Inverzna ili antigravitacijska terapija s ciljem smanjenja bolova u leđima

Image

Bolovi u leđima zahvaćaju većinu svjetske populacije u nekom trenutku u životu i upravo je ovaj simptom najčešći razlog za odlazak liječniku.

Pretežno sjedilački način života dodatno pojačava bolove uzrokovane poremećajima mišića i kostiju leđa. Treba imati na umu da je bol u leđima samo simptom, a ne bolest.

Naime, njegovi uzroci mogu biti brojni. Liječnici navode čak oko 150 različitih uzroka bolova u križima. Najčešća bol u leđima je ona mehanička, čak u 90 posto slučajeva, dok upalna bol u leđima čini jedan do pet posto svih slučajeva ove vrste bolova.

Istraživanja provedena u SAD-u pokazala su da 80-90% odraslih osoba doživi bolove u donjem dijelu leđa te da su oni vodeći uzrok nesposobnosti kod ljudi mlađih od 45 godina i drugi vodeći uzrok posjeta liječniku. Navedene činjenice dovoljan su razlog da se kralježnici na vrijeme posveti potrebna pažnja i preventivno djeluje u smislu očuvanja njezine funkcionalnosti i zdravlja.

Uzroci bolova u kralježnici

Kralježnica se kod odraslih osoba sastoji od 33 kralješka raspoređena u pet regija: 7 vratnih, 12 torakalnih, 5 lumbalnih, 5 sakralnih i 4 trtična. Kralježnica je fleksibilna jer se sastoji od relativno malih kostiju - kralježaka, koji su spojeni otpornim diskovima. 25 cervikalnih, torakalnih, lumbalnih i prvi sakralni kralježak čine zglobove koji olakšavaju i kontroliraju fleksibilnost kralježnice. Diskovi tijekom kretanja i mirovanja podnose pritisak različite težine te kao jastuci podnose promjene u prijenosima sila.

Kod stajanja pritisak na diskove iznosi 100% dok se u sjedenju može povećati čak do 250% pa je jasno odakle nastaju i bolovi u leđima nakon dugotrajnog sjedenja.

Naime, u sjedenju su mišići leđa i corea opušteni pa kralježnica sama "nosi" svu težinu ovoga položaja. Pritisak na diskove se tijekom ležanja spušta na oko 75%, a minimum koji se može postići ležanjem iznosi oko 25%. Da bi se pritisak na diskove, a time i na kralježnicu potpuno dokinuo, potrebno je kralježnicu potpuno poravnati (tada je pritisak na diskove jednak 0), a to se postiže inverznom ili antigravitacijskom terapijom.

U normalnom stanju, diskovi se hrane i oksigeniraju konstantnim recikliranjem tekućine diska, koje se događa unutar normalnih granica spinalnih pokreta. Pri pokretu disk uvlači tekućinu punu kisika i nutrijenata te izbacuje otpadnu tekućinu. Taj proces difuzije (usisavanja) tekućine je u velikoj mjeri određen unutarnjim pritiskom diska. Taj mehanizam difuzije radi dobro dokle god diskovi nisu ozlijeđeni, a pokretljivost kralježnice je normalna. Ali kad se disk jednom ozljedi, njegova sposobnost za zadržavanjem hidracije nestaje, te on postaje suh, krhak (lomljiv) i degenerira što vodi do kroničnog problema.

Bol u leđima može biti izazvana individualnim, psihosocijalnim i fizičkim uzrocima, a na svaki od njih treba pravovremeno i kvalitetno reagirati. Individualni uzroci su oni povezani sa spolom, dobi, ukupnim zdravljem i životnim navikama. Po psihosocijalne se ubrajaju stres, depresija, emocionalna nestabilnost i sl. Na kraju, fizički uzroci su fizička neaktivnost, prekomjerna težina, manjak kondicije, sjedilački način života, nepravilno sjedenje, loše držanje tijela, dekondicioniranje i slabost mišića i ligamenata uz degenerativne promjene lokomotornog sustava.

Inverzna ili antigravitacijska terapija

Kako je rečeno, inverznom ili antigravitacijskom terapijom se postiže potpuno dokidanje pritiska na kralješke i diskove pri čemu se pritisak među diskovima smanjuje na 0.

Inverzivna terapija uključuje postavljanje u položaj potpunog obrnutog visa (okomito prema dnu, s glavom prema dolje) ili položaj manjeg kuta, ali i dalje u poziciji u kojoj je glava u nižoj poziciji od nogu. Tijelo pritom mora biti ravno, a kralježnica opružena. U ovom položaju se događa tzv. spinalna dekompresija i način je rasterećenja kralježnice. Ovim postupkom se nježno isteže kralježnica, smanjujući pritom pritisak u diskovima i zglobovima i pojačavajući prirodni proces cijeljenja oštećenih diskova.

Primjenom inverzne terapije poboljšava se protok krvi i izmjena hranjivih tvari u ozlijeđenom području. Negativan pritisak stvoren dekompresijom smanjuje pritisak unutar diska i pritisak na živce, odstranjujući pritom bol i disfunkciju i dozvoljavajući da hernija i bulbing diska budu uvučeni natrag na odgovarajuće mjesto čime se otklanjaju bolovi, a kralježnica "vraća" u svoj željeni položaj.

Antigravitacijska terapija smanjuje gravitacijski pritisak s diskova i živaca u kralježnici te povećava prostor među kralješcima. Radi se o terapiji kojom se istezanjem kralježnice smanjuje bol u leđima.

U početku se antigravitacijska terapija provodi obrnutim ležanjem na klupici koja se nalazi pod kutem od 60°. Istraživanja pokazuju da je kut od 60° dovoljan kako bi tlak u kralježnici bio 0. Preporučuje se krenuti s ovom tehnikom, dva puta na dan, po maksimalno dvije minute. S prilagodbom na ovaj način terapije, kut se može povećavati za 10 posto, a nakon svake promjene kuta, preporučuje se krenuti s 1 minutom ostajanja u tom položaju.

Nakon što se prođu stupnjevi koji se mogu izvesti na inverzijskoj klupici, može se prijeći na antigravitacijske čizme koje su ekstremna primjena ove metode. Ne preporučuje se u čizmama visiti dulje od 5 minuta po tretmanu.

Kome se ne preporučuje inverzna ili antigravitacijska terapija?

Budući da ova terapija zahtijeva položaj u kojem je glava u nižem položaju od nogu, ne preporučuje se osobama s povišenim krvnim tlakom, srčanim bolestima i glaukomom. Naime, u obrnutom položaju dolazi do podizanja krvnog tlaka, povišenja očnog tlaka te usporavanja srčanih otkucaja.

I što još?

Promjena koju prije svega treba napraviti kod bolova u leđima uzrokovanih nepravilnim i dugotrajnim sjedenjem je prilagodba i sjedenje u idealnom položaju. Kod ovakvoga sjedenja stopala dotiču tvrdu podlogu punom dužinom, a naslon stolca pritom treba podupirati leđa. Po potrebi, između leđa i naslonjača se može staviti tvrđi jastuk. Ako se sjedi pred računalom, ekran treba staviti u visini očiju i blago ga nagnuti (10 do 20 stupnjeva). Prsti i zapešće moraju biti opušteni u položaju do 15 stupnjeva pregiba na tipkovnici. Ruka u kojoj se drži miš treba biti cijelom podlakticom (do lakta) oslonjena na stol.

 

Objavljeno 21.09.2015.

Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Dojam sadržaja
13
0
Podijeli s prijateljima!