Poklanjamo ti kupon kod za 10% popusta u webshopu

Dislokacija ramena – kako nastaje i kako liječiti ovu ozljedu?

Image

Rameni je zglob najpodložniji dislokacijama u našem tijelu. Razlog tome leži u njegovom kuglastom obliku, glava nadlaktične kosti leži u plitkoj glenoidnoj čašici lopatice. Takav oblik zgloba omogućava nam veliku pokretljivost u ramenu, međutim to ga čini ranjivim kada su u pitanju ozljede. Rameni zglob sastoji se i od tetiva i ligamenata koji stabiliziraju pokrete i drže glavu nadlaktične kosti u normalnom opsegu pokreta i sprječavaju izlazak iz glenoidne čašice.

Najčešći uzrok dislokacije ramena djelovanje je jake i nagle sile na rame i što uzrokuje izbacivanje glave iz njenog ležišta, na primjer prilikom pada na ispruženu ruku ili udarca, i mišići ne stignu reagirati kako bi zaštitili rameni zglob. Dislokacije ramena česta su ozljeda u kontaktnim sportovima i sportovima gdje su padovi česti. Također jedan od čestih uzroka dislokacija su prometne nesreće gdje velike sile djeluju na tijelo čovjeka.

Vrste dislokacije i simptomi

Ovisno o smjeru djelovanja sile razlikujemo vrste dislokacije. Ona može biti potpuna ili djelomična (subluksacija ramena), a u nekim slučajevima kao posljedica dislokacije može doći do dodatnih komplikacija kao što su oštećenja živaca, istegnuća ili pucanja tetiva i mišića ramenog zgloba, a gledano dugoročno povećava se mogućnost za ponavljanjem ozljede. Kad se dislokacije događaju učestalo, govorimo o nestabilnosti ramena.

Dislokacije ramena klasificiraju se po smjeru u kojem je glava nadlaktična kosti iskočila:

Prednja dislokacija ramena

Ova vrsta dislokacije događa se u više od 90% svih dislokacija ramena. Ozljeda se događa kada se ruka nalazi u abdukciji i vanjskoj rotaciji. Kod mlađih osoba najčešći uzrok je sportska aktivnost, a kod starijih ljudi radi se o padu na ispruženu ruku.

Stražnja dislokacija ramena

Najčešći uzrok ove vrste dislokacije epileptični su napadaji ili udari struje koji uzrokuju snažne kontrakcije mišića koje mogu dovesti do iskakanja glave nadlaktične kosti iz ležišta. Učestalost ove vrste dislokacije je 2-4% od svih dislokacija ramena. Ozljeda se događa kada se ruka nalazi u adukciji i unutarnjoj rotaciji.

Dislokacija ramena u smjeru dolje

Do 2% svih dislokacija ramena otpada na ovu vrstu, a do ozljede dolazi kada je ruka u hiperabdukciji ili kada na ruku djeluje snažna sila koja ruku povlači prema dolje. Jedan od prepoznatljivih simptoma položaj je ruke koja se nalazi u abdukciji zbog toga što je glava nadlaktične kosti ispod glenoidne površine i ne može se pomaknuti.

Dislokacija ramena u smjeru gore

Najrjeđi oblik dislokacije ramena, uzrok je djelovanje iznimno snažne sile na ruku dok se nalazi u adukciji. Sila djeluje na ruku odozdo prema gore, a često tijekom dislokacije može doći do prijeloma ključne kosti, akromiona ili glave nadlaktične kosti, kao i pucanja mišića i tetiva u ramenom zglobu.

Najčešći simptomi koji se javljaju kod dislokacija ramena jesu:

  • vidljiv deformitet u području ozlijeđenog ramena
  • nemogućnost pomicanja ruke
  • vrlo jaka bol koju pojačava spazam mišića
  • pojava oticanja i slabosti ruke

Liječenje

Kako bi se potvrdili simptomi i utvrdio stupanj dislokacije, radi se fizički pregled, a RTG pretraga koristi se samo kao potvrda dijagnoze i da bi se vidjelo postoji li fraktura vezana za dislokaciju. U slučajevima kada se sumnja na ozljedu mekih tkiva dodatno se radi MR.

Tijekom pregleda bitno je utvrditi je li došlo do oštećenja živaca i arterija koje se nalaze na području ramena. Na temelju fizičkog pregleda i snimki RTG-a i MR-a određuje se metoda reponiranja, odnosno vraćanja zgloba na njegovo mjesto.

U većini slučajeva pristupa se jednoj od neoperativnih metoda, a izbor ovisi o stupnju ozljede:

  • Hipokratova tehnika
  • tehnika vanjske rotacije
  • Stimsonova tehnika
  • Kocherova tehnika
  • Milchova tehnika
  • tehnika manipulacije lopaticom
  • Spasova tehnika

U nekim slučajevima zbog težine dislokacije i dodatnih komplikacija po pitanju tetiva i mišića pristupa se operativnim metodama:

  • artroskopska metoda
  • operacija otvorenog tipa

Rehabilitacija

Nakon operacija slijedi rehabilitacija koja se provodi u tri faze:

Prva faza traje između 2 i 4 tjedna i ruka je imobilizirana u položaju unutarnje rotacije i adukcije s laktom savijenim pod 90° kako bi meka tkiva u ramenom zglobu što prije zacijelila. Pojava boli i otečenosti česta je u ovoj fazi i preporučuje se korištenje lijekova i ledenih obloga kako bi se bol smanjila. Provode se vježbe laganog intenziteta kako bi se smanjila ukočenost i bol i kako bi se potaknula aktivnost mišića ramenog zgloba. Vježbe uključuju:

  • fleksija do 45°
  • abdukcija do 30-40°
  • vanjska rotacija do 90°, s tim da se ruka u početnom položaju nalazi na trbuhu

Glavna je zadaća u drugoj fazi vraćanje punog opsega pokreta, otklanjanje mišićnih disbalansa i jačanje mišića u ramenom zglobu, posebno mišića rotatorne manžete koji su glavni stabilizatori nadlaktične kosti. Dužina ove faze ovisi o stupnju ozljede i brzini napretka u oporavku, najčešće traje između 4 i 6 tjedana. Vježbe koje se provode u ovoj fazi jesu:

  • vježbe statičkog jačanja kojima potičemo aktivaciju mišića bez potrebe da se rame pomiče (rotacije, abdukcija, adukcija, fleksija i ekstenzija uza zida ili drugu nepomičnu površinu)
  • vježbe mobilnosti kojima se postepeno vraća opseg pokreta u ramenu (rotacije, abdukcija, adukcija, fleksija i ekstenzija uz pomoć palice, izvode se kontrolirani pokreti do točke u kojoj se javlja bol u ramenu)
  • vježbe za aktivaciju mišića lopatice koji su važni stabilizatori u ramenu (trapezius i serratus anterior)
  • vježbe jačanja pomoću elastične trake

Treća faza uključuje, uz daljnje jačanje mišića ramenog zgloba, vježbe propriocepcije koja podrazumijeva osjećaj za položaj i kretanje vlastitog tijela u prostoru. Cilj je ostvariti živčano-mišićnu kontrolu u ramenu kako bi ono bilo spremno za svakodnevne aktivnosti. Uz vježbe koje su se provodile u drugoj fazi, sada se uključuju i vježbe s opterećenjem, u početku koristeći isključivo vlastito tijelo, a pri kraju procesa rehabilitacije i vježbe s vanjskim opterećenjem.

Kvalitetno proveden proces rehabilitacije i edukacija o prevenciji ponavljanja ozljede osigurava zdravlje ramenog zgloba. Dislocirano rame podložno je ponovnoj dislokaciji, posebno kod aktivnih osoba. Ako se rame često dislocira s vremenom može doći oštećenja ligamenata i živaca i preporuka je operativnim zahvatom učvrstiti ligamente.

Reference:

  1. Christofi, T. & Kallis, A. & Raptis, Dimitri & Rowland, Matthew & Ryan, J.. (2007). Management of shoulder dislocations. Trauma. 9. 39-46. 10.1177/1460408607083962.
  2. Gaballah, A., Zeyada, M., Elgeidi, A., & Bressel, E. (2017). Six-week physical rehabilitation protocol for anterior shoulder dislocation in athletes. , (3), 353–358. https://doi.org/10.12965/jer.1734976.488
  3. F. Khiami, A. Gérometta, P. Loriaut (2015.). Management of recent first-time anterior shoulder dislocations. Orthopaedics & Traumatology: Surgery & Research. Volume 101, Issue 1, Supplement, Pages S51-S57. ISSN 1877-0568. https://doi.org/10.1016/j.otsr.2014.06.027.

Objavljeno 20.02.2021.

Trebate savjet stručnjaka? Tu smo za vas

Besplatne savjete možete dobiti od fitness trenera i nutricionista zaposlenih u Fitness.com.hr trgovinama u Zagrebu.


Pregledaj povezani sadržaj
Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!