Karakteristike prehrane osoba s bubrežnim bolestima i primjer jelovnika

Image

Bubreg je parni žljezdani organ, oblika graha, smješten iza potrbušnice sa svake strane kralješnice. Bubrezi su zaduženi za dvije važne tjelesne funkcije: izlučivanje konačne proizvodnje izmjene tvari u organizmu i nadziranje koncentracija većine sastojaka u tjelesnim tekućinama.

Osnovna građevna jedinica bubrega je nefron. Svaki bubreg sadrži milijun nefrona, a svaki nefron za sebe može stvarati mokraću. U osnovi nefron se sastoji od glomerula u kojem se filtrira tekućina u krvi i dugačkog tubula (cijevi) u kojem se filtrirana tekućina pretvara u urin, na svom putu do bubrežne čašice.

bubrezi

Glomerul je mreža kapilara obavijenih Bowmanovom čahurom. Tlak krvi u glomerulu uzrokuje filtraciju krvi u Bowmanovu čahuru i dalje u cjevčice (proksimalni tubul, zatim u Henleovu petlju te distalni tubul). Tekućina konačno utječe u sabirnu cijev gdje se skuplja mokraća iz više nefrona. Dok glomerularni filtrat teče kroz cjevčice dio potrebnih tvari i vode se reapsorbira, a ostatak koji se nije reapsorbirao čini mokraću.

Iz svakog bubrega vodi mokraćovod koji odvodi mokraću u mjehur, te odatle mokraćnom cijevi se izlučuje van iz tijela.

Hormoni koji utječu na rad bubrega su aldosteron i antidiuretski hormon (ADH). Aldosteron luči nadbubrežna žlijezda, a djeluje na povećanje reapsorpcije natrija i vode u krvotok te pojačano lučenje kalija u urin.

ADH luči stražnji režanj hipofize, a u bubregu uzrokuje "štednju" vode, koncentriranjem urina i smanjenjem volumena urina. Taj učinak postiže povećavanjem reapsorpcije vode u distalnim kanalićima i sabirnim cijevima nefrona.

bubrezi bolest

Bolesti bubrega

Najčešće se bolesti bubrega očituju u akutnom (naglom) i kroničnom (postupnom) zatajenju bubrežne funkcije. Akutno bubrežno zatajenje (ABZ) karakterizira naglo narušavanje bubrežne funkcije u periodu od nekoliko sati do nekoliko dana. Smanjeno izlučivanje urina i tamna boja urina su osnovni simptomi.

Dijagnoza se postavlja na osnovi serumskog kreatinina i/ili serumske ureje i/ili smanjenja eliminacije urina. Većinom je posljedica hospitalizacija uslijed neke druge bolesti te se liječi liječenjem osnovne bolesti.

Kronična bubrežna bolest (KBB) je definirana nekim znakovima smanjenja bubrežne funkcije (krv u mokraći, povećana količina bjelančevina u mokraći...) i/ili smanjenjem glomeluralne filtracije (ispod 60 ml/min/l) tijekom 3 mjeseca. KBB je najčešće posljedica dijabetesa (obično tipa 2) i povišenog krvnog tlaka.

ultrazvuk bubreg

Karakteristike prehrane kod bubrežnih bolesnika

Čest je slučaj da bubrežni bolesnici i oni na liječenju dijalizom imaju neke oblike nutritivnih deficita. Najčešće je to deficit proteina i općenito nizak kalorijski unos. Kod hemodijalize dolazi do gubitka aminokiselina (3-12 % dnevnog unosa) te do gubitka mišića i negativne energetske ravnoteže. Osim bjelančevina, hemodijalizom se gube i glukoza te mikronutrijenti.

Dijetoterapija

Generalno se zdrava prehrana, koja uključuje visok unos povrća, voća, orašastih plodova, cjelovitih žitarica, mahunarka i ribe, te nizak unos soli, smatra primjerenom za bubrežne bolesnike. Uz to se promovira i zdrav način života tj. redovito kretanje i nepušenje. Takva prehrana će dodatno pozitivno utjecati i na krvni tlak, razinu glukoze te masnoća u krvi. Kod bubrežnih bolesnika treba paziti na sveukupni unos kalorija, proteina te mikronutrijenata poput natrija, kalija, fosfora.

Energetski i proteinski unos – Kod bolesnika s KBB je čest manjak proteina i sveukupnog energetskog unosa. Manjak proteina PEW (protein energy waste) je rezultat i pojačanog katabolizma uslijed sistemske upale, oksidativnog stresa, metaboličke acidoze, manjka D vitamina. Energetski unos se preporuča u količini od 30-35 kcal/kg/dan, a od toga 50 % ugljikohidrata, 30-35 % masti i ostatak (15-20 %) proteina.

Dnevni unos proteina bi se trebao kretati od 0,6 – 0,8 g/kg TM/dan, a za osobe na hemodijalizi (zbog povećanog gubitka) do 1,2 g/kg TM/dan (ne preko 1,3 g/kg TM/dan). Preporuka je da ¾ bjelančevina čine one životinjskog porijekla.

proteini

Fosfati – Bubreg je, uz crijevo, najvažniji organ u regulaciji prometa fosfora te je kod bubrežnih bolesnika često otežano ispiranje fosfora iz organizma što za posljedicu ima hiperfosfatemiju. Fosfor se u tom slučaju iz organizma izbacuje dijalizom, vezačima fosfora te dijetom. Kod regulacije treba biti oprezan od rizika malnutricije, ali je potrebno obratiti pažnju na namirnice bogate fosforom.

Glavni izvor fosfora u hrani su meso i mliječni proizvodi te konzervirana i polugotova hrana. Biljke (posebno žitarice) također sadrže mnogo fosfora, ali je on slabo iskoristiv.

Održavanjem unosa proteina u preporučenim količinama i izbjegavanjem gotove, polugotove i konzervirane hrane pomoći ćete u održavanju preporučene razine fosfora u tijelu. Također treba obratiti pažnju na pojedina gazirana pića, npr. Coca cola sadrži oko 520 mg/l fosfata. Preporuka je unos fosfora ograničiti na 800-1000 mg/dan.

Sol (NaCl) – visok unos soli je povezan s povišenim krvnim tlakom i zadržavanjem vode i podupire daljnje pobolijevanje bubrega. Najveći izvori soli u hrani su konzervirani i polugotovi/gotovi proizvodi, gdje sol služi kao konzervans. Takve proizvode bi trebalo izbaciti, a unos soli (najčešće kod pripreme hrane) ograničiti na 3,5 g/dan.

sol

Kalij - do 39 mg/kg/dan.

Kalcij - do 1000-1500 mg/dan.

Voda - 500-800 ml/dan

Crijevna mikrobiota – Dijetalna vlakna su jedan od glavnih izvora hrane za crijevnu mikrobiotu. Bubrežni bolesnici često su pod stalnom sistemskom upalom. Zdrava mikrobiota pomaže u očuvanju kompletnog zdravlja i smirivanju upale. Često je unos dijetalnih vlakana kod pacijenata na dijalizi jako nizak (11 g dnevno umjesto preporučenih 25 g). Iz tog razloga je jako bitno unositi adekvatnu količinu dijetalnih vlakana, a glavni izvor je naravno povrće te voće.

Vrlo je bitno naglasiti da prehrana treba biti praćena redovitim kontrolama pojedinih parametara u serumu i urinu te ukupnoj diurezi. Prema tim parametrima se dalje prilagođavaju unosi. Razlike su naravno od pacijenata koji su u početnoj fazi bolesti ili onih na dijalizi.

Primjer jelovnika

Slijedi primjer jelovnika za osobu od 70 kg, prema preporučenim parametrima.

Doručak

omlet

Kajgana s povrćem:

  • 2 čajne žličice maslinovog ulja (10 g)
  • 1 malo jaje (50 g)
  • 1 manja paprika (75 g)
  • 1 kriška kruha, miješani raženi (50 g)
  • peršin

Na žličici ulja popržiti papriku narezanu na kockice. Preliti jednim umućenim jajem. Začiniti peršinom i ponuditi uz krišku kruha.

Grožđe:

  • 1 šalica grožđa (150 g)

Međuobrok

Voćno-povrtna salata:

  • 1 srednja jabuka (150 g)
  • 1 srednja mrkva (60 g)
  • 1 manja banana (100 g)
  • 30 g tjestenine
  • 2 čajne žličice maslinovog ulja (10 g)
  • 1 žlica limunovog soka (15 g)

Jabuku i mrkvu naribati te pomiješati s nasjeckanom bananom. Začiniti s limunovim sokom i maslinovim uljem.

Ručak

juha brokula

Juha od brokule:

  • 2 čajne žličice maslinovog ulja (10 g)
  • 1/4 luka (30 g)
  • 1 češnjak
  • 1 čajna žličica kurkume
  • ¼ brokule (150 g)
  • 250 ml vode
  • papar, peršin

Na malo ulja izdinstati luk i protisnuti češnjak. Dodati kurkumu i ostale začine te vode. U vodu ubaciti nasjeckanu brokulu. Pustiti da vrije 20-ak minuta. Na kraju izmiksati štapnim mikserom u kremastu juhu.

Rižoto s tikvicama:

  • 2 čajne žličice maslinovog ulja (10 g)
  • ¼ luka (30 g)
  • 1 češnjak
  • 1 srednja tikvica (200 g)
  • 150 g pilećeg filea
  • 100 g riže od cjelovitog zrna
  • papar, peršin, bosiljak

Na malo ulja izdinstati luk i protisnuti češnjak. Dodati začinjeni pileći file, narezan na trakice. U vodi skuhati rižu prema uputama. Kad je meso skoro gotovo, izvaditi ga na tanjur. Na masnoći od mesa, na jakoj vatri ispeći tikvice narezane na kockice. Dodati ponovno meso i sve pomiješati. Kad je riža na pola gotova, promiješati ju s tikvicama i mesom.

Miješana salata:

  • 1 manja paprika (75 g)
  • 1 zdjelica zelene salate (50 g)
  • 1 srednja mrkva (60 g)
  • 2 čajne žličice maslinovog ulja (10 g)
  • 1 žlica limunovog soka (15 g)
  • začinsko bilje

Povrće oprati i narezati/natrgati na manje komade. Začiniti sa začinskim biljem i maslinovim uljem te žlicom limunovog soka.

Međuobrok

  • Kruh s marmeladom
  • 1 kriška kruha, miješani raženi (50 g)
  • 1 čajna žličica maslaca (5 g)
  • 1 žlica marmelade (20 g)

Večera

jogurt

Salata od krastavaca s dressingom od jogurta:

  • 1 svježi krastavac (200 g)
  • 200 g jogurta (3,2 % m.m.)
  • 15 g nasjeckanog svježeg vlasca
  • 2 čajne žličice maslinovog ulja (10 g)
  • 1 žlica limunovog soka (15 g)
  • začinsko bilje, papar

Ukupne energetsko-nutritivne vrijednosti i energijski doprinos makronutrijenata

Energija (kcal)

2390 kcal

 

Proteini (g)

80,21 g

13 %

Masti (g)

84,62 g

32 %

Ugljikohidrati (g)

250,7 g

42 %

Natrij (mg)

918,46 mg

 

Fosfor (mg)

1552,49 mg

 

Kalij (mg)

3442,26 mg

 

Kalcij (mg)

1318,14

 

Vlakna (g)

30,45 g

 

Zaključak

Prehrana je svakako bitan dio prevencije i liječenja bubrežnih bolesti. Bitno je paziti na unos bjelančevina, ali i ostalih mikronutrijenata da bi se izbjegla malnutricija. Osim toga, zadovoljavajući unos povrća i voća pomaže u održavanju zdrave crijevne mikrobiote koja pak ima za posljedicu smanjivanje sistemske upale.

Da biste postigli preporučene dnevne količine svih makro i mikronutrijenata treba izbjegavati u potpunosti polugotovu, gotovu i konzerviranu hranu te smanjiti ili izbaciti kuhinjsku sol prilikom kuhanja. Sve parametre treba redovito kontrolirati krvnim nalazima i nalazima urina u konzultaciji s liječnikom i nutricionistom.

Literatura:

  • https://hr.wikipedia.org/
  • http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-za-pacijente/bolesti-bubrega-i-mokracnih-putova/biologija-bubrega-i-mokracnih-putova
  • Guyton AC. Medicinska fiziologija, V. izd. Medicinska naklada Beograd Zagreb. 1976.
  • Štimac D, Krznarić Ž, Vranešić Bender D, Obrovac Glišić M. Dijetoterapija i klinička prehrana. Medicinska naklada Zagreb. 2014.
  • Ryzs J, Franczyk B,  Ciałkowska-Rysz A, Gluba-Brzózka A. The effect of diet on the survival of patients with chronic kidney disease. Nutrients. 2017;9:495.
  • Fernandez-Prado R, Esteras R, Perez-Gomez MV, Gracia-Iguacel C, Gonzalez-Parra E, Sanz AB, Ortiz A, Sanchez-Niño MD. Nutrients Turned into Toxins: Microbiota Modulation of Nutrient Properties in Chronic Kidney Disease. Nutrients. 2017; 9(5):489.
  • Snelson M, Clarke RE, Coughlan MT. Stirring the Pot: Can Dietary Modification Alleviate the Burden of CKD? Nutrients. 2017;9(3):265.

Objavljeno 03.06.2017.

Pregledaj povezani sadržaj
Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!