Što izaziva PMS i kako ga ublažiti?

Image

PMS (predmenstrualni sindrom) je stanje koje nitko ne voli, ni žene koje ga proživljavaju ni druge osobe koje je okružuju i koje osjećaju posljedice tog ženinog stanja. No, PMS nije neko neobjašnjivo čudo koje zavlada ženom, već jednostavno hormonalna promjena koja uzrokuje niz drugih promjena.

Čak 85% žena doživljava neki oblik PMS-a stoji u izvješću American Congress of Obstetricians and Gynecologists (ACOG). Stanje dolazi s nizom fizičkih simptoma, poput bolova u zglobovima i dojkama, glavoboljama i pospanošću, ali i nizom psihičkih tegoba poput izražene anksioznosti, stresa i ljutnje.

pms

No, što kaže znanost, što se događa u ženinom mozgu tijekom PMS-a?

Progesteron i estrogen

Za sve je kriv samo jedan hormon – progesteron, navodi Inger Sundström Poromaa sa švedskog Sveučilišta Uppsala, jedna od vodećih svjetskih stručnjakinja za metabolizma mozga i spolnih hormona.

Progesteron, koji raste nakon ovulacije, jedan je od dva ženska spolna hormona, drugi, estrogen, je prisutan u prva dva tjedna ciklusa i ima pozitivan utjecaj na raspoloženje. Estrogen povećava razine serotonina u mozgu, hormona povezanog direktno s osjećajem sreće. Suprotno tome, progesteron povećava razinu zlovolje, anksioznosti i depresivnosti.

Studija koju su proveli Skovlund, Morch i sur. potvrdila je da su hormonalna kontracepcijska sredstva direktno povezana sa stanjem depresije, što uopće ne čudi, stoji u zaključku studije, budući da svi sadrže progesteron ili su čak isključivo bazirana na ovom hormonu.

pms

Kako radi progesteron?

Niz je studija koje proučavaju kako progesteron utječe na mozak. Ovaj hormon utječe na mozak tako što izaziva djelovanje, amigdale, malenog dijela u mozgu. Amigdala je glavno mjesto u mozgu u kojem se stvara reakcija na podražaj.

Amigdala je struktura u kojoj dolazi do integracije specifičnih osjetnih informacija kojima se daje adekvatna emocionalna važnost i kontekst, a električna stimulacija rezultira doživljajima pozitivnih ili negativnih emocija, ovisno o tome koje jezgre su podražene.

Prema provedenim studijama, progesteron povećava reaktivnost amigdale. To pojašnjava zašto žene u PMS-u puno burnije reagiraju na neke životne situacije nego što je to slučaj u periodu mjeseca kada nisu u PMS-u.

Uz pojačane reakcije, nuspojava porasta progesterona je i anksioznost i depresija. Prema studiji koju su proveli Bäckström, Andréen i sur. progesteron ima isto djelovanje na mozak kao što to imaju alkohol i pilule za spavanje.

Većima molekula u tijeku, uključujući i hormone, razbija se u organizmu na metabolite prije nego ih se kroz jetru ili bubrege izbacuje iz organizma. Kada dođe do razbijanja progesterona, njegovi metaboliti postaju aktivni u mozgu te se oni, spajaju na tzv. GABA-A receptore.

GABA-A receptori reguliraju stanje u mozgu i osiguravaju da ne dolazi da prevelikih uzbuđenja, no kada se na te receptore spoje metaboliti progesterona ili neki lijekovi, dolazi do obustave njihovog djelovanja i tada nastupaju prevelika uzbuđenja i osjetljivost, karakteristična za stanje PMS-a.

Postoji li lijek?

Simptome PMS-a donekle se može umanjiti dodacima prehrani i uravnoteženom prehranom. American Congress of Obstetricians and Gynecologists (ACOG) savjetuje održavanje niskih razina glukoze u krvi te manje, ali češće obroke. Kompleksni ugljikohidrati, poput žitarica, ali i grah i leća, neke su od namirnica koje neće izazvati skokove glukoze kao slatkiši ili drugi brzi ugljikohidrati.

Kalcij i magnezij mogu pozitivno utjecati na smanjenje promjena raspoloženja i druge simptome, poput nadutosti od zadržavanja vode.

Smanjivanje unosa kofeina, alkohola, masti, šećera i sol mogu pomoći u regulaciji šećera u krvi.

Mnogim ženama ništa od navedenoga neće pomoći, jedino što one trebaju je razumijevanje okoline koja, jednako kao i same žene koje to trpe, jedva čekaju da PMS prođe.

pms

Reference:

  1. Bäckström T, Andréen L, Björn I, Johansson IM, Löfgren M. The role of progesterone and GABA in PMS/PMDD. U: The Premenstrual Syndromes. Ur. P. M. Shaughn O'Brien, Andrea Rapkin, Peter J. Schmidt. CRC Press. London. 2007.
  2. Skovlund CW, Morch LS, Kessing LV, Lidegaard O. Association of Hormonal Contraception With Depression. JAMA Psychiatry. 2016;73(11):1154–1162.

Objavljeno 22.07.2019.

Pregledaj povezani sadržaj
Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!