Faktori koji najviše utječu na porast rizika od sportskih ozljeda

Image

Svatko tko se duži period bavio određenom sportskom ili rekreativnom aktivnošću susreo se s nekakvim oblikom sportske ozljede ili poznaje nekoga tko se ozlijedio prilikom aktivnosti. Sportske su ozljede sastavni dio sportskih i rekreativnih aktivnosti, i koliko god se trudili da ih spriječimo, to je nemoguće.

Danas je poznat velik broj mehanizama nastanka sportskih ozljeda, kako onih koje se javljaju u svim sportovima i aktivnostima, tako i onih koje su specifične za pojedini sport. Sportske se ozljede mogu klasificirati na nekoliko načina:

  • vrsta ozljede: akutna ozljeda događa se trenutnim djelovanjem sile na mjesto ozljeđivanja, ovdje ubrajamo prijelome, iščašenja, kontuzije, istegnuća i uganuća dok je stresna, odnosno kronična ozljeda posljedica dugotrajnog djelovanja određene sile na dio tijela gdje je ozljeda nastala, u njih se ubrajaju preopterećenja, upalni procesi ligamenata ili tkiva, stres-prijelomi do kojih dolaze dugotrajnim djelovanjem sile
  • mjesto nastanka ozljede: najčešća podjela je na regije tijela gdje ozljeda nastaje, i to na gornje udove, donje udove, trup, vrat i glavu
  • vrsta aktivnosti: zbog specifičnih tehničkih elemenata u pojedinim sportovima dolazi do ozljeda koje su često uzrokovane dugotrajnim preopterećenjem, pa često takve ozljede dobivaju i ime po aktivnosti kod koje se ozljeda događa (plivačko rame, teniski lakat, skakačko koljeno)

Faktori rizika koji utječu na nastanak sportskih ozljeda mogu biti vanjski (ekstrinzični) i unutrašnji (intrinzični).

Vanjski su faktori rizika većinom neovisni o osobi i povezani su s vrstom aktivnosti tijekom koje se ozljeda dogodila. Na ove je faktore u pravilu lako utjecati, odnosno prilagodba se može napraviti ako osoba primijeti da pojedini faktor potencijalno dovodi do povećanog rizika za ozljedu. Svaka vrsta aktivnosti sa sobom donosi faktore rizika specifične za tu aktivnost, ali moguće je izvući općenite zaključke o faktorima koji se ponavljaju.

To su najčešće:

  • vremenski uvjeti
  • sportska oprema
  • kvaliteta terena ili podloge
  • interakcija s drugim osobama uključenima u aktivnost
  • pravila igre (ako se radi o sportu)

U 70-im i 80-im godinama prošlog stoljeća brojne promjene u pravilima sportskih igara i ciljane javne edukativne kampanje doprinijele su padu broja ozljeda smanjenjem rizičnih situacija u kojima su se rekreativci i sportaši nalazili.

Unutrašnji faktori rizika su individualne biološke i psihosocijalne karakteristike pojedinca koji zbog postojanja jednog ili više faktora rizika ima veću sklonost za nastanak sportske ozljede. Oni mogu biti promjenjivi (tjelesna sprema, sastav tijela, razina tehničkog znanja) i nepromjenjivi (dob, spol, prethodne ozljede).

Unutrašnji faktori rizika koji najviše doprinose nastanku ozljeda:

  • dob
  • spol
  • sastav i građa tijela (anatomske i biomehaničke karakteristike)
  • razina tjelesne spremnosti i tehničkog znanja
  • povijest ozljeda

Sportske su ozljede neizbježan dio aktivnog života. Najveći su dio aktivne populacije rekreativci koji se puno rjeđe ozljeđuju od profesionalnih sportaša i najčešće su to akutne ozljede tipa uganuća, istegnuća ili kontuzije koje privremeno onemogućuju bavljenje tjelesnom aktivnošću i nemaju dugoročno negativne posljedice na zdravlje. Profesionalni sport sa sobom donosi puno veća trenažna, tjelesna i psihička opterećenja na sportaše i samim time oni su u puno većoj mjeri podložni ozljedama.

Faktori rizika koji utječu na nastanak sportskih ozljeda su poprilično istražena tema u sportskoj znanstvenoj zajednici zbog zajedničkog cilja svih trenera, sportaša i osoba koje se na profesionalnoj ili rekreativnoj razini bave tjelesnom aktivnošću ili sportom, a to je prevencija ozljeda

Na vanjske je faktore jednostavnije utjecati, ali često o njima ne razmišljamo dok se ozljeda zaista ne dogodi. Unutrašnji faktori su često izvan našeg kontrole, oni određuju sklonost pojedinca za nastanak ozljeda, te bi ih uvijek trebalo uzeti u obzir prilikom bavljenja tjelesnom aktivnošću. Ako je osoba svjesna mogućnosti vlastitog tijela i u skladu s njima prilagodi tjelesnu aktivnost sebi, puno je manji rizik da će do ozljede uopće doći.

Znate kako se kaže, bolje spriječiti nego liječiti.

Reference:

  1. Bahr RKrosshaug T. Understanding injury mechanisms: a key component of preventing injuries in sport

Objavljeno 07.02.2021.

Fitness.com.hr trgovine i webshop

Sve proizvode za ostvarenje svojih fitness ciljeva potražite u Fitness.com.hr trgovinama u Zagrebu i u Fitness.com.hr webshopu. Najveća ponuda rekvizita, sprava za vježbanje te dodataka prehrani na jednom mjestu!

Pregledaj povezani sadržaj
Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!