Velika akcija: do 30% popusta na najpopularnije kardio fitness sprave

Sladila - umjetna ili prirodna?

Image

Posjeti Fitness.com.hr webshop i trgovine

Sve proizvode za ostvarenje svojih fitness ciljeva pronađi u:

Fitness.com.hr webshopu

Fitness.com.hr trgovinama u Zagrebu (Vrbani, Središće)

Najveća ponuda fitness opreme, sprava za vježbanje te dodataka prehrani na jednom mjestu!

Svi mi imamo urođenu potrebu za šećerom. Smatra se da se ta potreba javlja zbog toga što je majčino mlijeko – prva namirnica koju za života konzumiramo – slatko. Uz potrebu za slatkim, zadovoljava i potrebu za energijom u organizmu.

Sladila se dijele na dvije skupine:

1. HRANJIVA SLADILA

U ovu skupinu sladila ubrajaju se sva sladila koja imaju energetsku vrijednost. To su svi monosaharidi i disaharidi. Predstavnici monosaharida su glukoza i fruktoza, a disaharida saharoza. Tu pripadaju još i med, razni slatki sirupi koji se koriste za zaslađivanje te aspartam, koji je umjetnog podrijetla, ali ima kalorijsku vrijednost.

Med

2. NEHRANJIVA SLADILA

To su sladila koja nemaju nikakvu kalorijsku vrijednost. U ovu grupu pripadaju saharin, ciklamati, sukraloza, neotam, taumatin, acetosulfam K…Oni su slađi od samog šećera u rasponu od 30 do 13000 puta.

Osnovna prednost umjetnih sladila je to što nam daju osjećaj slatkoće, iako nemaju kalorijsku vrijednost.

Nedostatak zaslađivača starije generacije ( saharin, ciklamati ) je naknadni metalni okus u ustima, te činjenica da se na visokim temperaturama razgrađuju (znači ne mogu se koristiti pri kuhanju i pečenju).

Ti nedostaci su, nakon dugotrajnih istraživanja koja su provodile tvrtke i trajala su dvadesetak godina, riješeni upravo umjetnim sladilima novije generacije, poput sukraloze i neotama.

Kava i umjetna sladila

Sukraloza – umjetno sladilo koje je od šećera slađe 600 - 1 000 puta, a dobiva se složenim postupkom kloriranja šećera. U mnogim zemljama EU nije odobrena zbog pitanja sigurnosti. Naime, utvrđen je cijeli niz sporednih pojava: smanjivanje štitnjače, povećanje jetre i bubrega, atrofija limfnih čvorića, usporen rast, smanjenje crvenih krvnih stanica itd. Te nuspojave su utvrđene na pokusnim životinjama, ali se pretpostavlja da se slične pojave mogu javiti i kod ljudi. Najviše se koristi u gumama za žvakanje i u raznim proizvodima za pečenje.

Neotam – on je "čudo" moderne tehnologije jer je od šećera slađi 7000 – 13000 puta. Nema energetsku vrijednost i ne ostavlja naknadni osjet u ustima, što znači da ima okus potpuno identičan šećeru (čisti intenzivan osjet slatkoće).

Svi provedeni testovi unutar kliničkih studija kažu da nema nikakvih nepoželjnih nuspojava. Koristi se u raznim smjesama i proizvodima, uključujući i pečene proizvode. Idealno se uklapa u tekuće smjese, gdje može značajno (do 25%) smanjiti njihovu energetsku vrijednost. Također produžuje osjećaj slatkoće (žvakaća guma na bazi neotama ostaje dvostruko duže slatka od klasične formule). Veoma je stabilan, kako na visokim, tako i na niskom temperaturama.

Taumatin – dobiva se iz egzotičnih plodova trposkih biljaka, 2000 – 3000 puta je slađi od šećera. U zemljama EU je odobren kao sladilo, dok je u SAD – u i Kanadi odobren samo kao pojačivač okusa. Ima svojstven naknadni okus i nestabilan je pri visokim temperaturama, tako da se koristi samo u žvakaćim gumama i nekim slasticama.

Saharin - do sada najjeftinije i najraširenije umjetno sladilo na svijetu koje najviše koriste dijabetičari. 200 – 700 puta slađi od šećera, predstavlja organsku komponentu dobivenu sintezom iz nafte. Preporuča se dnevni unos od 5 mg/kg tjelesne mase.

Ciklamati – oni su svega 30 puta slađi od šećera. Komercijalni uspjeh su postigli tek kad su kombinirani sa saharinom u odnosu 1:10. Odobreni su u 50 zemalja svijeta, dok su u ostalim skinuti s liste sigurnih aditiva.

Posljednjih 10 godina naveliko se razvila rasprava o škodljivosti umjetnih sladila, zbog čega su izvršena brojna dodatna istraživanja i utvrđeni su limiti u pogledu ukupne dnevne doze. Zaključak je da postojeći zaslađivači nisu opasni, ako se pridržavamo propisanih dnevnih doza.

Objavljeno 01.07.2009.

Pregledaj povezani sadržaj
Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!