VELIKA ljetna akcija na fitness rekvizite (do -50%)

Zanemarujete li važno: Znate li kako i koliko stres i oporavak utječu na trening?

Image

Posjeti Fitness.com.hr webshop i trgovinu

Više od 3000 zadovoljnih kupaca svaki mjesec svoje proizvode kupuje u:

Fitness.com.hr webshopu

Fitness.com.hr trgovini u Zagrebu (Vrbani)

Pogledaj i ti najveću ponudu fitness opreme, sprava za vježbanje te dodataka prehrani na jednom mjestu!

U današnjem užurbanom svijetu gdje je vremena sve manje, a stres zbog načina života velik. Jako je bitno znati koliko i kako taj naš stil života utječe na naše svakodnevne aktivnosti, pogotovo trening, bilo rekreativno ili natjecateljski.

Ovo je pogotovo izraženo u velikim gradovima gdje iz iskustva vidim razliku od nekih manjih sredina u kojima su ljudi puno opušteniji. Naravno to ovisi od osobe do osobe također, ali ovdje ćemo pričati o nekim generalnim stvarima koje bi mogle utjecati na vaše performanse na treninzima.

Ako radite visoko stresan posao te uz to trenirate, preporučujem da obratite pozornost na neke od stvari koje bi vas mogle kočiti u vašem napretku, a koje ćemo spomenuti u daljnjem tekstu.

umor

Stres

Stres kao takav naše tijelo ne razlikuje. Bio on psihički ili fizički - stres je stres. Pojašnjeno, to bi značilo da ako osoba dođe na trening umorna, nervozna zbog posla ili neke druge situacije koja je izazvala stres, trening će njegovom tijelu u većini slučajeva napraviti kontraefekt. Naravno to ovisi i o tipu treninga.

Npr. ako radite treninge s utezima koji stvaraju dosta stresa za mišiće i sami po sebi zahtijevaju dugotrajniji oporavak, jasno je da će te takvim treningom samo produžiti vrijeme koje je potrebno tijelu za oporavak.

Znanstveno je dokazano da je osobi koja trenira pod stresom potrebno dvostruko više vremena za vraćanje u prvobitno stanje. U većini slučajeva u normalnom stanju tijelu je potrebno dva dana za oporavak mišića, tek tada se javlja „superkompenzacija“.

Prema tome ako smo odradili trening pod stresom bit će nam potrebno 4 dana za oporavak određene mišićne skupine i tek onda ćemo ući u stanje „superkompenzacije“. Velika je vjerojatnost da će te u ta 4 dana odraditi iste mišićne skupine što bi značilo da do „superkompenzacije“ neće doći nego ćete tijelo još više umarati. 

Ako to radimo duži period može doći do pretreniranosti. Ne zbog samog volumena treninga, nego stanja u kojem mi dolazimo na trening.

umor

Pretreniranost

Iz gore navedenih razloga često se pretreniranost može javiti kod rekreativnih sportaša koji svakodnevno rade svoj posao te nakon toga idu na treninge koji im služe kao ispušni ventili, bila to teretana, funkcionalni treninzi ili neka druga vrsta aktivnosti.

Stanje pretreniranosti često možete prepoznati po tome da ste uvijek mrzovoljni, ne spavate dovoljno odnosno muči vas nesanica te gubite volju za treningom, imate problema s apetitom i često ste bolesni. Ovo su samo neki od pokazatelja, ali su najčešći.

Ono što je potrebno u toj situaciji je oporavak. Ne treba nužno prestati trenirati jer naravno da nam treninzi daju određenu dozu sreće koja se možda izgubila dok smo u ovom procesu. Treba utjecati na oba faktora stresa, ako je nemoguće, a često je teško utjecati na ovaj psihički dio stresa koji se javlja zbog našeg načina života, treba djelovati barem na ovaj fizički koji izaziva samo treniranje.

Ako je potrebno, savjtujem uzeti dulju pauzu ili jednostavno dati više pažnje treninzima i načinu na koji ih izvodimo.

umor

Oporavak

Prema svemu navedenom, treba uzeti u obzir ono što smo rekli da je tijelu koje trenira pod stresom već od prije potrebno 4 dana za oporavak, jasno je da treninge treba prorijediti. Moj savjet bi bio da to budu 3 treninga tjedno, ne radeći istu mišićnu skupinu u razmaka od minimalno 5 dana te tako dati tijelu vremena za odmor. I naravno po mogućnosti raditi neke lakše kardio treninge, bez puno opterećenja.

Često ljudi na trening gledaju kao ispušni ventil. Idu na trening da se „razbiju“ kako bi zaboravili na probleme. Tada upravo rade kontru i stvaraju si dodatan zamor koji vodi još većem stresu i on se tako nagomilava.

Ako ste se prepoznali možda u nekoj od ovih situacija preporučujem da se obratite svom treneru ili osobi za koju znate da je stručna i može prepoznati vaše simptome, neka vas savjetuje kako da trenirate, ali da se istovremeno i oporavljate.

Osobno volim često komunicirati s klijentima, pogotovo s onima koji su na individualnim treninzima. Uvijek prije treninga pitati kako se osjećaju kako bimo, ako je potrebno, prilagodili intenzitet treninga taj dan. Naravno to je neki subjektivni osjećaj te osobe te to također treba uzeti u obzir, ali s vremenom kad upoznate osobu moći ćete i sami procijeniti puno bolje.

umor

Sve u svemu, ako ste se našli u tekstu kao osoba koja bi mogla biti blizu ovog stanja nadam se da će vam ovo pomoći. Treninge treba raditi dok god nas oni ispunjavaju srećom i nakon njih smo zadovoljni. Kada se dogodi suprotno, naravno kroz neki period treninga jer svatko može imati jedan ili nekoliko lošijih treninga, treba se zapitati je li sve u redu s našim tijelom.

Radije otiđite u prirodu i pokušajte smanjiti razinu stresa na tijelo bilo kojim načinom opuštanja nego ga forsirati u daljnju neugodu. Tijelo to pamti i kad-tad će nam vratiti i lupit ćemo u zid. A tad neće biti ni napretka u treningu ni osjećaja sreće i ispunjenosti koji nam dobar trening pruža jer to prije svega on mora dati.

Objavljeno 30.07.2018.

Pregledaj povezani sadržaj
Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!