| |
Još u staroj Kini, 3000 godina prije nove ere, jedna je vrsta šparoga bila vrlo tražena kao lijek protiv suhog kašlja, čireva i oteklina. Držalo se da šparoga ublažava bolove u nogama pa su je obilno koristili pri pripremanju kupki.
U Francuskoj, koja ju je poznavala još u doba Rimljana, hvalili su je kao diuretično sredstvo, koje čak ima moć rastvaranja bubrežnih kamenaca. A još iz 15. stoljeća ovu biljku prati poseban kompliment da djeluje kao afrodizijak.
U čemu pomažu
Iako šparoga službeno nije priznata kao ljekovita biljka, blagotvorno djeluje protiv zatvora, preporučuje se slabokrvnim osobama, upotrebljava se kao oblog protiv ekcema, odlična je hrana za dijabetičare i rekonvalescente. Međutim, najznačajnije je njezino diuretično svojstvo jer pomaže pri otežanom mokrenju.
Nutritivna vrijednost
Vip piše kako šparoge imaju malu energetsku, a veliku nutritivnu vrijednost s obzirom na bogatstvo mineralnim tvarima i vitaminima. Najbogatije su kalijem, zatim fosforom, sumporom, kalcijem i magnezijem. Sadrže i prilično mikroelemenata, kao što su željezo, bakar, cink, fluor i jod.
Odličan su izvor folata i vitamina C; dobar izvor tiamina i vitamina B6; dok su osrednji izvor vlakana, vitamina A, bjelančevina, riboflavina, nijacina i magnezija. Snažan suantioksidans: Šparoge su jedan od najbogatijih izvora rutina, flavonoida koji reducira kolesterol, snižava krvni tlak i ojačava oslabljene kapilare. Sadrže i glutation, jedan od najsnažnijih antikarcinogena i antioksidansa. Šparoga ujedno djeluje stimulirajuće kod dugotrajnog i napornog umnog rada.
Zabluda
Nije točno da su divlje šparoge zdravije od uzgojenih, pa ni od onih potpuno svijetlozelenih. Nutricionistički one imaju jednake vrijednosti. |