv malignih bolesti i, što je posebno interesantno, može djelovati kao supresor apetita.

Teobromin, teofilin i kofein, bioaktivne komponente kakaa, imaju snažno supresivno djelovanje na apetit, djelujući na centralni živčani sustav tako što smanjuju apetit i stvaraju osjećaj sitosti.

Tamnija čokolada pritom je bolja jer sadržava veću količinu kakaa, a time i više bioaktivnih nutrijenata. Ipak, ne treba odbacivati činjenicu da je čokolada vrlo kalorična namirnica s visokim udjelom masti i šećera. Upravo zbog toga, tijekom proteklih desetljeća oko čokolade se podizala velika prašina.

Optuživana je da uzrokuje mladenačke akne, ali danas znamo da je optužba bila sasvim neutemeljena.

Činjenica da povisuje razinu kolesterola do danas nije u potpunosti dokazana. Također, mnoge se osobe samostalno deklariraju kao ovisnici o čokoladi iako se ne može sa sigurnošću tvrditi da ona može stvoriti ovisnost.

Naime, razina kofeina je premala da bi izazvala ovisnost, ali ipak neka istraživanja ukazuju na blago opojne učinke čokolade - smanjenje stresa i osjećaj blage, bezopasne euforije - koji se vjerojatno mogu pripisati drugim bioaktivnim tvarima podrijetlom iz čokolade.

Alkohol

Alkohol se može klasificirati kao hrana, lijek ili otrov. Zloupotreba alkohola jedan je od osnovnih javnozdravstvenih problema. Ipak, na alkohol se rijetko gleda kao na problem budući da su alkoholna pića sastavni dio većine društvenih okupljanja i predstavljaju općeprihvaćeni simbol svake proslave.

Alkoholna pića klasificiraju se kao hrana jer sadrže točno određenu energetsku vrijednost. Jedan gram alkohola sadrži 7 kcal, što je više nego što osigurava gram ugljikohidrata ili proteina koji osiguravaju 4 kcal.

Izrazito velike količine alkohola koje se konzumiraju u kratkom vremenskom razdoblju mogu biti fatalne. Alkohol je toksičan i kad se konzumira redovito u povišenim količinama.

Tada uzrokuje ireverzibilna oštećenja jetre te drugih organa u tijelu, poput gušterače, probavnog sustava, mozga, srca, mišića i spolnih žlijezda. Međutim, istraživanja su pokazala da umjerena konzumacija može imati pozitivan učinak na zdravlje čovjeka.

Uvjerljivi dokazi koje nude stotine istraživanja pokazuju da osobe koje konzumiraju male do umjerene količine rjeđe obolijevaju od bolesti srca u usporedbi s onima koji uopće ne piju alkohol te onima koji pretjeruju s njegovim konzumiranjem.

Koja količina alkohola je poželjna, ovisi o dobi, spolu i općem zdravstvenom stanju. Iako je teško definirati "umjereno" , čini se da su jedna do dvije čaše kvalitetnog crnog vina dnevno dobar recept za zdravo srce.

Kava

Kavi se pripisuju brojna pozitivna, ali i negativna svojstva. Također, čini se da je zbog svoje popularnosti vrlo interesantna znanstvenicima te tako gotovo svakoga tjedna možemo pročitati pokoje istraživanje o njezinim svojstvima.

Prekomjerno uživanje kave može izazvati simptome fiziološke i psihičke ovisnosti kad kavopija naglo prestane s konzumacijom. Radi se o socijalno prihvaćenoj drogi koje se nitko ne pokušava riješiti. Kofein je kralj svih psihoaktivnih supstancija na svijetu.

Za većinu ljudi, ispijanje 1 do 3 šalice kave dnevno potpuno je bezopasno, dok prekomjerna konzumacija može uzrokovati povišenje krvnog tlaka, "lupanje srca", nesanicu, anksioznost te drhtanje ruku.

Kava se ne preporučuje trudnicama i ženama koje namjeravaju zatrudnjeti jer može otežati začeće i izazvati prerani porođaj te nisku porođajnu težinu novorođenčadi. Međutim, ove postavke nisu u potpunosti jasne. Posebno je interesantno da unos kave može smanjiti opasnost od nastanka žučnih kamenaca.

Također, kava predstavlja i značajan izvor antioksidansa te joj je dokazana učinkovitost u prevenciji nekih malignih bolesti, poput karcinoma debelog crijeva. Glavna antioksidativna svojstva kave pripisuju se klorogeničnoj kiselini, koja se također nalazi u voću, posebice u jabukama.

Konzumacija kave često se povezivala s rizikom povećanog krvnog tlaka, ali najnovija istraživanja pokazuju da umjereno uživanje kave, čak i kroz razdoblje od 30 godina, ima vrlo mali utjecaj na hipertenziju, ili uopće nema.

Jaja

Stajališta o ulozi jaja u prehrani drastično su se mijenjala posljednjih desetljeća. Tradicionalno, jaja su se smatrala izvanrednim, a ipak vrlo jeftinim izvorom esencijalih nutrijenata, a ljude se poticalo na svakodnevnu konzumaciju.

Otuda i svima nam poznat slogan: "Svako jutro jedno jaje organizmu snagu daje."

Međutim, već sredinom sedamdesetih godina prošloga stoljeća preporuke se mijenjaju tako da se više ne preporučuje svakodnevno konzumiranje jaja, nego se čak sugerira njihov što manji unos. Posljedica je to činjenice da je jaje, točnije žumance, bogat izvor kolesterola, a kolesterol u tom razdoblju dobiva atribut „prehrambeni neprijatelj broj jedan".

Prije nekoliko godina jaja su se, iako sramežljivo - ali s pravom - ipak počela vraćati prema vrhu top ljestvice nutritivno vrijednih namirnica. Izvanredan su izvor nutrijenata. Jedno jaje (ovisno o veličini) osigurava između 4,5-6 g proteina, polovica te količine nalazi se u bjelancu.

Bjelance se smatra idealnim izvorom proteina jer sadrži sve esencijalne aminokiseline u pravim omjerima. Od ukupnih masti u jajetu, više od polovice otpada na nezasićene masne kiseline.

Jaja su, nadalje, dobar izvor kolina, luteina, željeza, riboflavina (vitamina B2), folne kiseline, biotina, vitamina B12, vitamina D te vitamina E. Željezo u žumancu jajeta, poput željeza u mesu, ima visoku bioraspoloživost, stoga se konzumacija jaja preporučuje osobama koje su anemične.

Jedno jaje, opet ovisno o veličini, ima 65-75 kcal te 185-215 mg kolesterola, pa vrijedi preporuka o smanjenju unosa jaja u osoba s povišenim kolesterolom i u osoba koje imaju problema sa žuči.

Kada koristiti dodatke prehrani ?

Vitaminski i mineralni pripravci još uvijek predstavljaju osnovu dodataka prehrani, iako se ova skupina iz dana u dan nadopunjuje novootkrivenim aktivnim tvarima porijeklom iz hrane te biljnog i životinjskog svijeta. Dodaci prehrani ne smiju se smatrati zamjenom za uravnoteženu prehranu i ne bi se trebali uzimati prije procjene nutritivnog statusa koju provode stručnjaci - liječnici i nutricionisti.

Nedostaci se najlakše mogu uočiti provođenjem laboratorijskih analiza, ali i pomnim praćenjem fizioloških simptoma koji odražavaju izvjesne nedostatke esencijalnih nutrijenata.

Pažljivim osluškivanjem našeg tijela i sami možemo najbolje pratiti signale koji nastaju zbog neadekvatne prehrane, stila života ili određenih zdravstvenih tegoba.

Signali se očituju slabljenjem imuniteta, učestalim infekcijama, anemijom, lošom kvalitetom kose, kože, noktiju, smanjenim apetitom, grčevima mišića, umorom, slabošću, iscrpljenošću, potištenosti, nesanicom, sporim cijeljenjem rana i cijelim nizom drugih - kliničkih i subkliničkih simptoma.

Postoje određene rizične skupine ljudi, ali i životna razdoblja, u kojima dodaci prehrani mogu biti korisni. Primjerice, prije i u početnim mjesecima trudnoće, adekvatan unos folne kiseline ključan je za razvoj živčanog sustava ploda.

Kod osoba starije dobi nerijetko dolazi do nedostataka važnih nutrijenata zbog primjene lijekova, slabijeg apetita i otežane apsorpcije i iskoristivosti nutrijenata, a dodatak kalcija i vitamina D ponekad je nezaobilazan u prevenciji i terapiji osteopenije i osteoporoze.

Osobe izložene pojačanom stresu i psihofizičkim naporima, te osobe koje slijede posebne prehrambene uzorke - primjerice redukcijske dijete, vegetarijanstvo, makrobiotiku - imaju veću šansu da razviju prehrambene deficite.

Uzimanje određenih lijekova može biti uzrokom prehrambenih nedostataka, a pušači i osobe koje konzumiraju prekomjerne količine alkohola posebno su izložene prehrambenim propustima. Iako uzimanje visokih doza vitamina, znatno iznad preporučene dnevne doze, postaje sve popularnije, treba imati na umu da nasumično uzimanje visokih doza nekih vitamina, minerala i fitokemikalija može biti štetno za zdravlje.

Terapijski učinak viskodoziranih pripravaka moguće je provesti jedino u kliničkim uvjetima ili uz savjet liječnika. Učinkovitost i neškodljivost određenih pripravaka dokazana je u tolikoj mjeri da se na njihovu uporabu može gledati s optimizmom. U prvom redu, to je folna kiselina zbog iznimnog doprinosa u prevenciji malformacija ploda te kalcij i vitamin D kao korisna nadopuna u svrhu prevencije i terapije osteopenije i osteoporoze.

Sve je više radova koji podupiru nadomjestke vitamina B6, B12 i folne kiseline kao terapiju za povišenu razinu homocisteina, koja je neovisan čimbenik rizika za bolesti srca i krvnih žila. Antioksidansi su posljednjih desetak godina vrlo vruća tema.

U ove se molekule zbog biokemijske podloge i uloge oksidativnog stresa u etiologiji mnogih bolesti današnjice polaže mnogo nade, a ipak su često rezultati istraživanja razočaravajući.

Učinkovitost multivitaminskih pripravaka ispitana je u nekoliko kontroliranih studija koje su dale afirmativne rezultate.

Posebno obećavajući rezultati u posljednjih nekoliko godina vezani su uz probiotike, žive mikroorganizme koji povoljno djeluju na intestinalnu mikrofloru, a svoju primjenu nalaze, kako kod zdravih osoba tako i u prevenciji i terapiji određenih bolesti.

Kakav vam je članak?
Pročitaj i ovo:
  • 5 glavnih razloga zbog kojih ne uspijevamo ostvariti ciljeve x 13
    Mnogo ljudi redovito odlazi u teretanu i vježbaju, a ipak ne postižu rezultate. U ovom članku navest ćemo glavne razloge zbog kojih ne ostvarujemo svoje ciljeve u obliku dobivanja mišićnog i gubljenj...
  • Da li smo svjesni nazočnosti aditiva u hrani ? x 11
    Izlaganje prehrambenim aditivima povezano je s poremećajem hiperaktivnosti i deficita pažnje u djece. Iako su pojedinačni aditivi dozvoljeni za korištenje u prehrambenoj industriji, tek je njihovo kom...
  • Što su i kako djeluju aditivi u hrani ? x 5
    Za ljude je karakteristično da ono što ne poznaju, ili ne razumiju olako osude. Čini se da prehrambeni aditivi spadaju u vrstu nepoznanice koja je osuđena bez dovoljno prikupljenih dokaza, odnosno tij...
Na forumu ima 0 komentara na ovu temu
Forum
Opcije
Isprintaj
Veličina slova

Objavljeno: 10.01.2007
Piše: