Kada pred očima imamo zdravo, vitko i sportski građeno tijelo, zadnje što bismo pomislili jest da su takvoj osobi masti svakodnevni pratilac.

Ipak, sve je više educiranih mladih, aktivnih ljudi koji znaju da je redovit izbor dobrih masti esencijalan za zdravlje i vitalnost stanica organizma, prije svega kod sportaša čije su kosti, zglobovi i hrskavice pod daleko većim opterećenjem nego što je to uobičajeno.

Riječ mast još uvijek nosi prizvuk srčanih bolesti, raka i mnogih drugih loših duhova - ovo je tipičan primjer isključivog i krivo postavljenog mentalnog koncepta koji zahtjeva često i praktično objašnjenje.

Masti ne samo da nisu generalno štetne, već postoji cijeli dijapazon istih bez kojih organizam jednostavno ne bi preživio. Takve naše tijelo samo ne može proizvesti, moramo ih unijeti hranom te ih zato nazivamo esencijalnim mastima ili esencijalnim masnim kiselinama.

Ukratko, esencijalne masti pomažu u održavanju krvnih žila elastičnima, podržavaju rad imunološkog sustava, smanjuju upalne procese te su neophodne u apsorpciji određenih vitamina.

Trik je zapravo u balansiranju različitih vrsta namirnica koje sadrže različite kombinacije različitih masnih kiselina koje su građevni blok masti. Prosječno informiranom potrošaču u uhu zvone riječi kao što su "zasićene", "nezasićene" i "trans-masti", koje zaista u grubo i čine podjelu masnih kiselina, a čiji su nazivi izvedeni iz njihovih kemijskih struktura.

Općenito gledajući, što je mast zasićenija, manje je poželjna u tijelu, a izvori takvih su meso, mlijeko, jaja te njihovi proizvodi i prerađevine. Zasićene masti dokazano loše utječu na razinu kolesterola u krvi, tj. podižu koncentraciju onog "lošeg" te sa drugim lošim navikama otvaraju put nastanku ateroskleroze i srčanih bolesti.

Na Mediteranu znaju bolje !

Zli glas zasićenih masti ubrzo su na sebe preuzele trans-masti, pošast brzog načina hranjenja. One bez imalo truda ruše razinu "dobrog" kolesterola u krvi i degradiraju elastičnost stijenki krvnih žila i živaca.

Trans-masti se u prirodnom obliku gotovo i ne mogu naći, one su produkt procesa hidrogenacije u prehrambenoj industriji te se nalaze u gotovo svoj (polu)gotovoj hrani. Najviše ih ima u margarinima, slatkišima, čipsu, biljnim sirevima i svoj brzoj hrani - kao takve organizmu su potpuno nepotrebne i razlog više zašto bi nam bez gotove hrane i industrijskih slatkiša život bio zdraviji.

Otkada se došlo do saznanja da su trans-masti loše po zdravlje, njihov zao glas nije jenjavao. Sve je kulminiralo odlukom Agencije za hranu i lijekove (FDA) u SAD-u kako su proizvođači hrane od siječnja ove 2006. godine na deklaraciju dužni istaknuti i eventualan sadržaj trans-masti.

U potrazi za zdravim mastima treba zaviriti u neku drugu hranu - nezasićene masti tipične su za mediteransku prehranu te se prirodno nalaze u maslinovom ulju, avokadu i orašastim plodovima. U polinezasićene masne kiseline koje se nalaze u biljnim uljima, orašastim plodovima, ribi i ponekom voću i povrću spadaju i omega-3 i omega-6 masne kiseline o čijim povoljnim učincima na zdravlje često čujemo preko reklama za dijetalne suplemente.

Ključ pravilnog uživanja u mastima jest i poželjan omjer između tih dviju vrsta masnih kiselina. Istraživanja pokazuju kako se danas u razvijenim zemljama konzumiranje omega-6 masnih kiselina u prosjeku od 17 grama dnevno sasvim sigurno može smatrati predoziranjem, no da li je to čudno kada spomenemo kako su glavni izvori omega-6 meso i mesni proizvodi ?!

Ravnoteža umjesto kvantitete

Omega-3 masne kiseline nalaze se u ribama, sjemenkama i orašastim plodovima te dokazano potpomažu mentalno zdravlje (pomažu kod shizofrenije i depresija), umanjuju rizik stvaranja tromba (srčanog i moždanog udara), upala te stimuliraju rad imunološkog sustava.

No to nikako ne znači da se trebamo odreći omega-6 masnih kiselina, jer one su jednako esencijalne kao i omega-3, "kvaka" je samo u njihovom pravilnom omjeru. Crveno meso nije jedini dobar izvor omega-6 masnih kiselina, njih sadrži gotovo svako biljno ulje te je prema današnjim standardima prehrane jednostavno nemoguće pothraniti se na istima.

Upravo povoljan omjer i idealan ukupni unos masti, uz poželjne izvore istih, čine mediteransku prehranu svjetskim autoritetom hranjenja, piše Vipnet.

Zeleno lisnato povrće, morska riba, maslinovo i druga biljna ulja, orašasti plodovi - namirnice su koje populaciju na Mediteranu čine vitkom i sa vrlo malom učestalošću oboljevanja od bolesti srca i krvnih žila, koje su na drugom mjestu uzroka smrti u zapadnom svijetu.

Strategija hranjenja kvalitetnim mastima nije prevelika mudrost, ali iziskuje više planiranja u kuhinji jer podrazumijeva korištenje sirovih, neprocesiranih namirnica, prvenstveno voća, povrća i ribe.

Gotova i "junk" hrana te slatkiši u ovakvoj se shemi trebaju svesti na rijetke izlete jer takva hrana, zapamtite, najbogatija je najlošijom vrstom masti - trans-mastima. Oko konkretnih namirnica savjetujte se s tablicom !

I zapamtite, za masti kažemo da su uvjetno "dobre" odnosno "loše". Bez njih organizam ne može funkcionirati, one su esencijalan dio naše svakodnevne prehrane. Ono što trebate znati jest da izbor hrane čini razliku, a ne odricanje, isključivost ili sumnjive instant redukcijske dijete, objašnjavaju dipl.ing. Željka Lukešić i Jasna Duspara.

"Loše" masti :

crveno meso (svinjetina, govedina, teletina, janjetina)
mast peradi (loj i koža)
masni mliječni proizvodi (maslac, vrhnje, tvrdi sirevi)
jaja, kokosovo i palmino ulje

Trans masti :

margarin i proizvodi koji ga sadrže (gotovi kolači i smrznute tjestenine, slatki pekarski proizvodi)
čipsevi i druge slane grickalice
slatkiši (eurocrem, punjene i svijetle čokolade)

"Dobre" masti :

masline
avokado, bademi, kikiriki

Polinezasićene (omega-3) masti :

lanene sjemenke i laneno ulje
orasi
bučine sjemenke i bučino ulje
soja i sojino ulje
riba

Objavljeno 08.10.2006.