Super popusti na više od 200 fitness proizvoda! Iskoristi priliku

Što jesti ukoliko imate gastritis ili ulkus?

Image

Gastritis je upala želučane sluznice. Uzroka može biti nekoliko, ali je najčešće posljedica upotrebe nesteroidnih protuupalnih lijekova ili infekcije bakterijom Helicobacter pylori.

Može biti akutan i kroničan, a manifestira se bolovima u gornjem dijelu trbuha, promjenama u stolici i nadutošću.

O gastritisu

Dijagnoza gastritisa se postavlja nakon biopsije (uzimanja uzorka) sluznice želuca i pregledom pod mikroskopom.

Akutni gastritis karakteriziraju nagle i kratke tegobe, dok kod kroničnog problemi traju mjesecima pa i godinama. Neliječenje gastritisa može za posljedicu imati čir na želucu (ulkus) pa i karcinom želuca.

gastritis

Mehanizam nastanka i uzroci

Do upale želučane sluznice dolazi kada se poremeti ravnoteža između tvari koje oštećuju te tvari koje štite sluznicu. Dva su spoja koja se izlučuju u želucu: solna kiselina (HCl) te enzim pepsin. Da bi se zaštitila od utjecala pepsina i solne kiseline, sluznica želuca je obavijena debelim slojem sluzi.

Da bi se procesi probave nesmetano odvijali u želucu bitno je da se stanice sluzi mogu brzo obnavljati, da je ista dobro prokrvljena i da se mogu provoditi procesi probave. Svi uzročnici koji mogu oštetiti zaštitnu sluz utječu na promjenu ravnoteže, omogućuju pepsinu i solnoj kiselini da oštete sluznicu crijeva te dovode do upalnog procesa.

Najčešći uzroci gastritisa su infekcija bakterijom Helicobacter pylori, upotreba nesteroidnih protuupalnih lijekova (tzv. NSAID) poput acetilsalicilne kiseline, diklofenaka, ibuprofena, alkohol, refluks te teže sistemske bolesti.

Općenite preporuke kod gastritisa, peptičkog ulkusa i infekcije bakterijom Helicobacter pylori

Preporučuju se 3 glavna i 1 do 2 međuobroka dnevno. Hranu treba dobro prožvakati te je konzumirati mlaku, ne prevruću. Izbjegavajte grickanje između obroka te jake začine i masnoće. Preporuka je konzumirati kuhanu, krutu hranu.

Probiotici iz roda Lactobacillus i Bifidobacterium su korisni u sprječavanju simptoma. Kao izvor probiotika se može koristiti jogurt te suplementi.

Kao izvori proteina dobar su izvor bijelo meso, nemasno crveno meso i riba te plodovi mora.

Nekada se preporučivalo ispijanje većih količina mlijeka. Danas znamo da se radi proteina i kalcija u mlijeku 2 do 3 sata nakon obroka povisuju razine solne kiseline. Stoga se mlijeko kao samostalni obrok ne preporučuje, ali je dozvoljeno koristiti ga kod pripreme hrane (npr. zobene pahuljice ili griz na mlijeku).

Uz izbjegavanje mlijeka, preporučuje se i izbjegavanje čokolade i slatkiša, luka, mentola, kave, gaziranih pića i žestica, voćnih sokova od agruma, voće na prazan želudac, neko povrće (rajčicu, brokulu, cvjetaču, prokulice, grah, luk, kupus, krastavce, papriku), dodatke kalcija te namirnica koje ga sadrže u velikoj količini, masnu, prženu i začinjenu hranu, suhomesnate proizvode, ocat.

gast

Prehrambene preporuke u akutnoj fazi bolesti

U akutnoj fazi bolesti je preporuka slijediti strogu dijetu. Prehrana uključuje nemasne povrtne i mesne juhe, dvopek, odstajali kruh, rižu, krumpir, tjesteninu, pšeničnu krupicu. U svakom slučaju lagana hrana koja neće dodatno irititrati želudac.

U kroničnoj fazi preporuke s mogu razlikovati ovisno u uzroku bolesti.

Prehrana kod peptičkog ulkusa i gastritisa

Preporučuje s da većina unesenih kalorija dolazi iz ugljikohidrata (50 – 60 %), posebno iz žitarica (kruh, dvopek, riža, kukuruzna i pšenična krupica) te voće i povrće.

Unos bjelančevina se preporučuje da bude oko 0,8 g po kg TM (10 – 12 % ukupnih energetskih potreba). Dobri izvori proteina su nemasno bijelo meso, riba, svježi posni sir, fermentirani mliječni proizvodi i jaja. Udio energije iz masti treba biti do 30 % ukupne energije, primarno iz maslinovog i ostalih biljnih ulja.

Preporuke oko toga koju hranu konzumirati, a koju izbjegavati možete vidjeti u tablici:

prehrana ulkusne bolesti Izvor: Dijetoterapija dispepsije, ulkusne bolesti i gastroezofagealne refluksne bolesti

Prehrana kod infekcije Helicobacter pylori

U 80 % slučajeva postoji korelacija infekcije H.pylori i ulkusa želuca.

Primjena probiotika može pomoći u tretiranju infekcije navedenom bakterijom. Najčešće se koriste mliječno kisele bakterije. Lactobacillus rhamnosus GG, Lactobacillus acidophilus, Lactobacillus casei te Bifidobacterium longum.

Mehanizam djelovanja probiotika se svodi na inhibiciji rasta H. pylori, smanjenje mogućnosti adhezije na epitelne stanice želuca te smanjenje ili umanjivanje pojavnosti dijareje prilikom upotrebe antibiotika kao terapije.

gastritis

Namirnice koje mogu ublažiti ulkus i simptome gastritisa

Maslinovo ulje – maslinovo ulje u svom sastavu ima nekoliko tvari koje mogu blagotvorno djelovati na ulkus želuca. Maslinovo ulje sadrži dvije esencijalne masne kiseline: linolnu i linolensku kiselinu. One imaju važnu ulogu u proizvodnji prostaglandina koji imaju protuupalno djelovanje. Razgradni produkti oleuropeina te fenolne komponente pokazuju baktericidno djelovanje in vitro protiv H. pylori. Oleokantal je također fenolna tvar iz skupine aglikona, koja u usnoj šupljini stvara osjećaj pečenja i žarenja nakon konzumiranja maslinova ulja. U ljudskom organizmu djeluje protuupalno, slično ibuprofenu. Maslinovo ulje oblaže sluznicu želuca te tako štiti od djelovanja želučane kiseline.

Riba – riba sadrži visoko probavljive proteine, a plava riba je bogata omega-3 masnim kiselinama. Kao takva je odličan izbor namirnice. Preporučuje se kuhana riba i riblja juha u kombinaciji s maslinovim uljem (škarpina, oslić, brancin).

Mahunarke – pasirane mahunarke (pogotovo crveni i bijeli grah) djeluju neutralizirajuće na želučanu kiselinu.

Banane – pektin i fosfatidilkolin iz zelenih slatkih banana povoljno utječu na obnavljane sluznice želuca.

Crveni kupus i sok od rotkvica – antocijani i polifenolne komponente prisutne u crvenom kupusu i soku od rotkvica su u in vitro i studijama na životinjama pokazale pozitivno djelovanje na probavne tegobe.

Brusnica – sok od brusnice pozitivno djeluje na infekciju bakterijom H. pylori.

Grejp – u studijama na miševima sok od grejpa je pokazao pozitivan utjecaj na obnavljane sluznice želuca.

Ljekovito bilje – čajevi od kamilice, stolisnika, matičnjaka, trputca i imele pozitivno djeluju na ulkus.

Med – med od lavande ili ružmarina se preporučuje uzimati nakon obroka, rastopljen u mlakoj vodi ili čaju. Uzimajući ga nakon obroka smanjuje žgaravicu i bol u želucu.

Mineralna voda – mineralna voda s malim udjelom ugljikovog dioksida (CO2) (1 g/l) alkalizira kiselu sredinu želuca i povoljno djeluju na žgaravicu.

hrana

Priprema hrane

Namirnice koje su navedene da se izbjegavaju nisu u potpunosti zabranjene, već da se koriste u malim količinama. Česta upotreba tih namirnica dovest će do pogoršanja simptoma. Načinom pripreme možemo smanjiti njihov negativan utjecaj na želudac i tegobe

Voće lagano prokuhajte i konzumirajte u obliku džema, marmelada i kompota. Povrće također prokuhajte i propasirajte. Hranu konzumirajte kuhanu u vlastitom soku ili u varivima i juhama. Koristite blage začine prilikom pripreme hrane.

Primjer tjednog jelovnika

Ponedjeljak

Doručak – prepečenac s pekmezom od marelica
Međuobrok – kompot od voća
Ručak – pileća prsa uz kuhanu rižu te salatu od ribane mrkve
Večera – palenta s probiotičkim jogurtom

Utorak

Doručak – kuhani proso s komadićima datulja, medom i bademima
Međuobrok - voće
Ručak – juha od tikvice, kuhana riba s krumpirom i maslinovim uljem
Večera – probiotički jogurt sa zobenim pahuljicama

Srijeda

Doručak – tvrdo kuhano jaje, prepečenac
Međuobrok – čaj od kamilice, banana
Ručak – tjestenina s piletinom i ribanim sirom, salata s maslinovim uljem
Večera – griz sa sojinim mlijekom i grožđicama

Četvrtak

Doručak – chia puding s miksanim voćem i sojinim mlijekom
Međuobrok - bademi
Ručak – tofu s tjesteninom i kuhanim povrćem
Večera – prepečenac s namazom od kuhanog povrća i malo maslinovog ulja

Petak

Doručak – palenta skuhana na vodi i sojinom mlijeku s grožđicama
Međuobrok – čaj od matičnjaka
Ručak – varivo od oslića s krumpirom i kuhanim povrćem
Večera – salata s ribanom mrkvom, sjemenkama bundeve i maslinovim uljem te razblaženim limunovim sokom

Subota

Doručak – probiotički jogurt
Međuobrok – kuhano povrće s maslinovom uljem
Ručak – krepka juha s bijelim mesom, korjenastim povrćem i tjesteninom
Večera – riža kuhana na sojinom mlijeku s ribanom jabukom i cimetom

Nedjelja

Doručak - svježi posni sir
Međuobrok – kompot od voća
Ručak – kunićevina pečena u foliji, mlade mahune i krumpir
Večera – povrtna juha i prepečenac

bolovi

Zaključak

Gastritis je široko rasprostranjen u populaciji. I unatoč različitim uzrocima, uvijek se uz lijekove preporučuje pratiti stroga dijeta. U akutnom stanju, ne smije biti iznimaka. U kroničnom stanju si možemo dopustiti konzumaciju namirnica koje se inače ne preporučuju, ali u manjim količinama.

Dobro poznavanje vlastitog tijela i prehrane će omogućiti da da prilagodba na dijetu prođe čim lakše. Svakako je preporuka i rješavanje stresa, koji pogoršava simptome.

Literatura:

  1. Gastritis - upala želučane sluznice, dostupno na PlivaZdravlje. 
  2. Otrok z vnetjem želodčne sluznice - gastritisom, dostupno na Splošna bolnišnica Jesenice. 
  3. Gastritis Diet: What to Eat and What to Avoid, dostupno na Healthline.
  4. Gastritis and Peptic Ulcer Disease, dostupno na PCRM`s Nutrition Guide for Clinicians. 
  5. Pavić, E. Martinis, I. Oreč, I. Banić, M. (2008). Dijetoterapija dispepsije, ulkusne bolesti i gastroezofagealne refluksne bolesti. MEDICUS; Vol.17 No.1_Nutricionizam.
  6. Gastritis – prehrana, simptomi i liječenje, dostupno na Kreni Zdravo. 

Objavljeno 12.06.2021.

Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!