Metabolizam - saznajte osnovne informacije

Image

Naše tijelo se neprekidno obnavlja od "građevnog materijala" koji unosimo u organizam: od hrane, tekućine i kisika. Svi dijelovi tijela tijekom života potpuno se mjenjaju i nekoliko desetaka puta.

Metabolizam označava izmjenu tvari i energije u organizmu. Metabolički procesi mogu se odvijati u dva smjera:

  • Anabolički procesi odvijaju se u smjeru izgradnje biološki važnih spojeva iz sirovina unesenih hranom (izgradnja krvi, hormona, enzima, glikogena...).
  • Katabolički procesi odvijaju se u smjeru razgradnje tkiva za potrebe organizma i kako bi se osigurala energija.

U normalnim uvjetima oba procesa bi trebala biti u ravnoteži. U doba rasta i razvoja anabolički procesi prevladavaju nad kataboličkim, dok za vrijeme bolesti ili gladovanja prevladavaju katabolički procesi, pa tijelo počinje propadati.

Bazalni metabolizam je najmanja količina energije koja je potrebna da bi se u normalnom stanju održale temeljne životne funkcije budnog organizma. Od mišićnih djelatnosti jedino je održavanje mišićnog tonusa uključeno u bazalni metabolizam. Već miran, uspravni stav zahtjeva povećanje potrošnje energije za 10%. Svaka osoba ima različit bazalni metabolizam što ovisi o dobi, spolu, tjelesnim i dnevnim aktivnostima, potrošnji energije pri profesionalnom zaposlenju, prehrambenim navikama, genetskoj predispoziciji i dr.

Bazalni metabolizam viši je u djetinjstvu i mladosti, u stresnim situacijama, u stanju groznice i u uvijetima povišene ili snižene temperature okoline.

Formula za izračunavanje bazalnog metabolizma:
tjelesna težina (kg) x 20 kcal

Na primjer:
60 kg x 20 kcal = 1200 kcal (1200 kcal je minimalna količina kilokalorija koja je osobi teškoj 60 kg potrebna tijekom dana).

Metabolizam se može usporiti što se fiziološki događa s godinama. Tome doprinose i smanjena tjelesna aktivnost, sjedelački način života, glad, loše prehrambene navike i stalna eksperimentiranja s dijetama.

S druge strane, moguće je i ubrzavanje metabolizma. Poznato je da mišićna masa troši više energije i u mirovanju (a osobito prilikom tjelesne aktivnosti!) od ostalih, masnih dijelova tijela. Smanjenjem masne mase tijela, a povećanjem mišićne mase trošit će se više energije i dok se gleda televizija.

Važno je unositi u organizam dovoljne količine hrane, tekućine, vitamina, minerala i vlaknaste hrane te biti aktivan kad god je moguće: prošetati dvije ulice, koristiti stepenice umjesto lifta i općenito kretati se što češće.

Količina energije koja se hranom unese u organizam određuje se na osnovi količine energetske vrijednosti hranjivih tvari. Količina energije se izražava u tablicama o kalorijskim vrijednostima namirnica, u kilokalorijama (kcal) ili kilojoulima (kJ).

1kcal = 4,186 kilojoulea (kJ)

  • 1 gram bjelančevina daje energiju od 4,2 kcal
  • 1 gram ugljikohidrata daje energiju od 4,2 kcal
  • 1 gram masti daje energiju od 9, 45 kcal

Brojanje unešenih kalorija jedna je od metoda koja pomaže pri smanjenju tjelesne težine u redukcijskim dijetama, ali dugoročno gledano važnije od toga je naučiti koje hranjive tvari sadrže pojedine namirnice, u kojim omjerima i kako djeluju na čovječji organizam, te kolike su dnevne potrebe svake pojedine osobe.


www.bpm.hr

Literatura:
Kulier, I. (2003). Strategija mršavljenja. Zagreb. Impress.
Medved, R. i suradnici (1987). Sportska medicina. Zagreb. Jumena.

Objavljeno 27.06.2007.

Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Dojam sadržaja
79
4
Podijeli s prijateljima!