OTVORENA PRVA FITNESS.com.hr TRGOVINA U ZAGREBU // KLIK ZA DETALJE!
.

Znanost potvrdila: Koliko brzo možete hodati u mladosti – toliko ćete zdravi biti kad ostarite!

Image

Koliko brzo možete hodati u mlađoj životnoj dobi pokazatelj je koliko ćete zdraviti biti kad ostarite, pokazala je znanstvena studije provedena na Novom Zelandu.

Studija koju su proveli Rasmussen i sur. pokazala je da brzina hoda može biti značajan pokazatelj i prediktor kako će osoba starjeti te u kakvom će zdravstvenom stanju proživjeti starost.

hodanje

Sporiji hod - stariji mozak!

Studija je pokrenuta 1970. godine, a rezultati su objedinjeni i objavljeni 2019. godine. Autori su pratili 1000 ljudi u rasponu od rođenja do navršene 45. godine života. Kako stoji u rezultatima oni koji su obično hodali sporijim tempom od 1,25 metra u sekundi su imali manji volumen mozga, više kortikalnog stanjivanja, manja kortikalna područja i više lezija bijele tvari. Što sve to znači? Prema mišljenju znanstvenika, svi su ti faktori karakteristični za stariji mozak.

Drugi zastrašujući ishodi kod sporih hodača uključivali su lošije kardiorespiratorno zdravlje, lošije imunološko zdravlje i nezdravije zubno tkivo i zube u odnosu na ispitanike koji su imali brži tempo hodanja, odnosno koji su hodali tempom od 1,75 metara u sekundi ili brže. U vrijeme prikupljanja posljednjih podataka svi sudionici imali su 45 godina.

Svih 1037 sudionika studije su rođeni između travnja 1972. i ožujka 1973. u Dunedinu na Novom Zelandu te su sudjelovali u prvoj procjeni u dobi od 3 godine. Procjene su vršene pri rođenju; u dobi 3, 5, 7, 9, 11, 13, 15, 18, 21, 26, 32 i 38 godina; i, najnovije (završeno u travnju 2019.), u dobi od 45 godina.

hodanje

Sporiji hod - ranija smrtnost

Sposobnost hodanja i brzina hodanja ovise o funkciji i međusobnom djelovanju mišićno-koštanog, vidnog, središnjeg živčanog i perifernog živčanog sustava, ali i aerobnom kapacitetu, kardiorespiratornoj kondiciji te proizvodnji i isporuci energije.

Smanjena brzina hodanja je znak uznapredovalog starenja, a povezana je s lošijom reakcijom na rehabilitaciju, bolestima povezanima s dobi, uključujući kardiovaskularne bolesti i demenciju, te ranom smrtnošću.

Ova studija otvorila je više pitanja, a jedno među njima je jesu li neki ispitanici sporije hodali radi već postojećih zdravstvenih tegoba, te može li upravo tempo hoda biti pokazatelj zdravstvenih tegoba u ranijoj dobi te simptom koji poziva na drugačiji liječnički i zdravstveni pristup pacijentu?

Reference:

  1. Rasmussen LJH, Caspi A, Ambler A, et al. Association of Neurocognitive and Physical Function With Gait Speed in Midlife. JAMA Netw Open. Published online October 11, 2019(10):e1913123.

Objavljeno 19.10.2019.

Pregledaj povezani sadržaj
Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!