Vrijeme je za plažu - kako pripremiti tijelo za sunčanje ?
Lifestyle

Vrijeme je za plažu - kako pripremiti tijelo za sunčanje ?

Unatoč već poznatim pravilima o zaštiti od sunca, mnogi od nas još uvijek ne poklanjaju dovoljno pozornosti mogućoj opasnosti koju sunčanje može izazvati. Unatoč tome za sve vas koji zanemaruju pravila donosimo vam nekoliko savjeta koje ćete moći provesti čim se pojave prve sunčeve zrake i odvuku vas na plaže, ali i za svih onih kišovitih ljetnih dana kada za svoju kožu najviše možete učiniti kod kuće.

VODA

Opće je poznato da kožu treba njegovati tokom cijele godine i to izvana, ali prije svega iznutra. Iznutra stanice našeg površinom najvećeg organa hranimo prvenstveno unošenjem velike količine vode koja ju hrani i pomaže u očuvanju starih stanica i rastu novih. Naime, koža vodu mora zadržavati u svojim dubljim stanicama kako bi se mogla revitalizirati i zadržati svježinu te sporije stariti.

Voda pomaže izmjenu štetnih i hranjivih tvari u stanicama kože, a ko će se tamo zadrežati ovisi o količini minerala, proteina i masnoća te posebice o kolagenu, tj. o količini sumpora koji se u njemu nalazi. Manje količine sumpora u kolagenu znače i mlađu kožu, dok velike količine sumpora mijenjaju oblik kolagena i razdvajaju vodu od njega čime stanice gube vitalnost i stare.

HRANA

Hrana je drugi faktor koji hrani vašu kožu pružajući joj nutrijente iznutra kako bi imala punu snagu za primanje sunčevih zraka bez štetnih posljedica. Određene vrste namirnica mogu čak sanirati oštećenja uzrokovana prekomjernim sunčanjem te tako smanjiti rizik od raka kože.

Najjači antioksidant je beta karoten koji svojim djelovanjem smanjuje aktivnost slobodnih radikala koji oslobađaju štetne uv zrake. Smanjuje oštećenja DNA molekula pa tako smanjuje mogućnost nastanka nekih degenerativnih bolesti te pomaže kod fotosenzibiliteta. Sadrži ga žuto i narančasto voće i povrće (mrkva, dinja, lubenica, kruška, marelica, pomidor) i zeleno lisnato povrće (brokula, blitva i špinat).

Drugi antioksidant, ali ne i manje bitan je vitamin C koji također sprečava slobodne radikale da djeluju i time smanjuje oštećenja nastala na koži, bore koje već postoje i one koje će tek nastati. Vitamina C je u organizmu najzastupljeniji u jetri, leukocitima, žlijezdanom tkivu i očnoj leći. Prekomjeran unos se izlučuje i nije štetan za organizam, a nalazimo ga najviše u citrusima (limun, naranča, grejp), u kiviju, šipku, crnom ribizu, peršinu, zelenom kupusu i karfiolu.

Vitamin E nije topljiv u vodi, ali zato ga nalazimo u mastima, dalje od sunčeve svjetlosti, topline, kiselog okruženja i vlage. U organizmu je vezan uz lipproteine, a nalazimo ga pohranjenog u masnom tkivu iz kojeg se otpušta u slučaju pomanjkanja. Svaki unos veći od 30 mg dnevno sam se izlučuje iz organizma, dakle nema koristi od prekomjernog uzimanja. Nalazi se u zelenom lisnatom povrću, biljnim uljima (ulju pšeničnih klica, suncokretovom ulju), u orašastom voću ( bademima, kikirikiju i soji); u namirnicama životinjskog podrijetla najzastupljeniji je u jajima, jetri, mlijeku i mliječnim proizvodima.

Vitamin A usko je povezan sa unošenjem vitamina C i E, a iako se u koži nalazi u vrlo malim količinama, prijeko je potreban antioksidant koji obnavlja kožu, pomaže očuvanju od malicioznih bolesti i reducira postojeće bore i sprečava stvaranje novih. Nalazimo ga u ulju bakalara, mlijeku i mliječnim proizvodima te u jetri.

Selen je mineral, esencijalni oligoelement koji, poput navedenih vitamina, kožu štiti od djelovanja slobodnih radikala. U tijelu ga nalazimo uskladištenog u obliku selenoproteina, a nakuplja se u eritrocitima, slezeni, jetri, zubima, spermi i testisima. Selen pomaže antioksidativno djelovanje vitamina A i E te ima sposobnost mijenjanja toksičnih minerala u netoksične. Glavni izvor selena su biljke koje rastu na tlu bogatom selenom, morski plodovi (školjkaši,losos), cjelovite žitarice, češnjak i jaja.

Cink je izuzetno važan i dokazano je od pomoći za rast i razvitak novih stanica, pomaže kod zacijeljivanja, rasta stanica kože i liječenju upalnih procesa. U organizmu odraslog čovjeka ima ga oko 2g, a najčešće se načlazi u kostima, mišićima i muškim spolnim organima. Vegetarijancima je potrebno dvostruko više cinka zbog slabije apsorpcije iz hrane biljnog podrijetla. Najviše cinka u prirodi sadrže školjke kamenice, crveno meso i iznutrice.

VANJSKA ZAŠTITA

Unatoč svoj zdravoj prehrani koja radi za vas, ne smijete zaboraviti koristiti kreme za zaštitu od štetnih UV zraka prema uputstvima koja se, ovisno o proizvođaču, nalaze na ambalaži. Unatoč, visokim faktorima zaštite kremu je potrebno namazati nekoliko puta tokom vremena provedenog na suncu zato jer faktor slabi proporcionalno vremenu djelovanja.

O kremama smo već pisali pa možete pročitati; Neoprezni zbog krema za sunčanje, pravila zdravog sunčanja, preplanulost - ljepota s dva lica.

Kakav vam je članak?
Pročitaj i ovo:
  • Dijeta sa viljuškom x 24
    Je li vam ikad palo napamet da biste mogli smršavjeti tako da neko vrijeme koristite samo viljušku? Autori francuskog bestselera Večera s viljuškom Sophie Troff i Ivan Gavriloff propagiraju ne dijetu,...
  • Na šta treba paziti pri mršavljenju ? x 12
    Jedi manje, jedi manje praznih kalorija što će rezultirati smanjivanjem ukupne količine masti u i na tijelu. Najbolji način ( i najefektniji) je lagano smanjivanje kalorija iz tjedna u tjedan. Svako n...
  • Savjeti - čega se držati preko blagdana x 1
    Glavni problem jelovnika za vrijeme blagdana je neželjena težina, kažu nutricionisti. Pomislite na svo to jelo koje dolazi sa blagdanima. Gdje god odete, svuda vas dočeka gomila ukusne hrane. Preuzima...
Na forumu ima 0 komentara na ovu temu
Forum
Opcije
Isprintaj
Veličina slova

Objavljeno: 10.07.2008
Piše: