Vježbaj kod kuće - pogledaj top 50 najpopularnijih rekvizita za kućni trening!

Karakteristike prehrane osoba s bubrežnim bolestima i primjer jelovnika

Image

Posjeti Fitness.com.hr webshop i trgovinu

Više od 3000 zadovoljnih kupaca svaki mjesec svoje proizvode kupuje u:

Fitness.com.hr webshopu

Fitness.com.hr trgovini u Zagrebu (Vrbani)

Najveća ponuda fitness opreme, sprava za vježbanje te dodataka prehrani na jednom mjestu!

Bubreg je parni žljezdani organ, oblika graha, smješten iza potrbušnice sa svake strane kralješnice. Bubrezi su zaduženi za dvije važne tjelesne funkcije: izlučivanje konačne proizvodnje izmjene tvari u organizmu i nadziranje koncentracija većine sastojaka u tjelesnim tekućinama.

Osnovna građevna jedinica bubrega je nefron. Svaki bubreg sadrži milijun nefrona, a svaki nefron za sebe može stvarati mokraću. U osnovi nefron se sastoji od glomerula u kojem se filtrira tekućina u krvi i dugačkog tubula (cijevi) u kojem se filtrirana tekućina pretvara u urin, na svom putu do bubrežne čašice.

bubrezi

Glomerul je mreža kapilara obavijenih Bowmanovom čahurom. Tlak krvi u glomerulu uzrokuje filtraciju krvi u Bowmanovu čahuru i dalje u cjevčice (proksimalni tubul, zatim u Henleovu petlju te distalni tubul). Tekućina konačno utječe u sabirnu cijev gdje se skuplja mokraća iz više nefrona. Dok glomerularni filtrat teče kroz cjevčice dio potrebnih tvari i vode se reapsorbira, a ostatak koji se nije reapsorbirao čini mokraću.

Iz svakog bubrega vodi mokraćovod koji odvodi mokraću u mjehur, te odatle mokraćnom cijevi se izlučuje van iz tijela.

Hormoni koji utječu na rad bubrega su aldosteron i antidiuretski hormon (ADH). Aldosteron luči nadbubrežna žlijezda, a djeluje na povećanje reapsorpcije natrija i vode u krvotok te pojačano lučenje kalija u urin.

ADH luči stražnji režanj hipofize, a u bubregu uzrokuje "štednju" vode, koncentriranjem urina i smanjenjem volumena urina. Taj učinak postiže povećavanjem reapsorpcije vode u distalnim kanalićima i sabirnim cijevima nefrona.

bubrezi bolest

Bolesti bubrega

Najčešće se bolesti bubrega očituju u akutnom (naglom) i kroničnom (postupnom) zatajenju bubrežne funkcije. Akutno bubrežno zatajenje (ABZ) karakterizira naglo narušavanje bubrežne funkcije u periodu od nekoliko sati do nekoliko dana. Smanjeno izlučivanje urina i tamna boja urina su osnovni simptomi.

Dijagnoza se postavlja na osnovi serumskog kreatinina i/ili serumske ureje i/ili smanjenja eliminacije urina. Većinom je posljedica hospitalizacija uslijed neke druge bolesti te se liječi liječenjem osnovne bolesti.

Kronična bubrežna bolest (KBB) je definirana nekim znakovima smanjenja bubrežne funkcije (krv u mokraći, povećana količina bjelančevina u mokraći...) i/ili smanjenjem glomeluralne filtracije (ispod 60 ml/min/l) tijekom 3 mjeseca. KBB je najčešće posljedica dijabetesa (obično tipa 2) i povišenog krvnog tlaka.

ultrazvuk bubreg

Karakteristike prehrane kod bubrežnih bolesnika

Čest je slučaj da bubrežni bolesnici i oni na liječenju dijalizom imaju neke oblike nutritivnih deficita. Najčešće je to deficit proteina i općenito nizak kalorijski unos. Kod hemodijalize dolazi do gubitka aminokiselina (3-12 % dnevnog unosa) te do gubitka mišića i negativne energetske ravnoteže. Osim bjelančevina, hemodijalizom se gube i glukoza te mikronutrijenti.

Dijetoterapija

Generalno se zdrava prehrana, koja uključuje visok unos povrća, voća, orašastih plodova, cjelovitih žitarica, mahunarka i ribe, te nizak unos soli, smatra primjerenom za bubrežne bolesnike. Uz to se promovira i zdrav način života tj. redovito kretanje i nepušenje. Takva prehrana će dodatno pozitivno utjecati i na krvni tlak, razinu glukoze te masnoća u krvi. Kod bubrežnih bolesnika treba paziti na sveukupni unos kalorija, proteina te mikronutrijenata poput natrija, kalija, fosfora.

Energetski i proteinski unos – Kod bolesnika s KBB je čest manjak proteina i sveukupnog energetskog unosa. Manjak proteina PEW (protein energy waste) je rezultat i pojačanog katabolizma uslijed sistemske upale, oksidativnog stresa, metaboličke acidoze, manjka D vitamina. Energetski unos se preporuča u količini od 30-35 kcal/kg/dan, a od toga 50 % ugljikohidrata, 30-35 % masti i ostatak (15-20 %) proteina.

Dnevni unos proteina bi se trebao kretati od 0,6 – 0,8 g/kg TM/dan, a za osobe na hemodijalizi (zbog povećanog gubitka) do 1,2 g/kg TM/dan (ne preko 1,3 g/kg TM/dan). Preporuka je da ¾ bjelančevina čine one životinjskog porijekla.

proteini

Fosfati – Bubreg je, uz crijevo, najvažniji organ u regulaciji prometa fosfora te je kod bubrežnih bolesnika često otežano ispiranje fosfora iz organizma što za posljedicu ima hiperfosfatemiju. Fosfor se u tom slučaju iz organizma izbacuje dijalizom, vezačima fosfora te dijetom. Kod regulacije treba biti oprezan od rizika malnutricije, ali je potrebno obratiti pažnju na namirnice bogate fosforom.

Glavni izvor fosfora u hrani su meso i mliječni proizvodi te konzervirana i polugotova hrana. Biljke (posebno žitarice) također sadrže mnogo fosfora, ali je on slabo iskoristiv.

Održavanjem unosa proteina u preporučenim količinama i izbjegavanjem gotove, polugotove i konzervirane hrane pomoći ćete u održavanju preporučene razine fosfora u tijelu. Također treba obratiti pažnju na pojedina gazirana pića, npr. Coca cola sadrži oko 520 mg/l fosfata. Preporuka je unos fosfora ograničiti na 800-1000 mg/dan.

Sol (NaCl) – visok unos soli je povezan s povišenim krvnim tlakom i zadržavanjem vode i podupire daljnje pobolijevanje bubrega. Najveći izvori soli u hrani su konzervirani i polugotovi/gotovi proizvodi, gdje sol služi kao konzervans. Takve proizvode bi trebalo izbaciti, a unos soli (najčešće kod pripreme hrane) ograničiti na 3,5 g/dan.

sol

Kalij - do 39 mg/kg/dan.

Kalcij - do 1000-1500 mg/dan.

Voda - 500-800 ml/dan

Crijevna mikrobiota – Dijetalna vlakna su jedan od glavnih izvora hrane za crijevnu mikrobiotu. Bubrežni bolesnici često su pod stalnom sistemskom upalom. Zdrava mikrobiota pomaže u očuvanju kompletnog zdravlja i smirivanju upale. Često je unos dijetalnih vlakana kod pacijenata na dijalizi jako nizak (11 g dnevno umjesto preporučenih 25 g). Iz tog razloga je jako bitno unositi adekvatnu količinu dijetalnih vlakana, a glavni izvor je naravno povrće te voće.

Vrlo je bitno naglasiti da prehrana treba biti praćena redovitim kontrolama pojedinih parametara u serumu i urinu te ukupnoj diurezi. Prema tim parametrima se dalje prilagođavaju unosi. Razlike su naravno od pacijenata koji su u početnoj fazi bolesti ili onih na dijalizi.

Primjer jelovnika

Slijedi primjer jelovnika za osobu od 70 kg, prema preporučenim parametrima.

Doručak

omlet

Kajgana s povrćem:

  • 2 čajne žličice maslinovog ulja (10 g)
  • 1 malo jaje (50 g)
  • 1 manja paprika (75 g)
  • 1 kriška kruha, miješani raženi (50 g)
  • peršin

Na žličici ulja popržiti papriku narezanu na kockice. Preliti jednim umućenim jajem. Začiniti peršinom i ponuditi uz krišku kruha.

Grožđe:

  • 1 šalica grožđa (150 g)

Međuobrok

Voćno-povrtna salata:

  • 1 srednja jabuka (150 g)
  • 1 srednja mrkva (60 g)
  • 1 manja banana (100 g)
  • 30 g tjestenine
  • 2 čajne žličice maslinovog ulja (10 g)
  • 1 žlica limunovog soka (15 g)

Jabuku i mrkvu naribati te pomiješati s nasjeckanom bananom. Začiniti s limunovim sokom i maslinovim uljem.

Ručak

juha brokula

Juha od brokule:

  • 2 čajne žličice maslinovog ulja (10 g)
  • 1/4 luka (30 g)
  • 1 češnjak
  • 1 čajna žličica kurkume
  • ¼ brokule (150 g)
  • 250 ml vode
  • papar, peršin

Na malo ulja izdinstati luk i protisnuti češnjak. Dodati kurkumu i ostale začine te vode. U vodu ubaciti nasjeckanu brokulu. Pustiti da vrije 20-ak minuta. Na kraju izmiksati štapnim mikserom u kremastu juhu.

Rižoto s tikvicama:

  • 2 čajne žličice maslinovog ulja (10 g)
  • ¼ luka (30 g)
  • 1 češnjak
  • 1 srednja tikvica (200 g)
  • 150 g pilećeg filea
  • 100 g riže od cjelovitog zrna
  • papar, peršin, bosiljak

Na malo ulja izdinstati luk i protisnuti češnjak. Dodati začinjeni pileći file, narezan na trakice. U vodi skuhati rižu prema uputama. Kad je meso skoro gotovo, izvaditi ga na tanjur. Na masnoći od mesa, na jakoj vatri ispeći tikvice narezane na kockice. Dodati ponovno meso i sve pomiješati. Kad je riža na pola gotova, promiješati ju s tikvicama i mesom.

Miješana salata:

  • 1 manja paprika (75 g)
  • 1 zdjelica zelene salate (50 g)
  • 1 srednja mrkva (60 g)
  • 2 čajne žličice maslinovog ulja (10 g)
  • 1 žlica limunovog soka (15 g)
  • začinsko bilje

Povrće oprati i narezati/natrgati na manje komade. Začiniti sa začinskim biljem i maslinovim uljem te žlicom limunovog soka.

Međuobrok

  • Kruh s marmeladom
  • 1 kriška kruha, miješani raženi (50 g)
  • 1 čajna žličica maslaca (5 g)
  • 1 žlica marmelade (20 g)

Večera

jogurt

Salata od krastavaca s dressingom od jogurta:

  • 1 svježi krastavac (200 g)
  • 200 g jogurta (3,2 % m.m.)
  • 15 g nasjeckanog svježeg vlasca
  • 2 čajne žličice maslinovog ulja (10 g)
  • 1 žlica limunovog soka (15 g)
  • začinsko bilje, papar

Ukupne energetsko-nutritivne vrijednosti i energijski doprinos makronutrijenata

Energija (kcal)

2390 kcal

 

Proteini (g)

80,21 g

13 %

Masti (g)

84,62 g

32 %

Ugljikohidrati (g)

250,7 g

42 %

Natrij (mg)

918,46 mg

 

Fosfor (mg)

1552,49 mg

 

Kalij (mg)

3442,26 mg

 

Kalcij (mg)

1318,14

 

Vlakna (g)

30,45 g

 

Zaključak

Prehrana je svakako bitan dio prevencije i liječenja bubrežnih bolesti. Bitno je paziti na unos bjelančevina, ali i ostalih mikronutrijenata da bi se izbjegla malnutricija. Osim toga, zadovoljavajući unos povrća i voća pomaže u održavanju zdrave crijevne mikrobiote koja pak ima za posljedicu smanjivanje sistemske upale.

Da biste postigli preporučene dnevne količine svih makro i mikronutrijenata treba izbjegavati u potpunosti polugotovu, gotovu i konzerviranu hranu te smanjiti ili izbaciti kuhinjsku sol prilikom kuhanja. Sve parametre treba redovito kontrolirati krvnim nalazima i nalazima urina u konzultaciji s liječnikom i nutricionistom.

Literatura:

  • https://hr.wikipedia.org/
  • http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-za-pacijente/bolesti-bubrega-i-mokracnih-putova/biologija-bubrega-i-mokracnih-putova
  • Guyton AC. Medicinska fiziologija, V. izd. Medicinska naklada Beograd Zagreb. 1976.
  • Štimac D, Krznarić Ž, Vranešić Bender D, Obrovac Glišić M. Dijetoterapija i klinička prehrana. Medicinska naklada Zagreb. 2014.
  • Ryzs J, Franczyk B,  Ciałkowska-Rysz A, Gluba-Brzózka A. The effect of diet on the survival of patients with chronic kidney disease. Nutrients. 2017;9:495.
  • Fernandez-Prado R, Esteras R, Perez-Gomez MV, Gracia-Iguacel C, Gonzalez-Parra E, Sanz AB, Ortiz A, Sanchez-Niño MD. Nutrients Turned into Toxins: Microbiota Modulation of Nutrient Properties in Chronic Kidney Disease. Nutrients. 2017; 9(5):489.
  • Snelson M, Clarke RE, Coughlan MT. Stirring the Pot: Can Dietary Modification Alleviate the Burden of CKD? Nutrients. 2017;9(3):265.

Objavljeno 03.06.2017.

Pregledaj povezani sadržaj
Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!