Glavobolja – kada se trebamo zabrinuti?
Zdravlje

Glavobolja – kada se trebamo zabrinuti?

Rijetke su osobe koje nikada nisu osjetile glavobolju, a većina ih je proživjela barem par puta u životu. Slabijih glavobolja se moguće riješiti odmaranjem, unosom hrane ili kave ili nekom blažom tabletom protiv bolova. Jače glavobolje u rijetkim slučajevima mogu biti znak ozbiljnih zdravstvenih problema, poput moždanog udara ili krvnog ugruška.

Stoga, bitno je znati koja je glavobolja opasna, a koju je samo potrebno kontrolirati, no ona ne ugrožava vaše zdravlje.

glavobolja

Koji su uzroci glavobolje?

Liječnici na ovo pitanje još uvijek nemaju jasan odgovor. Ono što je poznato jest činjenica da moždano tkivo i lubanja nisu krivci za bol jer u njima nema živaca koji registriraju bol. No, krvne žile u glavi i vratu mogu registrirati bol, baš kao i tkiva koja okružuju mozak te neki važniji živci koji polaze iz mozga. Osim njih, bol u glavi može biti i iz sinusa, zubiju, mišića i zglobova u vratu.  

glavobolja

Kada se treba zabrinuti zbog glavobolje?

Većinu glavobolja moguće je samostalno umanjiti ili se posavjetovati s liječnikom opće prakse koji će moći propisati dostatnu terapiju za smanjenje boli. No, neke glavobolje zahtijevaju hitnu intervenciju. Ovo su znakovi oko kojih se treba zabrinuti:

  • Glavobolje koje se prvi put javljaju nakon 50. godine starosti
  • Velika promjena u obrascu vaših glavobolja
  • Neobično jaka glavobolja
  • Bol u glavi koja se povećava kod kašljanja ili pokreta
  • Glavobolje koje postaju sve gore
  • Promjene u osobnosti ili mentalnoj funkciji
  • Glavobolje koje prate groznica, ukočen vrat, zbunjenost, smanjena budnost ili pamćenje ili neurološki simptomi kao što su poremećaji vida, nerazgovijetan govor, slabost, obamrlost ili napadaji
  • Glavobolje koje prati bolno crveno oko
  • Glavobolje koje prate bol u blizini sljepoočnice
  • Glavobolje nakon udarca u glavu
  • Glavobolje koje sprečavaju normalne dnevne aktivnosti
  • Glavobolje koje se naglo pojave, osobito ako vas probude
  • Glavobolje u bolesnika s rakom ili oslabljenim imunološkim sustavom

glavobolja

Tipovi glavobolja

Prema medicinskoj literaturi, postoji preko 300 tipova glavobolja, a u samo 10% slučajeva poznat je njihov uzrok. Ostale, nepoznatog uzroka, naziva se primarnim glavoboljama. Neke od najpoznatijih primarnih glavobolja su:

Tenzijska glavobolja

Najčešći oblik glavobolje koji pogađa 3 od 4 osobe. U većini slučajeva ona je umjerenog intenziteta i događa se vrlo rijetko. Tipično se bol osjeća s obje strane glave, kao da nešto pritišće glavu. Ponekad bole i ramena i vrat. Ponekad su uzroci napetosti umor, emocionalni stres ili problemi mišića ili zglobova vrata ili čeljusti. Većina traje od 20 minuta do dva sata.

Kod ovakvih glavobolja pomažu analgetici kao što su paracetamol i acetilsalicilna kiselina, ili nesteroidni analgetici poput ibuprofena, diklofenaka ili naproksena. Bitno je lijek potrebno uzeti na početku glavobolje i u dovoljno visokoj dozi jer je za neuspjeh terapije vrlo česta odgovorna neadekvatna doza lijeka. Ponekad pomaže i grijanje bolne površine, spavanje ili lagani obrok.

Ukoliko često imate ovu vrstu glavobolja pokušajte pronaći uzročnike. Nemojte preskakati obroke ili se dovoditi do prekomjernog umora. Naučite tehnike opuštanja u čemu vam uvelike može pomoći joga. Ukoliko tijekom sna snažno stišćete čeljust, počnite koristiti udlagu za zube.

glavobolja

Migrena

Migrene se javljaju rjeđe od tenzijskih glavobolja, ali su obično puno intenzivnije. Čak 2-3 puta se češće javljaju kod žena nego kod muškaraca. Neurolozi smatraju da su migrene uzrokovane promjene u krvotoku u mozgu te aktivnosti živčanih stanica. Također, genetika u ovom slučaju igra važnu ulogu: čak 70% osoba koje imaju migrenu bilježe nekoga od predaka s istim tegobama.

Iako se migrene najčešće javljaju iznenada i bez upozorenja, nešto ih izaziva. Slijede najčešći triggeri migrene:

  • Promjena vremena: povišena vlažnost, toplina
  • Nedostatak sna ili previše spavanja
  • Umor
  • Emocionalni stres
  • Senzorni okidači: svijetla ili trepereća svjetla, glasni zvukovi, jaki mirisi
  • Dijetetski okidači:
    • preskakanje obroka
    • alkohol, osobito crno vino
    • čokolada
    • nitrati u suhom mesu i ribi
    • stari sir
    • povećan ili smanjen unos kofeina

Migrene običnu započnu navečer ili tijekom spavanja, a kod nekih migreni prethodi nekoliko sati umora, depresije ili razdražljivosti i nemira. Budući da se simptomi migrene uvelike razlikuju, barem polovica svih osoba koje pate od migrene misli da imaju sinusne ili napetostne glavobolje, a ne migrene.

Baš kao i kod tenzijske glavobolje, i migrenu se može suzbiti analgeticima kao što su paracetamol i acetilsalicilna kiselina, ili nesteroidnim analgeticima poput ibuprofena, diklofenaka ili naproksena. Lijek je potrebno uzeti na početku glavobolje i u dovoljno visokoj dozi da bude djelotvoran.

glavobolja

Cluster glavobolja

Cluster glavobolja pripada skupini trigeminalnih autonomnih cefalalgija za koju su karakteristični napada u skupinama (eng. cluster) s tendencijom periodičkog ponavljanja nakon intervala bez boli. Čak 5 puta češće se ova vrsta glavobolje javlja kod muškaraca nego kod žena, a najčešća e kod muškaraca pušača srednje dobi.

Cluster glavobolja pogađa samo jednu stranu glave i jako je snažna. Oko bolne strane glave postaje crveno i suzno. Nos je često začepljen ili curi. Napad ove glavobolje traje 30-60 minuta. Često osjet boli prati mučnina i osjetljivost na svjetlo. Osobe s ovom glavoboljom su izrazito psihomotorno agitirane, hodaju, trče, viču ili se sjedeći naginju naprijed-nazad držeći se za bolno području, a zbog intenziteta boli neki bolesnici imaju suicidalne ideje.

Liječenje ove vrste migrene dijeli se na liječenje napada i liječenje frekvencije i intenziteta glavobolja. Akutni napad liječi se inhalacijom čistog kisika u trajanju od 10-ak minuta što u gotovo 80% osoba smanjuje intenzitet bolova. Za smanjenje intenziteta glavobolja koriste se najčešće kortikosteroidi no, zbog mogućih nuspojava, ne dulje od 3 tjedna. Kod osoba kod kojih se cluster glavobolje javljaju  dugotrajno savjetuje se uzimanje blokatora kalcijevih kanala (verapamil), antiepileptika i/ili litija.

Kakav vam je članak?
Pročitaj i ovo:
Na forumu ima 0 komentara na ovu temu
Forum
Opcije
Isprintaj
Veličina slova

Objavljeno: 13.04.2019
Piše:
Zorana Jagodić