U hrani je i više nego pola zdravlja !

Image

Zdrava hrana 'viri' iz novina, s interneta, televizije… Treba jesti zdravo jer hrana je najmanje pola zdravlja. Sve je sjajno kad imate sreću da volite voće, povrće, ribu, kuhanu hranu, no kako da žive oni koji nisu baš poklonici zelja, a ne bi željeli skončati od infarkta ili neke zloćudne bolesti ?!

Nema univerzalnog odgovora, jer neki stručnjaci kažu da nije zdravo ni uvijek se odricati onoga što volite, jer hrana je zadovoljstvo, a zadovoljstva liječe živce i produžuju život.

Ove dvije konstatacije – o hrani kao izvoru zdravlja i o hrani kao izvoru zadovoljstva, međusobno su kontradiktorne, pa se neki muče, a drugi debljaju, uz izgovor da na dijeti padaju u depresiju i ruke im se tresu.

Dakle, da biste sačuvali zdravlje, ne morate odjednom prestati jesti sve što vam je ukusno niti morate 'žvakati isključivo travu'. Teško je znati otkud teorija da zdrava hrana nije fina.

Doduše, ako vam je fino samo prženo i slatko, za vas ta konstatacija vrijedi, no za većinu tzv. normalnih i ne toliko isključivih ljudi zdrava hrana ne mora biti sinonim za neukusno.

Malo mašte i promjena u načinu pripremanja hrane može učiniti čudo: puno ste učinili odlučite li malo manje pržiti i pohati, a štetne namirnice nije uvijek nužno potpuno izbaciti, nego samo smanjiti.

Načelno vrijede pravila da ljudi koji ne pate od visokog tlaka nisu pretili i nemaju visok kolesterol i šećer u krvi ne moraju radikalno skretati ka obrocima sastavljenim isključivo od zdrave hrane.

Lukavi su koncepti odrediti 3-4 dana u tjednu u kojima se hranite gotovo samo hranom koja se nalazi visoko na piramidi zdrave prehrane (voće, povrće, riba, žitarice, kuhano umjesto pečenog), 2-3 dana možete jesti i manje preporučljive namirnice (ali u manjim količinama), a nedjelju ili neki drugi dan zgodno je odrediti za malo prepuštanja užitcima.

Dakle, zdrava osoba niti će se ozbiljno udebljati niti će narušiti zdravlje ako jednom tjedno 'zgriješi', a ostale životne navike (spavanje, tjelovježba, odnos prema problemima) ostanu u okviru razumnoga i relativno zdravoga.

Također treba znati da nutricionistički savjeti nisu uvijek kontradiktorni, nego ih ponekad ne čitamo pažljivo: u slučaju redukcijskih dijeta pojedini savjeti mogu biti kratkoročno prihvatljivi, tj. prihvatljivi za neškodljivo skidanje viška kilograma, dok su dugoročne preporuke bitno drukčije.

Ako niste sigurni jedete li ispravno, poslužit će i jednostavno pravilo da treba jesti što raznolikije (iz svih grupa namirnica) i hranu različitih boja.

Jedna od čestih grešaka je što ljudi nerijetko 'pošteno' jedu dva puta dnevno, a zaista nije problem prijeći na režim pet obroka dnevno: prednost, koja nekima djeluje apsurdno, jest što se u više obroka manje pojede.

Ako se nikako ne možete pomiriti pretežno s kuhanom hranom, pečeno može biti vrlo ukusno i s roštilja: danas su dostupni električni roštilji s vodom u pliticama, a koji se mogu koristiti i u stanovima i za svih godišnjih doba jer ne dime.

Rang ljestvica nezdravoga glasi: pohano i prženo u dubokom ulju najveće je zlo, dok je pečeno u pećnici ili pirjano, pod uvjetom da je pripremano s vrlo malo masnoće, ipak manje štetno.

Tvrdite li da je zdrava hrana neukusna, zaboravili ste začinske trave: one hrani daju neodoljiv okus i većina ih se koristi u narodnoj medicini kao ljekovite biljke.

Znatnu kalorijsku uštedu, ali i skretanje ka zdravoj hrani, učinit ćete ako 'srežete' maslac, margarin, mliječne namaze, dressinge za salate i dodavanje vrhnja tijekom kuhanja ili u gotovu hranu – sve navedeno eventualno je dozvoljeno samo onoga dana u tjednu koji ste odredili za pretjerivanje.

Ne nasjedajte pričama o štetnosti mlijeka i mliječnih proizvoda – uvijek vam je na raspolaganju izbor proizvoda s manje masnoće, no potpuno odricanje od mlijeka nije preporučljivo, posebno djeci, mladima i trudnicama.

Velike prehrambene probleme ne čini samo hrana, nego jako često pića: u velikom postotku fina pića iz trgovina su puna konzervansa, umjetnih dodataka, šećera, ugljikohidrata, viška kalorija…

Voda, posebice izvorska, najbolje je piće i trebala bi biti osnova. Gazirana pića nutricionistički ne predstavljaju nikakvu korist, a mogu biti uzrok viška kilograma i poticaj za mnoge bolesti.

Svakodnevni običaj ispijanja kava u našem podneblju nije štetan samo zbog kofeina, nego može značiti i izvor viška kalorija i kolesterola ako pijete više kava dnevno sa šećerom i vrhnjem.

Ako ste sami odlučili uvesti opsežnije promjene u prehrani ili vam je to savjetovao liječnik, ne radite nagle promjene: tijelo će vjerojatno drastične promjene interpretirati kao nedostatak hrane, pa su ljudi često gladni ako naglo promijene prehrambene navike. Sve promjene, pa i one na bolje, trebalo bi uvoditi postepeno ako liječnik nije rekao drukčije.

Objavljeno 17.10.2006.

Pregledaj povezani sadržaj
Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!