Kad vježbamo, činimo dobro svome tijelu i zdravlju, to je općepoznati podatak. No, možete li zamisliti podatak da tijekom fizičke aktivnosti tisuće molekula u našem krvotoku rastu i opadaju, kako navode Contrepois i sur, pod utjecajem aktivnosti. Navedena studija je najopsežnije katalogiziranje molekulskih promjena koje se događaju tijekom i nakon vježbanja uz naglasak koliko redovna aktivnost - i neaktivnost - mogu utjecati za naše tijelo i zdravlje.

Znamo kako fizička aktivnost utječe na metabolizam, mišiće, gene, imunološki odgovor, srčano zdravlje, izdržljivost i rad doslovno svih organa i bioloških sustava. No tek u posljednjih nekoliko godina znanstvenici se bave i utjecajem aktivnosti na izmjene unutar pojedinih molekula.

Promjene zabilježene na 9815 molekula

Ispitanici su bili u rasponu godina 40-75 te različitih zdravstvenih stanja i kondicije. Od onih s dobrom aerobnom kondicijom, do onih u lošem fizičkom stanju te nekih s izvrsnim krvnim nalazima, ali i onih s inzulinskom rezistencijom. Ispitanicima su uzeti krvni nalazi prije fizičke aktivnosti, nakon čega su podvrgnuti 10-minutnom treningu na traci za trčanje. Nakon aktivnosti krv im je vađena nakon 15, 30 i 60 minuta.

Autori studije mjerili su razine 17662 molekula, a kako stoji u zaključku, čak kod 9815 zabilježilo je promjene u usporedbama razina prije i poslije aktivnosti. Neke molekule su porasle, neke su opale, neke su se pojavile neposredno nakon vježbanja, a potom nestale i sl.

Vrste molekula koje su doživjele promjene široko su varirale, od kojih su neke uključene u punjenje energije i metabolizam, a druge u imunološki odgovor, obnavljanje tkiva ili apetit. Unutar tih kategorija molekulske razine su se mijenjale tijekom sata. Molekule koje bi mogle utjecati na povećanje upala rano su porasle, zatim bi opale, a zamijenile su ih, primjerice, one koje bi mogle smanjiti upalu.

Isto tako, ovisno o zdravstvenom i fizičkom stanju ispitanika, zabilježene su i specifične promjene. Oni koji su pokazali znakove inzulinske rezistencije, pokretača dijabetesa, na primjer, imali su tendenciju manjih porasta nekih molekula povezanih sa zdravom kontrolom šećera u krvi i većeg porasta molekula uključenih u upalne procese, što sugerira da su ovi ispitanici otporni na opće, blagotvorne učinke vježbanja. Razine ostalih molekula značajno su se razlikovale kod ljudi, ovisno o njihovoj trenutnoj aerobnoj kondiciji.

10 najvećih prednosti redovne fizičke aktivnosti

Ako samo 10 minuta fizičke aktivnosti donosi tolike promjene u ljudskom organizmu, ne čudi da svi promicatelji zdravlja, potiču i na redovnu fizičku aktivnost. Znate li odgovor na pitanje: „Kojih je 10 najvećih prednosti redovne fizičke aktivnosti?“

Ovo je 10 najznačajnijih benefita koje vam donosi redovna fizička aktivnost:

1. Osjećat ćete se sretnije
2. Lakše ćete izgubiti višak kilograma
3. Imat ćete zdravije mišiće i kosti
4. Imat ćete više energije za svakodnevno funkcioniranje
5. Smanjit ćete rizik od razvoja niza kroničnih bolesti
6. Imat ćete zdraviju i ljepšu kožu
7. Imat ćete bolje mentalno zdravlje i pamćenje
8. Lakše ćete se opuštati i bolje spavati
9. Smanjit će vam se kronični bolovi
10. Seksualni život će vam biti bolji

Stoga, već samo jedan 10-minutni trening aerobnog tipa izazivao je značajne promjene u ljudskom organizmu, što jasno ukazuje na to da redovna tjelesna aktivnost dugoročno donosi niz izmjena od onih na molekularnoj razini, do onih na razini zdravlja organa i čitavih tjelesnih sustava.

Reference:

Contrepois K, Wu S, Moneghetti KJ, et al. Molecular Choreography of Acute Exercise. Cell. 2020;181(5):1112-1130.e16.

Objavljeno 14.06.2020.