Vrste mišićnih vlakana, razlike i uloga u različitim aktivnostima

Image

Jedan od osnovnih dijelova ljudskoga tijela su mišići, aktivni pokretači našeg tijela, koji s kostima sudjeluju u svakoj kretnji koju čovjek napravi. S aspekta ukupne mase ljudskoga tijela, mišićima pripada oko 40%, a ljudsko tijelo ima 752 mišića.

Mišićna tkiva koja grade mišiće dijele se na tri vrste, prema vlaknima od kojih su sastavljena:

  • poprečno-prugasto mišićno tkivo - to su oni mišići koje čovjek pokreće svjesno
  • srčano mišićno tkivo - pokreće se pod djelovanjem živčanog sustava i hormona
  • glatko mišićno tkivo - pokreće se jednako kao i srčano tkivo

U ovom tekstu analizirat ćemo vrste poprečno-prugastih mišićnih tkiva i njihove razlike te ulogu u samoj aktivnosti. Naime, među mnogim sportašima i stručnjacima vode se rasprave o utjecaju genetike na vrstu mišićnih vlakana, ali i mogućnosti pretvorbe vlakana iz jedne vrste u drugu.

sprint

Tipovi mišićnih vlakana

Tipovi vlakana koje nalazimo u poprečno-prugastim mišićnim tkivima su:

  • spora mišićna vlakna oksidativnog tipa (tip I)
  • brza vlakna oksidativnog tipa (tip IIa)
  • brza vlakna glikolitičkog tipa (tip IIb)

Kako im imena kazuju, razlike među njima su funkcionalne: prva vlakna (tip I) imaju nisku snagu/jakost i proizvodnju brzine, ali visoku izdržljivost; tip IIb ima visoku snagu/jakost i proizvodnju brzine, ali slabu izdržljivost, dok su vlakna tipa IIa, karakteristikama između prva dva vlakna.

Pojedini mišići građeni su od pojedinih vrsta gore navedenih mišićnih vlakana, a ova vlakna su potom organizirana u motoričke jedinice grupirane unutar svakog mišića.

Pojednostavljeno, kada želite pokrenuti neki dio tijela, mozak šalje impuls ili signal leđnom moždinom koji dolazi do motoričke jedinice. Impuls tada daje pojedinačnoj motoričkoj jedinici zadatak da kontrahira svoja vlakna. Kada motorička jedinica aktivira sve mišićne stanice, dogodit će se kontrakcija sa 100-postotnim intenzitetom.

Dakle, motorička jedinica se ili 100% kontrahira ili se kontrakcija uopće ne dogodi. Dakle, ne postoji situacija u kojoj motorička jedinica potakne na polovično kontrahiranje mišićnih vlakana.

jogging

Razlike među mišićnim vlaknima

Kada se govori u kontekstu različitih vrsta vlakana, glavna razlika između sporih i brzih vlakana jest da brza vlakna kontroliraju više mišićnih vlakana i stanica, a te stanice su veće. Na isti način, brza vlakna su veća pa stoga mogu proizvesti i više sile. Tijekom aktivnosti poput biceps pregiba bučicom, tijelo aktivira iste motoričke jedinice kao prilikom prinošenja žlice ustima, ali s obzirom da pregib bučicom treba veću silu, tijelo aktivira dovoljno dodatnih brzih mišićnih vlakana dok ih nije aktivirano dovoljno za izvršiti zadatak.

Tijelo spora mišićna vlakna aktivira prva, a tek potom brza sve dokle ne bude dovoljno vlakana aktivirano za izvršenje pojedinog zadatka. Primjerice, ako podižete nešto jako teško, tijelo će aktivirati sve dostupne motoričke jedinice za pojedini mišić, da bi zadatak bio izvršen i teret podignut.

Kod sudjelovanja u aktivnostima koje zahtijevaju visok intenzitet ili veliku silu, potrebna je aktivacija većeg broja motoričkih jedinica kojima se doseže potrebna sila. Stoga, kako se to odnosi na vrstu vlakana u pojedinim motoričkim jedinicama?

Motorička vlakna tipa I se kontrahiraju s manjom silom i sporije od vlakana tipa II te ona sporije dosežu vrhunac snage. Ova vlakna su, također, visoko otporna na umor pa su stoga jako dobra u aktivnostima koje zahtijevaju izdržljivost.

Vlakna tipa II podijeljena su na ona tipa IIa i ona tipa IIB. Obje od ovih podskupina su sposobne proizvesti veću silu od vlakana tipa I, ali se i zamor događa puno brže. Vlakna tipa IIa i IIb imaju sličnu sposobnost dosezanje vrhunska snage, ali vlaknima IIa treba nešto duže vremena za dosezanje maksimalne sile, od vlakana tipa IIb. Vlakna tipa IIa dosežu svoj vrhunac sile za oko 50 milisekundi, dok vlaknima IIb treba oko 25 milisekundi.

Vrsta vlakna Brzina kontrakcije

Vrijeme dosezanja
maksimalne snage

Umor
I (spora vlakna) polako 100 milisekundi sporo
IIA (brza vlakna) brzo 50 milisekundi brzo
IIB (brza vlakna) jako brzo 25 milisekundi brzo

 

No, ne treba smetnuti s uma da svim vrstama vlakana upravlja živčani sustav. Živci koji se spajaju na skupine motoričkih jedinica te koji djeluju iz mozga prema motoričkoj jedinici, "programirani " su u mozgu: brze motoričke jedinice su kontrolirane od brzih živaca, a spore motoričke jedinice kontroliraju spori živci.

U laboratorijskim uvjetima, moguće je izdvojiti živac iz motoričke jedinice koji aktivira spora mišićna vlakna i zamijeniti ga onim koji aktivira brza vlakna i - sporo vlakno će se ponašati jednako kao brzo. I obrnuto. Uzmite spori živac i spojite ga na brzu motoričku jedinicu i brza jedinica će se ponašati kao spora. Nažalost, nemoguće je od brzog živca napraviti spori i obrnuto. Dakle, iz ovoga je razvidno da na brzinu samog vlakna uvelike utječe brzina živca koji ga aktivira.

biceps trening

Uloga vlakana u različitim aktivnostima

Prema navedenom, ističe se da je najveće ograničenje što se sportske performanse tiče zapravo količina motoričkih jedinica koje živčani sustav može aktivirati u kratkom periodu koji postoji za izvršenje pokreta i količina konjskih snaga (veličina mišićnih stanica) pod kontrolom tih motoričkih jedinica, a ne vrsta mišićnih vlakana koje te motoričke jedinice sadrže. Stupanj uključenosti motoričkih jedinica određen je živčanim sustavom.

Primarni razlog zašto brza vlakna nisu otporna na umor jest to što se oni oslanjaju na anaerobnu glikolizu za proizvodnju ATP-a. Tijekom ovog procesa mliječna kiselina se počinje akumulirati i pojavljuje se stanje acidoze, što stvara mišićni umor. Zbog niskog kapaciteta, ova vlakna ne koriste ni približno dobro kisik kao spora vlakna, a što pojašnjava i njihovu ovisnost o anaerobnom metabolizmu.

Stoga, zbog sporog vremena kontrakcije, ali bolje otpornosti na umor, spora vlakna koriste za energiju aerobnu respiraciju , što im pruža njihovu visoku razinu izdržljivosti. Spora vlakna se aktiviraju tijekom aerobne aktivnosti srednjeg intenziteta, ali u dužem periodu trajanja. Primjerice, ovo su vlakna koja se aktiviraju tijekom hodanja.

Brza vlakna imaju brzo vrijeme kontrakcije, ali se i brzo umaraju. Ova vlakna koriste anaerobnu respiraciju za energiju te se aktiviraju u anaerobnim aktivnostima koje zahtijevaju veliku silu, poput sprinteva ili različitih vrsta skokova.

Iako svaka vrsta mišićnih vlakana ima određene karakteristike zbog kojih je prikladnija za pojedine vrste aktivnosti, ovo ne znači da sportaš s dominantno jednom vrstom vlakana ne može biti uspješan u aktivnostima koje aktiviraju drugu vrstu vlakana. S pravilnim treningom te naučenim vještinama i tehnikama, jednako je moguće da će biti uspješan.

Ipak, čest je slučaj da sportaši s dominantom jednom vrstom vlakana biraju vrste aktivnosti koje su primjerenije njihovim tijelima, ali to ne isključuje mogućnost druge vrste aktivnosti i uspjeha. Stoga, za rekreativce će predanost treningu i usavršavanju vještina imati znatno veći učinak u postizanju rezultata od same vrste mišićnih vlakana koje su aktivirane u pokretu.

Objavljeno 06.11.2016.

Pregledaj povezani sadržaj
Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!