Vitamin K - regulira zgrušavanje krvi i čuva srce i kosti
Prehrana

Vitamin K - regulira zgrušavanje krvi i čuva srce i kosti

Vitamin K svoje ime je dobio prema procesu koagulacije, odnosno zgrušavanja krvi, na koji on direktno utječe. Naime, nedostatak ovog vitamina u organizmu može biti uzrok razvoja mnogih bolesti povezanih uz gustoću krvi, ali i nemogućnosti zaustavljanja krvarenja. On sudjeluje u sintezi proteina koji sudjeluju u procesu zgrušavanja krvi koji se odvija u jetri te u metabolizmu kostiju.

Vitamin K je zbirni naziv za nekoliko vitamina, od kojih su neki topivi u vodi, a drugi u mastima. Među njih se ubrajaju K1, K2 i K3, od čega su prva 2 prirodnog porijekla, dok se K3 dobiva sintetski. Preporučena dnevna doza vitamina K za odraslu osobu je između 90 μg i 120 μg te za zdravu osobu nema potrebe za dodatnim unosom ovog vitamina.

Vitamin K1 se nalazi u zelenom lisnatom povrću i drugim vrstama povrća, dok se K2 dobiva iz mesa, sireva, jaja, a može se, uz podršku bakterija koje se nalaze u crijevima, dobiti sintezom menakinona. Aktivan sastojak ovog vitamina koji je ključan kad se govori o ovom vitaminu se naziva filokinon.

kelj glavica

Snižene razine vitamina K

Iako su snižene razine vitamina K (točnije, filokinona) rijedak slučaj, treba ih se tretirati i liječiti na vrijeme. Naime, niske razine ovog vitamina povećavaju rizik od nekontroliranog krvarenja i nemogućnosti zacjeljivanja rana. Najčešći slučaj manjka ovog vitamina je kod tek rođene djece, pa je u mnogim zemljama standard da novorođenčad dobiva injekciju vitamina K.

Filokinon se apsorbira u krvotok u jejunumu (srednji dio tankog crijeva) i ileumu (završni dio tankog crijeva) tijekom procesa koji ovisi o normalnom radu i protoku žuči i gušterače, a poboljšan je prehrambenim mastima.

Povećan rizik od smanjene razine vitamina K je moguć u ovim slučajevima:

  • kod oboljelih od bolesti koje utječu na apsorpciju nutrijenata u probavnom traktu, poput Crohnove bolesti ili celijakije
  • kod osoba koje uzimaju lijekove koji utječu na apsorpciju vitamina K
  • koji imaju poremećaje prehrane
  • redovito konzumiraju alkohol

U ovim slučajevima, liječnici propisuju vitamin K kao dodatak prehrani.

Koliko je vitamina K dnevno potrebno?

Kako je rečeno, većina zdravih ljudi hranom unosi dovoljne količine vitamina K te nema potrebe za dodacima prehrani. Ovo su preporučene dnevne doze, objavljene u National Academics Press 2001. godine:

Skupina

Preporučen dnevni unos

Djeca 0-6 mjeseci

2 mikrograma na dan

Djeca 7-12 mjeseci

2,5 mikrograma na dan

Djeca 1-3 godine

30 mikrograma na dan

Djeca 4-8 godina

55 mikrograma na dan

Djeva 9-13 godina

60 mikrograma na dan

Djevojčice 14-18 godina

75 mikrograma na dan

Žene 19 godina i više

90 mikrograma na dan

Trudnice i dojilje (19-50 godina)

Trudnice i dojilje (manje od 19 godina)

90 mikrograma na dan

75 mikrograma na dan

Dječaci 14-18 godina

75 mikrograma na dan

Muškarci 19 godina i više

120 mikrograma na dan 

Povezanost vitamina K i zdravlja kostiju i kardiovaskularnog sustava

Studija objavljena u Integrative Medicine 2015. godine potvrdila je da je vitamin K, osim što utječe na zgrušavanje krvi, promotor zdravlja kostiju i kardiovaskularnog sustava.

Naime, poznato je da nedovoljan unos kalcija vodi do smanjenja čvrstoće i mineralne gustoće kostiju, što značajno povećava rizik od fraktura. Suplementacija kalcijem povećava gustoću kostiju i može prevenirati razvoju osteoporoze. No, povećan unos kalcija ima i negativne posljedice: povećava se rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti jer se događa ubrzan depozit kalcija na stijenkama krvnih žila i mekim tkivima.

Istovremeno, vitamin K2 je povezan sa sprječavanjem arterijske kalcifikacije i sužavanja krvnih žila. Adekvatan unos vitamina K2, potvrđeno je navedenom studijom, smanjuje rizik od venskih oštećenja jer aktivira proteine koji sprječavaju nakupljanje kalcija na stijenkama krvnih žila. Stoga, bitan je dovoljan unos ovog oblika vitamina K upravo zbog njegovog utjecaja na rizike za zdravlje povezane s povećanim unosom kalcija.

salata

Gdje se nalazi vitamin K?

Potrebne razine vitamina K određene su spolom i dobi, kako je razvidno iz tablice. Vitamin K se nalazi u narednim namirnicama:

  • Zeleno lisnato povrće: kelj, špinat, peršin, blitva, kupus, zelena salata.
  • Drugo povrće: brokula, cvjetača, prokulice, maslinovo ulje
  • Izvori životinjskog porijekla: riba, meso, jaja, jetra

Ako se govori o količini aktivnog filokinona, onda prednost treba dati kelju, špinatu i zelenoj salati koji sadrže više od 300 mikrograma filokinona u 100 grama proizvoda. Brokula, prokulica i kupus sadrže između 100 i 200 mikrograma u 100 grama. Maslinovo ulje sadrži 50 μg/100 g.

Od izvora vitamina K životinjskog porijekla jetra sadrži 5 μg/100 g, jaja 2 μg/100 g, a meso i riba <1 μg/100 g, što znači da tek svakodnevnim unosom namirnica biljnog porijekla možemo biti sigurni da unosimo dovoljne količine ovog za krv važnog vitamina.

Kakav vam je članak?
Pročitaj i ovo:
  • Jabuka - podcijenjena, a dragocijena! x 70
    Nutricionisti predlažu da godišnje pojedemo barem 30 do 40 kilograma jabuka, a oni koji se ne hrane pravilno, još i više! Jabuka olakšava probavu, a sadrži mnoštvo korisnih tvari koje potiču rad obram...
  • Kukuruz - za hranu, lijek i grickanje x 109
    Danas je kukuruz vrlo rasprostranjena namirnica. Obiluje prehrambenim vlaknima koja snižavaju povišene razine kolesterola, folnom kiselinom što čuva krvožilni sustav, vitaminom B1 važnim za dobar rad ...
  • Limun - izvor zdravlja i ljepote x 23
    Limun je poznat kao "lijek za sve", jer su i njegov sok i korica bogati izvori antioksidansa poput vitamina C i flavonoida koji stanice štite od starenja, infekcija i mnogih zdravstvenih problema, a o...
Na forumu ima 0 komentara na ovu temu
Forum
Opcije
Isprintaj
Veličina slova

Objavljeno: 24.01.2016
Piše:
Zorana Jagodić