Alergije na hranu su nepredvidljive

Image

Alergije na hranu su ozbiljan zdravstveni problem koji može završiti i smrću, no, srećom, najčešće alergijske reakcije su one blaže. Čak i kad dođe do najtežih reakcija hitnom liječničkom intervencijom spašava se većina života, pa su smrtni slučajevi vrlo rijetki.

Broj ljudi koji razvijaju neki oblik alergijske reakcije na barem jednu namirnicu samo u SAD-u iznosi oko 11 milijuna, sa samo 150-200 smrtnih slučajeva godišnje na 30.000 hitnih intervencija zbog alergijskog stanja opasnog po život.

Istraživanja pokazuju da je problem alergija ipak podcijenjen, jer se broj posjeta liječniku zbog raznovrsnih, ali ne po život opasnih tegoba mjeri u milijunima, a u Agenciji za hranu i lijekove smatraju da čak 34 posto bolesnika ne dobiva adekvatnu terapiju.

Hrana koja izaziva alergije

Za alergiju na hranu nema lijeka, pa je jedini način potpuno izbjegavanje hrane koja uzrokuje alergiju. Najčešće su alergije na kikiriki, orahe, bademe, lješnjake i druge orašaste plodove, zatim na ribu, rakove, školjke i ostale morske plodove, jaja, soju i druge žitarice, a među voćem i povrćem alergije izazivaju jagode i kivi. U slučaju jaja češće su alergije na bjelanjak. U hrani ih najčešće izazivaju masnoće i šećer, a osim na određenu namirnicu alergija se može javiti i samo na dodatke (aditive), boje, konzervanse i pesticide te na umjetno sladilo aspartam.

Najnovija istraživanja pokazuju da neke genetski modificirane namirnice mogu imati povećan broj alergena. Ljudi alergični na pelud nerijetko su alergični i na jabuke, mrkvu, sirovi krumpir, grašak, kivi, i celer, a alergični na jaja često na kožnim testovima reagiraju i na piletinu, iako se ta alergija u stvarnosti ne razvija (piletinu mogu jesti bez posljedica). Jednom izražena alergija može ostati čitavog života, a može se i povući nakon nekog vremena. Alergije na mlijeko, primjerice, najčešće se javljaju u male djece, no često se kasnije potpuno povlače.

Reakcije na hranu mogu biti toksične i netoksične: toksične su otrovanja hranom koja u sebi ima bakterije ili toksine, a netoksične se javljaju kod preosjetljivih osoba. Netoksične reakcije dijele se na alergije, koje izazivaju imunološki mehanizmi i na reakcije nepodnošenja.

Simptomi alergija

Alergijske reakcije mogu se javiti bilo kada, pa tako neke osobe reagiraju kad se sretnu s nekom namirnicom, dok se kod nekih reakcije javljaju iznenada, nakon što su godinama određenu hranu jeli bez problema. Najčešće su kožne i oralne reakcije koje variraju od blagih (svrab kože, pečenje ili svrbež jezika, blagi otok jezika, nepca ili ždrijela) do opasnih po život: takozvanim anafilaktičkim šokom koji zahtijeva hitnu intervenciju. Neki alergičari razvijaju simptome slične astmi.

Većina alergija povezana je s IgE protutijelima, a one nepovezane nije lako dijagnosticirati, pa određen broj oboljelih ne dobiva pravilnu dijagnozu.

Testiranje, liječenje i preventiva

Učestalost alergija u svijetu je, barem prividno, sve veća, budući da je ranije veći postotak alergija ostajao bez pravilne dijagnoze. Ipak, vjeruje se da će upravo zahvaljujući sve većoj konzumaciji industrijski pripremljene hrane, bogate umjetnim dodacima, i učestalost alergija rasti.

Iako se o alergijama još ne zna dovoljno, pokazalo se da osobe koje razvijaju alergijsku reakciju imaju povišenu razinu karboksipeptidaze, enzima povezanog s mastocitima. Može se ustanoviti kožnim (iglom se pod kožu unosi mala količina alergena), te provokacijskim testom (davanjem određene hrane i praćenjem reakcija pod nadzorom liječnika). Iako lijeka koji bi potpuno poništio alergijsku reakciju nema, postoje vrlo efikasni lijekovi za hitne slučajeve, kao i oni koji se uzimaju kao preventiva.

Ako se s liječenjem ne počne na vrijeme ili ako se potpuno ne izbaci hrana koja izaziva alergiju, stanje se kod velikog broja oboljelih pogoršava. Najčešći lijekovi su antihistaminici i, kratkotrajno, kortikosteroidi. Osobe koje su jednom doživjele anafilaktički šok morale bi uvijek imati lijek za hitna stanja (autoinjektor adrenalina i antihistaminik s brzim djelovanjem). Oboljeli, kao i njihovi članovi obitelji, moraju biti obučeni za davanje lijeka. Iako liječenje anafilaktičkog šoka nije bez rizika, najčešće je to jedini način spašavanja života.

Kad se ustanovi na što je osoba alergična, izbjegavanje nije uvijek jednostavno: treba naučiti čitati etikete i znati sastav hrane. Tako, primjerice, mlijeka i jaja ima u brojnim industrijskim proizvodima (majoneza, tjestenina) i domaćim jelima, kikirikija u nekim industrijskim slasticama (dodaje se maslac od kikirikija).

Također, neki ljudi su alergični na namirnicu u svim oblicima, dok kod drugih reakcija varira ovisno o tome kako je namirnica tretirana. Tako su neki alergični na jaja, dok bez problema jedu industrijsku majonezu, biskvite, kolače i tjesteninu s jajima...

Baš zato što se alergije mogu mijenjati, osoba može stotine puta pojesti kolač s jajima ili majonezu bez ikakvih posljedica, ali odjednom se može i na te namirnice javiti reakcija, koja može biti i vrlo jaka. Upravo zbog nepredvidljivosti alergijskih reakcija jednom alergične osobe trebaju biti oprezne i u prehranu pažljivo uvoditi u nove namirnice.

Objavljeno 27.12.2006.

Pregledaj povezani sadržaj
Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!