Koje su motoričke sposobnosti i kako ih testirati?
Vježbe

Koje su motoričke sposobnosti i kako ih testirati?

Motoričke sposobnosti su osobine koje sudjeluju u rješavanju motoričkih zadaća. Motorička sposobnost je sposobnost pravilne i učinkovite izvedbe pokreta, kretnji ili voljno zadržavanje željene pozicije pod utjecajem nekih vanjskih sila i čimbenika.

Razlikujemo više vrsta motoričkih sposobnosti i kao takve one su mjerljive. Uvjetovane su genetskim potencijalom i na njih utječu razni fiziološki i anatomski čimbenici, kao i morfološka obilježja i energetski kapaciteti.

Adekvatnim tjelesnim aktivnostima putem treninga možemo odrediti na koje točno želimo utjecati i poboljšati ih.

Podjela motoričkih sposobnosti:

  1. Snaga (eksplozivna, repetitivna i statička)
  2. Brzina
  3. Gibljivost (fleksibilnost)
  4. Koordinacija
  5. Preciznost
  6. Ravnoteža
  7. Agilnost

1. Snaga

Snaga je sposobnost savladavanja različitih otpora, kada je sila mišića veća od sile opterećenja. Snagu možemo podijeliti na:

  • Eksplozivnu snagu – sposobnost savladavanja sile u što kraćoj jedinici vremena uz maksimalno ubrzanje vlastitog tijela, nekog predmeta ili partnera. Ova snaga je produkt sile i brzine, a njezino opadanje se događa nakon 30. godine života te je većinom genetski uvjetovana
  • Repetitivnu snagu - sposobnost opetovanog generiranja sile i savladavanje otpora ne većeg od 75% kroz duže vrijeme bez pojave umora. Repetitivnu snagu možemo podijeliti na: 
    • apsolutnu repetitivnu snagu odnosi se na savladavanje vanjskog opterećenja
    • relativnu repetitivnu snagu - odnosi se na savladavanje vlastitog opterećenja. Procjenjuje se da je maksimalna u periodu 32-35. godine života, a nakon 40. godine života počinje opadati. Ova vrsta snage je manje genetski uvjetovana.
  • Statičku snagu - sposobnost maksimalne statičke kontrakcije mišića (izometrije) – bez izduživanja i zadržavanja željenog položaja tijela. Visok je suodnos statičke i repetitivne snage. Ova snaga je maksimalna oko 32. godine života dok se opadanje događa nakon 40. godine. Manje je genetski uvjetovana. 

Testovi kojima mjerimo snagu:

  • Za eksplozivnu snagu nogu (odraz):
    • skok u dalj
    • skok u vis
  • Za eksplozivnu snagu izbačaja:
    • bacanje medicinske lopte u vis
  • Za repetitivnu snagu ruku i ramena:
    • bench press, sklekovi, zgibovi s pothvatom

sklekovi

  • Za repetitivnu snagu trupa
    • podizanje trupa na podu ili klupici (trbušnjaci)
    • podizanje trupa sa teretom (trbušnjaci)
  • Za statičnu snagu trupa:
    • test fleksora trupa
    • test ekstenzora trupa
  • Za statičnu snagu ruku i ramena:
    • izdržaj u visu zgibom

Snaga je baza jer bez snage nema niti jedne vrste voljnog pokreta. Ništa ne možemo uspješno obavljati bez upotrebe snage, čak i ako živite sedentarnim načinom života i radite u uredu koristite ju minimalno, no ipak potrebna vam je određena snaga trupa da bi mogli normalno sjediti. 

2. Brzina

Brzina je sposobnost brze reakcije ili izvođenja pokreta u što kraćoj jedinici vremena. Postoje različite varijante računanja brzine:

  • Brzina reakcije – sposobnost brzog reagiranja
  • Brzina pojedinačnog pokreta – sposobnost maksimalnog savladavanja puta u što kraćoj jedinici vremena. Računa se vježbama u kojima dominira maksimalna brzina pokreta. Visoko je genetski uvjetovana.
  • Frekvencija pokreta – sposobnost brzog izvođenja kombinacije više jednostavnih pokreta. Računa se vježbama u kojima dominira maksimalno brzo izvođenje pojedinih jednostavnih pokreta. Maksimalna je između 20. i 22. godine života i većinom je genetski uvjetovana. 

Testovi kojima mjerimo brzinu:

  • Brzina reakcije: mjere se različiti vizualni, akustični ili kinestetički podražaj
  • Brzina pojedinačnog pokreta: mjere se pokreti nogu ili ruku

brzina

  • Brzina kretanja: mjeri se na udaljenost 20 ili 30 metara
  • Brzina frekvencije pokreta: mjeri se taping rukom ili taping nogama o zid 

Ova sposobnost je više bitna da bude na visokoj razini sportašima nego općoj populaciji. Bez obzira na razinu s kojom raspolažemo u svakom slučaju je bitna, a ponekad i vrlo potrebna u obliku brzine reakcije kada npr.trebamo potrčati za tramvajem kako bi ga sustigli. 

3. Gibljivost (fleksibilnost)

Gibljivost (fleksibilnost) je sposobnost izvođenja pokreta maksimalnog opsega. Gibljivost dijelimo na:

  • Aktivnu (dinamičku) – maksimalni opseg pokreta izvodi se putem snage vlastitih mišića
  • Pasivnu - metoda koja se izvodi uz pomoć neke vanjske sile, odnosno pomoćna sredstva, partnera, drugi dio tijela ili vlastitu težinu kako bi se postigao maksimalan opseg pokreta.

Fleksibilnost je djelomično genetski uvjetovana.

Testovi kojima mjerimo gibljivost:

  • Odnoženje ležeći bočno

podizanje noge

  • Prednoženje ležeći na leđima
  • Pretklon raskoračno
  • Zanoženje ležeći na prsima

Fleksibilnost je visoko zastupljena među navedenim sposobnostima ili bi bar trebala biti jer je izrazito važna za sportaše, rekreativce, opću populacije, stare, mlade, djecu i sve jer je indirektno povezana sa zdravljem. Visokom razinom ove sposobnosti ne samo da nam kvaliteta života može biti bolja, da će nam biti bolja izvedba na treningu i brži oporavak poslije već možemo utjecati na prevenciju raznih degenerativnih promjena, ozljeda i na koncu nekih kroničnih oboljenja. 

4. Koordinacija

Koordinacija je sposobnost upravljanja pokretima tijela kao cjeline ili pojedinih dijelova kroz motoričke zadatke koji su uvjetovani vremenski, energetski i prostorno.

Koordinacija se poboljšava savladavanjem što većeg broja i što različitijih, složenijih motoričkih zadataka u čestim izmjenama načina i uvjeta rada. Procjenjuje se da se maksimum koordinacije postiže 23 – 25. godine života. Ova motorička sposobnost je većinom genetski uvjetovana. 

Testovi kojima mjerimo koordinaciju:

  • Test provlačenja i preskakivanja
  • Poligon prepreka unatraške

Ova sposobnost isto visoko kotira kod sportaša, rekreativaca i opće populacije jer bez nje gotovo ne možemo obavljati niti jednu jednostavnu funkciju s obzirom na to da zahtjeva usklađivanje pokreta svih ili pojedinih dijelova tijela. Parkinsonova bolest je vrlo teška bolest i među ostalim je gubitak koordinacije, odnosno nemogućnost usklađivanja pokreta. 

5. Preciznost

Preciznost je sposobnost da se na dva različita načina, gađanjem i ciljanjem, pogodi statički ili dinamički cilj.

  • Gađanje cilja – sposobnost pogađanja cilja već bačenim projektilom na koji ne možemo naknadno utjecati
  • Ciljanje cilja – sposobnost pogađanja cilja vođenim projektilom na koji možemo djelovati tijekom aktivnosti

Preciznost je maksimalna oko 23–25. godine života i većinom je genetski uvjetovana. Poboljšava se dugotrajnim vježbanjem i velikim brojem ponavljanja.

Testovi kojima mjerimo preciznost:

  • Za mjerenja preciznosti ciljanjem drvenom palicom
  • Za mjerenje preciznosti gađanjem loptom u zadanu metu

ciljanje

Ova sposobnost je također bitna jer svaki dan "ciljamo" automatski mada to i ne znamo. Kako bi stavili knjigu na odgovarajuće mjesto na polici, stavili CD u player ili jednostavno pritisnuli tipku na daljinskom koji moramo precizno usmjeriti , sve je to preciznost samo je u ponekim sportovima više zastupljena i time važnija te se mora dodatno poboljšavati. 

6. Ravnoteža

Ravnoteža je sposobnost održavanja tijela u određenom ravnotežnom položaju kroz neko vrijeme. Postoje dvije vrste ravnoteže i dva različita načina izračunavanja ravnoteže:

  • ravnoteža otvorenih očiju
  • ravnoteža zatvorenih očiju
    • statička ravnoteža – zadržavanje određenog položaja tijela u ravnoteži bez pomicanja
    • dinamička ravnoteža – zadržavanje pravilnog ravnotežnog položaja tijekom kretanja

Ravnoteža je maksimalna oko 23–25. godine života i visoko je genetski uvjetovana.

Testovi kojima mjerimo ravnotežu

  • Test stajanja otvorenim očima na klupici za ravnotežu
  • Test stajanja zatvorenim očima na klupici za ravnotežu
  • Test stajanja na dvije noge poprečno
  • Test stajanja na jednoj nozi poprečno, zadržavanje određenog položaja na balans dasci

ravnoteza

  • Test dinamičke ravnoteže – funkcionalni test dosega u kojem maksimalno posežemo rukom bez gubljenja ravnoteže ili pomicanja stopala

Bez ravnoteže nema života, a za nju je uglavnom zaslužan mali mozak kao središte organa za ravnotežu. Također vrlo bitna u svakodnevici jer bez nje gotovo ne bi mogli otvoriti prozor iz razloga jer bi vjerojatno pali kroz njega. Bez nje skoro svaki pokret u kojem bi minimalno izašli iz svog centra težišta ne bi bio moguć. Visoko zastupljena u raznim sportovima, a pogotovo u gimnastici. 

7. Agilnost

Agilnost je sposobnost čim brže i učinkovitije promjene smjera kretanja u zadanim uvjetima. Ovisi o brzini, brzini frekvencije jednostavnih pokreta i eksplozivnoj snazi.

Agilnost je poboljšava savladavanjem raznih poligona sa zadanim maksimalno intenzivnim kretnjama, raznim preprekama i promjenama smjerova. Maksimalna je oko 23–25. godine i većinom je genetski uvjetovana. 

Testovi kojima mjerimo agilnost

  • Okomita agilnost: japan test
  • Lateralna agilnost: kretanje u stranu
  • Kombinirana agilnost: kretanje u trokut

agilnost

Ova sposobnost bitnije je sportašima nego općoj populaciji iz razloga jer je u nekim sportovima potrebna velika brzina promjene smjerova kretanja kojih za vrijeme same izvedbe puno ima. Najčešće se koristi u pojedinčanim ili timskim sportovima s loptom poput nogometa, rukometa ili tenisa. 

U velikoj većini genetika je zaslužna za većinu naših motoričkih sposobnosti, dobili smo ih programirane po rođenju. Samom tom činjenicom nećemo moći pretjerano utjecati na njihov razvoj i poboljšanje, no to nije nešto za čime se svaki sportaš povodi i oni upravo dokazuju suprotno skoro svakodnevno.

Genetski utjecaj može biti presudan faktor u našem trenažnom procesu samo ako mu to dopustimo, a poznajemo više različitih načina kako ga ipak možemo nekako premostiti.

Kakav vam je članak?
Pročitaj i ovo:
Na forumu ima 0 komentara na ovu temu
Forum
Opcije
Isprintaj
Veličina slova

Objavljeno: 11.07.2018
Piše:
Robert Buronji, kondicijski i osobni trener