Božićna akcija: iskoristi do 40% popusta na sve proizvode za mršavljenje!

Saznajte nešto i o bjelančevinama

Image

Bjelančevine su neophodne za rast i obnavljanje tkiva, a imaju i još neke specifične funkcije. Zato se bjelančevine iz hrane često smatraju i zaštitnim prehrambenim tvarima. Osim što su glavni građevni elementi stanica, bjelančevine mogu predstavljati i izvor energije, a jedan gram bjelančevina daje 17 kJ, odnosno 4 kilokalorije. Građene su od lanca aminokiselina koje se prema mogućnosti sinteze u organizmu dijele na esencijalne i nesencijalne.

Pri zadovoljavajućoj opskrbi energijom i dušikom, organizam može sintetizirati neke vrste aminokiselina pa se one nazivaju neesencijalnim aminokiselinama. No, esencijalne aminokiseline organizam ne može sam sintetizirati i potrebno ih je u organizam unijeti hranom. U skupini esencijalnih aminokiselina nalaze se valin, leucin, izoleucin, lizin, metionin, fenilalanin, treonin i triptofan. Navedenoj listi pridodan je i histidin nakon što je utvrđeno da je potreban tijekom rasta djece.

Od namirnica životinjskog porijekla vrijedni izvori proteina su meso, mlijeko, mliječni proizvodi, riba i jaja, a među namirnicama biljnog porijekla važni izvori su mahunarke, žitarice i sjemenke.

Bjelančevine životinjskog porijekla imaju veću biološku vrijednost jer im je aminokiselinski sastav sličniji sastavu ljudskog organizma pa je njihova iskoristljivost u organizmu veća. Zato vegetarijanci moraju dodatno paziti na dostatan unos proteina i osigurati organizmu zadovoljavajući unos aminokiselina.

Za planiranje prehrane, važno je dobro poznavanje njihovog aminokiselinskog sastava radi mogućnosti kombinacije bjelančevina biljnog i životinjskog porijekla i osiguranja dnevnih fizioloških potreba organizma za esencijalnim aminokiselinama. Za odraslu osobu dnevne potrebe za proteinima iznose oko 0.7 g/kg tjelesne mase, za djecu i mladež u vrijeme intenzivnog rasta 1-1.5 g/kg, a za dojenčad oko 2 g/ kg tjelesne težine. Preporučeno je da proteini zadovoljavaju 10-15% ukupnog energetskog dnevnog unosa., pišu dr.med Zrinka Petrović, mr.sc Katica Antonić Degač i doc.dr Antoinette Kaić Rak.

Da biste iz tijela odstranili toksične tvari, dobra je, primjerice, kura crnim grožđem, koji je prirodni čistač organizma. Treba ga jesti više puta na dan, svježeg ili piti iscijeđeni sok bez šećera. Ne jedite crno grožđe i ne pijte sok od grožđa ako imate preosjetljiva crijeva ili želučanih tegoba. Hrana, osim što nas hrani, jača otpornost organizma oslabljenog stresom. Treba iskoristiti sve blagodati prirode, a posebice začinskog bilja, i njime obogatiti svkodnevni jelovnik. Ono će hrani dati bolji okus, olakšat će probavu, a pomoći će i u borbi protiv suvišnih kilograma.

Objavljeno 06.10.2006.

Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!