Pojesti nešto 's nogu', na brzaka, odavno je postalo sastavni dio naše svakodnevice. Da stvari budu gore, najčešće su takvi obroci nekvalitetni, kalorični i bez korisnih nutrijenata.

Istraživanja su pokazala da čak 95% djece i žena svakodnevno pojede barem jedan obrok u vidu pizze, krafni, čipsa ili sličnih grickalica. Brzi obroci 's nogu' nisu suvišni, jer glad ne treba ignorirati, ali treba birati zdravije namirnice. Pet manjih obroka uvijek je bolja varijanta nego tri velika.

Većina industrijske brze hrane i grickalica obiluje šećerom, odnosno jednostavnim ugljikohidratima te solima, masnoćama, pojačivačima okusa, dodacima označenima slovom E i sl. S druge strane nudi se alternativa koja mnogima nije pretjerano ukusna. Nasreću, to nisu jedine dvije opcije. Hrana koja je i fina i zdrava zahtijeva samo malo više truda i volje.

Najbolja alternativa pizzama, chipsu i drugim 'finim otrovima' definitivno su sirovo voće i povrće, pa je odličan potez uvijek uz sebe imati kakav komad tvrdog voća ili povrća. Posebno je korisno sirovo povrće, pa i vrste koje u našim krajevima nismo navikli jesti sirove, tipa cvjetača, brokula, grašak, bob, gljive i tikvice.

No, takvo je povrće bez dodataka tek rijetkima uistinu ukusno, ali poanta je da se i u zdravoj hrani može uživati. Zato predlažemo unaprijed pripremljenu salatu od nekoliko vrsta povrća, koju možete nositi u malim kutiji s kvalitetnim poklopcem. Za poboljšanje okusa iskušajte različite začine, grožđice, bademe, pinjole…

Napravite sendviče od integralnog kruha ili peciva, jedne ili više vrsta sirovog povrća, nemasnog kravljeg sira ili slične vrste sira (može se naći i mozzarella s manje masnoća). Uostalom, ako nemate viška kilograma, nema ni potrebe za izbjegavanjem punomasnih sireva.

Ako volite preljeve za povrće, odlične kombinacije mogu se složiti od jogurta, octa, pasirane rajčice, začinskih trava, maslinovog ulja … I pokoje tvrdo kuhano jaje sasvim je u redu, jer iako jaja imaju kolesterol, sadrže i dosta kvalitetnih sastojaka. Ako baš ne možete bez majoneze, koristite je rjeđe i uvijek u light varijanti.

Posljednjih godina u našim se dućanima mogu nabaviti konzervirane klice, a dosta vrsta žitarica i povrća možete isklijati i u kućnoj radinosti.

Žudite li za 'komadićem životinje' u sendviču, tunjevina, sardine i pileće ili pureće bijelo meso s roštilja najbolji su izbor. Za riblje namaze umjesto majoneze koristite zdraviju alternativu - iskušajte namaz od bilo koje ribe iz konzerve (tunjevina, sardine, skuše – ulje ocijedite), s brojnim dodacima, koje treba usitniti mikserom (po volji koristite sve ili samo neke od predloženih: kravlji sir, svježi crveni luk, češnjak, peršin, začinske trave, tofu, jogurt, kuhana jaja ). Takav namaz u hladnjaku će potrajati za nekoliko međuobroka.

Integralni kruh s ribljim namazom, uz dodatak rotkvica, krastavaca, rajčica, paprike, klica i sl., ne samo da je zdrav sendvič, nego i jako fin i odlično izgleda. Hrana je i užitak, pa ni izgled nije nevažan, a okuse uvijek možete pojačati začinskim travama.

Marinirane srdele, skuše, inćuni, papaline i druga, uglavnom plava riba , jeftina su i ukusna varijanta domaće brze hrane. Srdele treba ispeći u pećnici (oko pola sata na 180-200 Celzijevih stupnjeva), a marinadu pripremiti kuhanjem vode, vina, octa, luka, češnjaka i začina po želji - papar, ploške limuna, ružmarin, bosiljak, peršin, lovor, općenito sve mediteranske trave…

Omjeri također ovise o ukusu, a za jaču aromu luk se može prethodno ispržiti na maslinovom ulju. Srdele složite u staklenu ili porculansku posudu i prelijte vrućom marinadom. Tako pripremljene u hladnjaku mogu stajati najmanje tjedan dana. Mariniranu ribu dalje pripremajte i jedite isto kao sardine i drugu ribu iz konzerve.

Žudnja za točno određenim vrstama hrane najčešći je problem zbog kojeg ljudi posežu za grickalicama. Žudite li za slatkim, pomognite si suhim marelicama ili brojnim vrstama tropskog i domaćeg voća koje se u 'rinfuzi' nude u gotovo svim supermarketima, a umjesto čipsa posegnite za pinjolima, bademima, suncokretovim ili bučinim sjemenkama (neka ne budu pržene na ulju i posoljene).

Suho voće i sjemenke uglavnom obiluju esencijalnim masnim kiselinama, no ne pretjerujte s količinama, jer je to često i dosta kalorična hrana. I kriška integralnog kruha s medom i čaša mlijeka ili voćnog soka dobar su izbor. Žudnju za sirom, pak, možete utažiti pojedete li brokulu, jer ono što vaš organizam obično treba zapravo je kalcij.

Izbjegavajte gazirana pića i zamijenite ih jogurtom, voćnim sokovima, mlijekom ili jednim od hrpe mliječnih proizvoda s voćem i drugim dodacima, prirodnom limunadom, biljnim čajevima … Napicima koji se uobičajeno piju zaslađeni dodajte med ili smeđi šećer.

Ako ste neizlječivi sladokusac, domaći kakao ili čokoladno mlijeko, također s medom ili smeđim šećerom, prihvatljiva su alternativa, osim za gojazne. Ne možete li izdržati bez industrijskih čokoladica, pokušajte se barem orijentirati na prutiće s rižom, žitaricama, medom i ostalim zdravijim dodacima, objašnjava Tportal.

Objavljeno 06.10.2006.