Mit o špinatu: Pročitajte kako je zbog tipfelera špinat greškom proglašen najboljim izvorom željeza

Image

Znate onu uzrečicu: „Ako dovoljno puta ponovite laž, ona postane istina“? Nažalost, ona je svoj primjer dobila i u mnogim pitanjima vezanima uz ljudsko zdravlje, a masovni mediji i količina neprovjerenih i „copy-paste“ vijesti samo dodatno doprinose tom širenju neistina.

Ako ste ikada imali manjak željeza u organizmu, sigurno ste čuli da je dobro da jedete što više špinata. Naime, zbog jednog tipfelera starog gotovo 150 godina, špinat se sve to vrijeme smatra „riznicom željeza“, a to nije čak ni blizu istine. Naime, špinat nema ništa više željeza od primjerice brokule ili prokulica.

Dodatno, špinatu se stavlja na teret čak i inhibicija apsorpcije željeza. Naime, među inhibitorima apsorpcije ovog minerala su oksalati, spojevi koje nalazimo u špinatu, kelju, cikli, orašastim plodovima, čokoladi, čaju, jagodama i sl. Studije navode da željezo koje nalazimo u špinatu uopće ne uspijeva biti apsorbirano.

spinat

Odakle potječe mit o špinatu i željezu?

Rekdal je napravio opsežnu studiju o „akademskim urbanim legendama“, a za primjer je uzeo upravo priču o špinatu. Ukratko, priča ide ovako:

Davne 1870. godine njemački kemičar Erich von Wolf proučavao je nutritivnu vrijednost špinata. U svojim bilješkama, Wolf je pogrešno zapisao udio željeza u špinatu: decimalnu točku stavio je za jednu decimalu krivo. Stoga, Wolf je slučajno povećao udio željeza u špinatu za 10 puta: količina od 3,5 miligrama u njegovim bilješkama postala je 35 miligrama, a špinat je u jednom potezu olovke postao najbolji izvor željeza na svijetu!

Dodatno, popularnost špinata porasla je i s crtanim likom Popeyeom nakon čijeg je pojavljivanja konzumacija špinata porasla za preko 30%.

Wolfova pogreška otkrivena je prvi put već 1937. godine, no Popeye je već tada bio popularan u javnosti i mit se samo nastavio širiti. Ideja koja se širili je da špinat ima količinu željeza kao i crveno meso, a čak i danas mnogi će liječnici anemičnim pacijentima savjetovati da pojačaju unos špinata i općenito povrća da poboljšaju krvnu sliku.

Preko 100 godina nakon Wolfove pogreške, 1981. godine Terry Hamblin objavio je članak jasnoga naslova „Fake!“ (Laž!) u kojem je detaljno iznio pogrešku koja se dogodila s špinatom i kako je on proglašen izvrsnim izvorom željeza zbog tipfelera.

spinat

Što je istina?

U špinatu ima željeza, to nitko ne osporava. No, količina ga ne uzdiže ni blizu pozicije na kojoj je bio desetljećima. Količine željeza u špinatu vrlo su slične količinama koje ima i drugo zeleno povrće, no ono što špinatu ide na teret je količina ranije spomenutih oksalata koji onemogućavaju apsorpciju željeza koje u špinatu nalazimo.

Stoga, za razliku od preporuka, špinat nije namirnica koju biste trebali pojačati u prehrani ukoliko se borite s anemijom ili nedostatkom željeza u organizmu.

U 100 grama špinata nalazimo 23 kalorije, 3,8 g ugljikohidrata, 3 g proteina, 0,3 g masti i 2,4 g vlakana. Kad govorimo o željezu u špinatu različita količina se nalazi u sirovom od kuhanog špinata. U 100 grama kuhanog špinata 3,57mg željeza, dok se u sirovom nalazi manje – 2,71mg.

Na apsorpciju željeza pozitivno utječe vitamin C, dok tanini, polifenoli i spomenuti oksalati apsorpciju ovog minerala otežavaju.

spinat

Reference:

  1. Achieving Iron Balance with Diet. Dostupno na: Iron Disorders Institute. Pristupljeno 1. ožujka 2019.
  2. Hamblin, TJ. Fake. Br Med J (Clin Res Ed). 1981 Dec 19; 283(6307): 1671–1674.
  3. Iron. Dostupno na: Linus Pauling Institute. Pristupljeno 1. ožujka 2019.
  4. Rekdal, OB. Academic urban legends. SAGE Journals. Volume: 44 issue: 4, page(s): 638-654

Objavljeno 05.04.2019.

Pregledaj povezani sadržaj
Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Dojam sadržaja
5
0
Podijeli s prijateljima!