Žitarice - temelj zdravlja i zdrave prehrane
Prehrana

Žitarice - temelj zdravlja i zdrave prehrane

Žitarice su od pamtivijeka bile glavni izvor prehrane, proteina i ugljikohidrata, čine osnovicu prehrambene piramide, a mnoge od njih s vremenom su zaboravljene i nepotrebno izbačene iz svakodnevnih jelovnika. Donosimo pregled onih koje rjeđe konzumiramo, a svakako im moramo obratiti više pozornosti!

Žitarice

Heljda vuče svoje podrijetlo iz Azije, pojavljuje se u 6. tisućljeću pr. n.e., preciznije iz Tibeta, Kine i Japana odakle se proširila Evropom kroz iduća dva tisućljeća. Heljda u posljednje vrijeme dobiva ponovno na popularnosti, poput ostalih žitarica koje su neko vrijeme bile nepravedno zapostavljene. Heljdu se može konzumirati kao prilog jelu, kao dio juha, kaša ili sastavnicu čaja, dok se od prerađene žitarice može proizvesti brašno. Jedna šalica od 150g sadrži 34% mangana, 25 % triptofana, 22 % magnezija, 20 % biljnih vlakana, a energetska joj je vrijednost samo 150 kcal.

Sadrži antioksidant rutin koji pomaže u očuvanju zdravlja srca i krvnih žila zato što liječi od hipertenzije i jača otpornost i elastičnost kapilara te propusnost kapilara kod visokog krvnog tlaka, rješava probavne probleme i koristi se kao prevencija kod dijabetesa, reumatizma i glaukoma te jača memoriju. Ljekovita svojstva heljdinog čaja pomažu pri oporavku od zračenja i kemoterapije pri liječenju od malignih bolesti. Također, konzumira se za smirenje živaca, protiv depresije i nesanice, za popravljanje cjelokupne krvne slike.

Latinsko ime Panicum miliaceum naziv je za proso, žitaricu lužnatog ploda, iznimno bogatu željezom i magnezijem, a sadrži i kalcij, fosfor, cink, jod, sumpor te vitamine B kompleksa. Proso je odlična namirnica za oboljele od celijakije jer ne sadrži gluten. Poput drugih žitarica, tako i ova pomaže u regulaciji rada crijeva i crijevne mikroflore, djeluje pozitivno na rad živčanog sustava te utječe na poboljšanje stanja kod oboljelih od artritisa.

Priprema se kao dodatak jelima, naročito je omiljeno kao kaša u koju se može dodavati voće po izboru ili kao dio pudinga i sličnih deserata; može ga se pržiti, pripremati piree, salate i slično. Brašno od prosa naročito je prigodno kod pripreme kolača bez jaja zbog iznimne vezivosti tekstura. Porijeklo ove žitarice su Arabija i Egipat; raširena upotreba je naročito u Aziji, posebice Kini, Japanu i Indiji.

Ječam je također našao široku primjenu u kuhinjama diljem svijeta, a odhranio je stare civilizacije Egipta, Grčke, Rima, Izraela i Tibeta. Sprema se sa voćem kao kaša, kao pahuljice, u juhama; od njega se pravi i slad koji zamjenjuje šećer, zamjena za kavu (prženo zrno sa cikorijom-i kod nas na tržištu ima nekoliko vrsta), omiljeno piće – pivo… Bogat je mineralima kalijem, sumporom, natrijem, željezom, manganom, fosforom, jodom, vitaminima B kompleksa.

Zob se koristi za pripremu kaša, keksa, juha, nabujaka, priloga jelima i sl. Postala je glavna žitarica u Irskoj i Velikoj Britaniji. Zob je bogata linolenskom, linolnom i oleinskom kiselinom pa se preporuča redovita konzumacija te ostalim nutrijentima, zajedničkim svim žitaricama. Zahvaljujući vlaknima dugo se probavlja pa se naročito preporuča svima sa probavnim problemima.

Raž svoje podrijetlo vuče iz Male Azije, od 1500 g pr. n.e., a njezina uporaba opće je poznata u skandinavskim zemljama i širom svijeta naročito za pripremu kruha i pogača. Odličan je izvor vlakana, mangana, selena, magnezija, fosfora, kalija i cinka te vitaminima B kompleksa. Sadrži manju količinu glutena od pšenice, prikladna je za dijabetičare; ujedno smanjuje rizik od dijabetesa, nagle oscilacije u količini šećera u krvi. Sadrže fenole, djeluju na kardiovaskularne probleme, smanjuju rizik od malignih bolesti, regulira krvni tlak i pomaže još u nizu zdravstvenih tegoba.

Dinkel (Krupnik) je jedna od najstarijih vrsta žitarica, vrlo je sličan pšenici, porijeklom iz Azije, a s obzirom da raste na većim nadmorskim visinama, početkom ovog stoljeća započeo je masovni uzgoj na Alpama. Koristi se, poput ostalih vrsta žitarica za pripremu različitih vrsta jela, kaša, kruha. Bogat je kvalitetnim aminokiselinama, vitaminima B kompleksa, vitaminom E i K, mineralima željezom, fosforom, kalcijem, magnezijem, manganom i mnogim drugim u tragovima. Krupnik sadrži gluten, ali u jako malim količinama pa se stoga preporučuje osobama koje izbjegavaju gluten iz pšenice, koja ga ima daleko više.

Žitarice

Kamut je jedna od vrsti pšenice, koja svoje podrijetlo vuče iz Egipta, odakle se proširila po svijetu iako se, pod masovnom upotrebom pšenice, rijetko koristi unatoč širokoj primjeni naročito za kolače zbog specifičnog slatkog okusa i za ostala jela kao što su kruh, kaša, različiti prilozi, kao dodatak jelima i ostalima u kojima mu vaša mašta može pronaći mjesto. Njegovo zrno veće je od pšenice, ima više kvalitetnih aminokiselina, veću količinu minerala, željeza, kalija, magnezija i veću količinu vitamina pa tako i onih B kompleksa koji pomažu zdravlje kože, kose, noktiju, živčanog sustava, bore se protiv depresije, nesanice, lošeg raspoloženja…

Recepti:

Heljdina kaša

Opranu šalicu heljde popržite kratko u tavi te stavite u lonac sa dvije šalice prokuhane vode i posolite. Kuhajte dok heljda ne upije vodu i napravi kašu. Dodajte komadiće voća ili povrća po želji.

Heljdina kaša

Pečeno proso s bundevom

Oprano proso popržite na tavi te ubacite s narezanom bundevom u lonac, dolijte vodu i kuhajte 15-20 min. Prebacite u pleh i pecite 30-40 min u zagrijanoj pećnici dok ne postane nalik kruhu. Poslužite toplo i narezano na šnite.

Zobene pahuljice

Zobene pahuljice prelijte prokuhanom vodom i kuhajte dok zob ne upije vodu, a smjesa postane kremasta. Zasladite sušenim voćem.

Meki ječam

Šalicu ječma pomiješajte sa 4 puta više vode i kuhajte oko sat i pol. Kad se skuha, kašu zasladite ječmenim sladom, voćem ili sastojcima po vašem ukusu.

Kakav vam je članak?
Pročitaj i ovo:
Na forumu ima 1 komentara na ovu temu
Forum
Veoma sam zadovoljna informacijama koje danas mozemo pronaci na vasim stranicama o ishrani.Posebno me zanimaju recepti od prosa i zobi, posto te dvije zitarice odgovaraju mojoj krvnoj grupi B-
maceha
16.04.12. u 14:33
line
Opcije
Isprintaj
Veličina slova

Objavljeno: 03.03.2010
Piše:
Iva Pranjić