Proteini se ne mogu uskladištiti u našem organizmu u klasičnom smislu te riječi. Suvišak pojedinih aminokiselina dovest će zasigurno do poremećaja ravnoteže organizma i poremetit će se normalni metabolizam dušika.

Dio aminokiseiina može se ovisno o potrebama pretvoriti u glukozu, odnosno u keto-spojeve. Neiskoristivi suvišak stvorit će spojeve bogate dušikom poput amonijaka i dodatno opteretiti jetru koja mora vrlo brzo izmetabolizirati suvišni amonijak u ureu. Veće količine uree stvorene na taj način opterećuju sustav za izlučivanje, odnosno bubrege.

Ako nekontrolirano unošenje većih količina proteina potraje kroz duže razdoblje, mogu se razviti bolesti bubrega, bolesti zglobova, acidoze, a to je opasno za organizam u razvoju. Stoga je preporuka svima koji se rekreativno bave fitnessom i bodybuildingom da posegnu za dodatnim izvorima proteina isključivo iz hrane, uvrštavajući dobre prehrambene izvore proteina u svoj svakodnevni jelovnik.

Proteinski balans

Hrana životinjskog podrijetla poput mesa (puretina, piletina, teletina), riba, jaja (bjelanjak), mlijeka, jogurta i sira dobar su izvor proteina, a bogate su i esencijalnim aminokiselinama. Od biljaka soja sadrži sve potrebne esencijalne aminokiseline. Stoga je tu namirnicu potrebno i uputno uvrstiti u prehranu sportaša jer predstavlja jednu od rijetkih namirnica koje osiguravaju proteinski balans, a djeluju u našem organizmu i protiv suvišnog zakiseljavanja koje se javlja kod prehrane bogate proteinima.

Osobito je značajno poznavati podatke o biološkoj vrijednosti proteina u namirnici koju po preporuci nutricionista konzumira sportaš.

Biološka vrijednost

Naime, biološka vrijednost proteina predstavlja sposobnost u organizam unesenog proteina da se u potpunosti preradi i ugradi u građevni protein tkiva, a ovisi o sadržaju esencijalnih aminokiselina. Maksimalnu biološku vrijednost (oko 100%), imaju protein sirutke, proteini jaja (100%) i proteini govedine (80%), a zatim slijedi kazein (oko 80%) i protein soje (70%).

Za potrebe sportaša zanimljivi su i proteinski koncentrati s protutijelima, za suzbijanje infekcija izazvanih padom imuniteta zbog prekomjerne fizičke aktivnosti. Jedan od najpoznatijih je kolostrum. Ipak, unos bi trebao biti kontroliran kako ne bi došlo do nakupljanja amonijaka.

Kreatin je preparat koji je česti dodatak u prehrani kod sportova koji zahtijevaju snagu i brzinu. Rađen je na ne steroidnoj osnovi i prirodnog je porijekla, pa predstavija legalnu nadopunu u prehrani sportaša. Prirodno se nalazi u svim životinjskim proizvodima, najviše u ribi i u mesu, a u organizmu čovjeka se sintetizira u jetri iz aminokiselina glicina, metionina i arginina.

Kao dodatak se konzumira u obliku tableta i praha pomiješanog s vodom i to izmedu obroka. Učinak sintetskog kreatina je višestruk, iz probavnog trakta ulazi u krvotok, prolazi staničnu membranu i unosi vodu u misićno tkivo (1 g kreatina unese oko 50 g vode u mišićnu membranu, čime ona postaje jača i čvršća).

Ovako "hidrirana" stanica stimulira se na sintezu novih proteina, a ujedno se sprječava razgradnja tkiva. Također se bilježi povećanje mišićne mase, te povećanje snage i izdržljivosti kod sportaša upotrebom tog preparata.

Objavljeno 08.10.2006.