Astma i sport - smiju li se osobe oboljele od astme baviti sportskim aktivnostima?
Zdravlje

Astma i sport - smiju li se osobe oboljele od astme baviti sportskim aktivnostima?

Mnogi znanstvenici, pulmolozi i treneri već dugi niz godina pokušavaju naći odgovor na jedno od najvažnijih pitanja vezanih uz osobe oboljele od astme koje glasi: "Smiju li se osobe oboljele od astme baviti sportskim aktivnostima?".

Dugi niz godina vladalo je u javnosti mišljenje kako sport negativno utječe na osobe oboljele od astme. Preporučivalo im se da se ne bave sportskim aktivnostima, a djeca oboljela od astme redovito su bila oslobođena nastave tjelesne i zdravstvene kulture. Mnogi liječnici ovakvog su mišljenja i danas, ali brojna istraživanja provedena tijekom godina na ovu temu dokazala su suprotno.

Astma

Astma je kronična opstruktiva bolest dišnih puteva koja uzrokuje probleme pri disanju. Karakteriziraju ju dvije komponente: bronhokonstrikcija i upala. U podlozi astme leži kronična upalna reakcija sluznice dišnih puteva, najčešće alergijska, koja u fazama pogoršanja uzrokuje stezanje mišića malih dišnih puteva i pojačano stvaranje sluzi što dovodi do otežanog protoka zraka te uzrokuje gušenje i druge simptome bolesti-iznenadan gubitak daha, kašalj, otežano disanje, pištanje i osjećaj stezanja u prsima.

Astma je vrlo raznolika bolest, no još uvijek se često koristi podjela na alergijsku i nealergijsku astmu. Kod alergijske astme napadi su uzrokovani izlaganjem nekom vanjskom antigenu-grinje, perje, pelud, dlaka i epitelni otpaci domaćih životinja i pljesni. To je najčešći oblik astme koja započinje obično u prva dva desetljeća života i najčešće je udružena s drugim alergijskim pojavama u bolesnika kao i u drugih članova obitelji.

S druge strane kod nealergijske astme uzročni mehanizmi nisu imune prirode. Pojavljuje se obično nakon tridesete godine života, u bolesnika bez atopijske sklonosti (genetski uvjetovana predispozicija na alergiju). U tom obliku mnogi podražaji mogu uzrokovati bronhospazam: plućne infekcije, hladnoća, psihički stres, tjelesni napor, unutarnji i vanjski onečišćivači zraka (najčešće dim cigareta) i mnogi drugi.

Astma

Kao zasebne varijante astme navode se astma izazvana fizičkim naporom, profesionalna astma, astma izazvana acetilsalicilnom kiselinom (tzv. aspirinska astma), kasne asmatske reakcije i oblik astme u kojem postoji samo kašalj, posebno noću.

Astma i sport

Tjelesna aktivnost više je nego poželjna u osoba oboljelih od astme, ne samo zbog fizičkog boljitka nego i zbog psihosocijalnih razloga. Astmatičari koji se bave sportom lakše će se uključiti u društvo, imat će jaču muskulaturu te bolje psihofizičko stanje što sve skupa utječe i na kontrolu učestalosti pojave simptoma. Također u tijeku sportske aktivnosti povećava se dubina disanja, smanjuje se broj respiracija, poboljšava plućni kapacitet i poboljšava cirkulacija i rad srca.

Uz pravilan program liječenja, u većine bolesnika astma se tako dobro stabilizira da pacijent može bez ograničenja sudjelovati u tjelesnim aktivnostima. Od vježbi koje imaju najveći terapeutski učinak prvo mjesto zauzima plivanje zbog tople i vlažne okoline u kojoj se provodi. Također preporučaju se hodanje, lagana vožnja biciklom, yoga, golf, gimnastika, trčanje na kratke pruge... Kod sportova poput biciklizma, trčanja na druge pruge, nogometa ili košarke postoji veća vjerojatnost da će izazvati napadaj no to ne znači da se astmatičari njima ne smiju baviti. U obzir dolaze i svi ostali sportovi na natjecateljskoj i rekreativnoj razini. Optimalna učestalost je 3-5 dana tjedno dok intenzitet treba prilagoditi svakom sportašu osobno, ovisno o njegovim mogućnostima.

Vožnja biciklom

Istovremeno, ako astma nije pod kontrolom velika je šansa da će se pojaviti simptomi tokom napora. Čak i kod ljudi sa dobrom kontrolom astme koji su prehlađeni ili imaju neku virusnu respiratornu infekciju veće su šanse za napad astme. Neosporno je da je vježbanje, u određenim okolnostima, pokretač asmatskog napada, a ako je u kombinaciji sa još nekim pokretačima opasnost od napada se povećava. Stoga je prilikom treninga potrebno obratiti pažnju na stanje okoline i vlastito fizičko stanje: hladan zrak, suh zrak, smog, dim, trava, pelud, zagađenost zraka, umor, stres i respiratorne infekcije. Ovo su faktori koji u kombinaciji sa tjelesnim naporom višestruko povećavaju šanse za napad.

Pri odabiru sporta (u dvorani, na otvorenom) treba voditi računa o mogućoj izloženosti konkretnim pokretačima bolesti. Kod bolesnika koji su alergični na grinje prednost treba dati sportovima na otvorenom prostoru. Osobama sa sezonskom astmom treba savjetovati izbjegavanje fizičkih aktivnosti na otvorenom prostoru u vrijeme cvjetanja biljaka na čiji su pelud osjetljivi. Određeni sportovi koji se odvijaju na hladnom zraku, poput skijaškog trčanja, hokeja na ledu ili klizanja, donose veći rizik za napad.

Bolesnicima s astmom ne savjetuje se ronjenje, paraglajding, padobranstvo i slični sportovi gdje se aktivnost obavlja u područjima smanjene koncentracije kisika i kod kojih se ne može trenutno reagirati i pomoći bolesniku. Ove aktivnosti mogu biti izuzetno opasne.

Kod astme izazvane naporom, također se preporučuje aktivnost, jer je korist od tjelesne aktivnosti nenadoknadiva. U tom slučaju preporučuje se prije izvođenja aktivnosti konzultirati sa liječnikom i uzeti odgovarajući lijek.

Evo i nekoliko korisnih savjeta što učiniti prije nego što počnete vježbati:

  1. U suradnji s liječnikom napravite plan za stavljanje astme pod kontrolu te ovisno o afinitetima odaberite sport kojim se želite baviti. Liječnik će vas pritom informirati o tome što preventivno uzimati prije vježbanja, koliko prije aktivnosti, što učiniti u slučaju napada i sl.
  2. Ukoliko se treninzi odvijaju vani upoznajte se s peludnim kalendarom tog područja prije početka vježbanja.
  3. Na prvom treningu upoznajte trenera sa metodama pružanja pomoći u slučaju pojave simptoma.
  4. Obavezno za vrijeme trajanja treninga držite inhalator kod sebe.
  5. Obratite pozornost na zagrijavanje jer ono kod astmatičara u pravilu traje duže nego kod ostalih . Potrebno je krenuti s laganim hodanjem te kasnije postepeno povećavati intenzitet i prelaziti na vježbe srednjeg i visokog intenziteta.
  6. Prije i tijekom aktivnosti potrebno je obratiti pažnju i na unos tekućine. Osobe oboljele od astme morale bi unositi veće količine tekućine u odnosu na druge sportaše jer astmatičari vodom hidriraju sluznicu dišnih puteva i razrjeđuju nakupine sluzi.
  7. Ukoliko tokom vježbanja osjetite simptome, prekinite sa vježbanjem i uzmite lijek koji vam je liječnik preporučio. Ako su simptomi prošli postepeno se vratite vježbanju, budite oprezni i obratite pažnju na znakove koje vam šalje organizam. Ako terapija lijekovima ne djeluje pozovite hitnu medicinsku pomoć.

Danas ima puno sportaša i olimpijaca koji boluju od astme, a koja je tako dobro liječena, odnosno kontrolirana da ne predstavlja ograničenje čak ni za postizanje svjetskih rezultata u svim sportovima. Oni nisu dozvolili da ih astma pobijedi i zaustavi u ostvarenju njihovih ciljeva, pa nemojte ni vi!

Kakav vam je članak?
Pročitaj i ovo:
Na forumu ima 0 komentara na ovu temu
Forum
Opcije
Isprintaj
Veličina slova

Objavljeno: 19.08.2017
Piše:
Mirjana Kolac, prof. kineziologije