Jod: čuva zdravlje štitnjače i regulira metabolizam
Prehrana

Jod: čuva zdravlje štitnjače i regulira metabolizam

Jod je kemijski element i mineral koji je organizmu potreban za normalno funkcioniranje, a budući da ga organizam ne može samoga sintetizirati, potrebno ga je unositi hranom.

Po prirodi, joda je u hrani jako malo, osim ako nije naknadno dodan, što je recimo slučaj u dodavanju joda u sol. Većina joda nalazi se u moru, gdje je koncentriran u biljnim vrstama, posebno u morskim algama.

Gdje nalazimo jod?

Kako je razvidno iz sljedeće tablice, najveće količine joda nalazimo u morskim algama, školjkama, bakalaru, jogurtu i sl.

Namirnica

Mjera

Količina joda u mjeri

% preporučene dnevne potrebe

Sušene alge

7 g

4500 mikrograma

3000%

Brusnice

110 g

400 mikrograma

267%

Himalajska sol

1/2 grama

250 mikrograma

167%

Bakalar

85 g

99 mikrograma

66%

Jogurt

240 ml

154 mikrograma

58%

Pečeni krumpir

1 srednje velik krumpir

60 mikrograma

40%

Mlijeko

240 ml

56 mikrograma

37%

Škampi

85 g

35 mikrograma

23%

Kuhana jaja

1 veće jaje

12 mikrograma

9%

 

Koliko je joda potrebno?

Prema propisanim količinama preporučeni dnevni unos joda iznosi:

  • 0-6 mjeseci: 110 mcg
  • 6-12 mjeseci: 130 mcg
  • 1-8 godina: 90 mcg
  • 9-13 godina: 120 mcg
  • 14+ godina: 150 mcg
  • Trudnice: 220 mcg
  • Dojilje: 290 mcg

sol

Čemu služi jod?

U ljudskom organizmu je jod neophodan za normalan rad štitne žlijezde. Ako štitnjača nema dovoljno joda za obavljanje svoje funkcije, organizam prisiljava štitnjaču na jači rad. Ovo je uzrok povećanja štitnjače (gušavost), što se vidi kao zadebljanje na vratu na predjelu gdje se štitnjača nalazi.

Jedan od najznačajnijih prednosti dovoljnog unosa joda je optimalno funkcioniranje metabolizma. Naime, osobe sa sniženim nivoima joda zamjetno imaju usporen metabolizam, a s povećanjem unosa metabolizam se brzo oporavlja.

Druge posljedice smanjenog unosa joda u organizam (deficijencija joda) su također opasne za život i normalno funkcioniranje. Manjak joda i smanjene razine hormona štitnjače mogu zaustaviti ovulaciju kod žena što može dovesti do neplodnosti. Također, ova stanja mogu biti uzročnik nekih autoimunih bolesti povezanih s radom ove žlijezde te mogu povećati opasnost od razvoja karcinoma štitnjače.

Znanstvenici smatraju da manjak joda u organizmu povećava i rizik od razvoja karcinoma prostate, dojke, jajnika i maternice (endometrija).

Manjak joda tijekom trudnoće je opasan i za zdravlje majke, ali i djeteta. Ovo stanje može biti uzrok povišenog krvnog tlaka kod majke, ali i mentalne retardacije kod djeteta. Jod igra važnu ulogu u razvoju središnjeg živčanog sustava. U ekstremnim slučajevima, manjak joda može biti uzrok kretenizma, poremećaja koji podrazumijeva značajno usporen mentalni i fizički rast.

Manjak joda je ozbiljan i čest problem na svjetskoj razini. Najbolji znak prepoznavanje manjka joda je gušavost. Upravo je manjak joda najčešći uzrok mentalnih retardacija. Početkom 20. stoljeća manjak joda je bio ozbiljan problem u SAD-u i Kanadi no nakon uvođenja redovnog dodavanja joda u sol, ovaj problem je smanjen.

Osim za sprječavanje razvoja bolesti štitnjače, jod se koristi i za liječenje ili sprječavanje razvoja niza drugih bolesti, uključujući gljivična oboljenja kože, fibrocistične bolesti dojke, očne bolesti, dijabetes, bolesti srca i infarkt.

Jod se koristi i za zaštitu štitnjače od negativnih utjecaja zračenja. U obliku kalij jodida, ovaj spoj se koristi za smanjenje negativnih posljedica izlaganja zračenju, poput mučnina. Također, jod se koristi za sprječavanje razvoja rana u ustima izazvanih kemoterapijom te za liječenje dijabetičkog stopala.

Jod se koristi i u pročišćavanju vode. Tekući jod se koristi za sterilizaciju i čišćenje rana.

alge

Odnos joda s drugim nutrijentima

Selen je važan ko-faktor u skupini enzima zajedničkog naziva jodotironin dejodinaza. Ovi su enzimi odgovorni za aktivaciju i deaktivaciju tireoidnih hormona. Upravo zbog toga, manjak selena u organizmu može potaknuti manjak joda, ali može i prikriti određene simptome manjka joda.

Također, manjak željeza negativno utječe na rad štitne žlijezde, ali može potaknuti i manjak joda. Iako razlog ove tendencije zasad nije jasan, ovo je problem u mnogim zemljama u razvoju.

Tko ne smije uzimati jod?

Jod se ne preporučuje osobama koje uzimaju lijekove za pojačan rad štitnjače. Naime, jod utječe na rad štitnjače, pa bi kombinacija joda i lijekova za pojačan rad štitnjače mogli izazvati prejak rad ove žlijezde.

Kakav vam je članak?
Pročitaj i ovo:
  • Krom - mineral zaslužan za regulaciju šećera u krvi x 26
    Nedostatak kroma očituje se kroz poremećaje rasta, porast očnog tlaka i razine kolesterola u krvi, povećanje postotka masnog tkiva u tijelu te živčane i moždane poremećaje.
  • Jednostavni trikovi kako ubrzati metabolizam! x 476
    Metabolizam se najčešće uspori zbog nekih vanjskih ili unutarnjih čimbenika, a na oba možete utjecati svojim postupcima. Donosimo vam nekoliko savjeta kako ubrzati metabolizam i kako da nekim sitnim, ...
  • Metabolizam - saznajte osnovne informacije x 75
    Naše tijelo se neprekidno obnavlja od "građevnog materijala" koji unosimo u organizam: od hrane, tekućine i kisika. Svi dijelovi tijela tijekom života potpuno se mjenjaju i nekoliko desetaka puta. Me...
Na forumu ima 0 komentara na ovu temu
Forum
Opcije
Isprintaj
Veličina slova

Objavljeno: 20.01.2016
Piše:
Zorana Jagodić