Koja je funkcija vlakana u prehrani?
Prehrana

Koja je funkcija vlakana u prehrani?

Dijetalna ili prehrambena vlakna spadaju u grupu složenih ugljikohidrata ili polisaharida (iako ima nekoliko iznimaka – tvari koje se smatraju vlaknima, ali nisu polisaharidi). Glavna im je karakteristika to da ih enzimi probavnog sustava ne mogu razgraditi, ali zato bakterije prisutne u debelom crijevu mogu fermentirati neke vrste vlakana.

Voće i povrće

Ne tako davno dijetalna su vlakna nazivali balastnim tvarima zbog toga što su smatrali da usporavaju probavu, nadimaju i potiču stvaranje plinova.

Danas se pak pouzdano zna da do takvih nuspojava može doći samo u slučaju kada osoba naglo uvede prehranu bogatu vlaknima.

Preporuka je, kao i kod uvođenja bilo kakve promjene u prehrani, udio vlakana postepeno povećavati.

Glavna podjela vlakana je prema topljivosti. Prema tome ih dijelimo na :

  • topljiva: gume, pektin, neke hemiceluloze, ljepila
  • netopljiva: celuloza, mnoge hemiceluloze, lignin

Narezana jabuka

Osim prema topljivosti možemo ih podijeliti prema djelovanju na ljudski organizam, prema utjecaju na probavu i apsorpciju hranjivih tvari, te s obzirom na kemijsku strukturu (jesu li ili ne polisaharidi).

CELULOZA – primarna gradivna komponenta biljnih staničnih membrana, građena isključivo od glukoze; zbog načina na koji su povezane molekule glukoze u lanac, celuloza ne može biti razgrađena u našem probavnom sustavu.

HEMICELULOZE – glavna gradivna komponenta vlakana u žitaricama; građene su od različitih monosaharida.

PEKTINI – polisaharidi koji formiraju gel, čime voću daju oblik i strukturu (to se najbolje vidi kada voće prezrije – tada se pektin razgradi, a voće izgubi oblik); prisutni su uglavnom u povrću i voću, a koriste se u procesu želiranja pri proizvodnji džemova i marmelada.

GUME I LJEPILA – to su strukturna vlakna u biljaka koja također mogu, poput pektina, formirati gel; gume se koriste kao aditivi u prehrambenoj industriji (kod preljeva za salatu, pudinga, bombona i raznih umaka).

LIGNINI – nisu polisaharidi, nego polimer molekula fenola povezanih jakim vezama; ima 3D strukturu, što mu daje čvrstoću pa se ne može razgraditi u probavnom sustavu; prisutan je u drvenastim dijelovima povrća (mrkva i brokula), ali i u malim sjemenkama voća (jagode).

Brokula

Namirnice biljnog podrijetla su te koje su najbogatije vlaknima, jer su vlakna strukturni dio stanice biljaka.

Izvori koji su najbogatiji vlaknima su:

  • za topljiva vlakna: voće (citrusi, jabuke), zob, ječam, mahunarke
  • za netopljiva vlakna: pšenične i zobene mekinje, integralni kruh, žitarice, povrće

Hrana koja sadrži dijetalna vlakna:

  1. Poželjna je pri provođenju restrikcijskih dijeta (hrana bogata složenim ugljikohidratima, najčešće je siromašna mastima i jednostavnim ugljikohidratima, te osigurava sitost te produžuje probavu)
  2. Pomaže kod opstipacija (vlakna imaju povećanu sposobnost vezanja vode, te tako povećava volumen stolice) i dijarea
  3. Djeluje preventivno na pojavu hemoroida
  4. Prevenira karcinom debelog crijeva (razrijeđuju, vezuju i brže odstranjuju potencijalne kancerogene tvari iz crijeva)
  5. Pomaže pri normaliziranju razina glukoze u krvi i izlučivanju inzulina u slučajevima pretilosti, kardiovaskularnih oboljenja i dijabetesa (tip II)
  6. Pomaže pri regulaciji količine unesenog inzulina kod oboljelih od dijabetesa tipa I
  7. Snižava koncentraciju kolesterola (i to vezivanjem topljivih vlakana na žučne kiseline, što potiče njihovo izlučivanje; to ustvari znači sljedeće: manje žučnih kiselina u probavnom sustavu = manja apsorpcija masti)

Žitarice i zob

Pri fermentaciji od strane mikroorganizama, vlakna se razlažu na vodu, plinove (ugljični dioksid, vodik i metan) i kratkolančane masne kiseline, koje se apsorbiraju u debelom crijevu, te su stanicama debelog crijeva izvor energije.

Uz to što su tim stanicama izvor energije imaju još nekoliko povoljnih utjecaja:

  • povećavaju apsorpciju vode i natrija
  • potiču rast stanica debelog crijeva
  • pojačavaju metabolizam energije
  • poboljšavaju prokrvljenost debelog crijeva
  • stimuliraju autonomni živčani sustav
  • stimuliraju proizvodnju gastrointestinalnih hormona
  • smanjuju razinu kolesterola u krvi i smanjuju rizik od karcinoma debelog crijeva

Ipak, unatoč mnogim povoljnim utjecajima, ni sa vlaknima, kao ni s ničim u prehrani, ne smijete pretjerati. Preporuke za dnevni unos su 20 – 35 g/danu (radi predodžbe - 1 jabuka prosječne veličine ima oko 3 – 3.5 grama vlakana).

Preporuča se unos veće količine tekućine, prvenstveno vode, kako bi vlakna omekšala. Raznolikost je baza prehrane, pa se tako i ovdje preporuča konzumacija vlakana iz različitih izvora (voće, povrće, mahunarke i cjelovite žitarice).

Kakav vam je članak?
Pročitaj i ovo:
  • 10 savjeta kako ojačati imunitet ove zime ! x 57
    Kako smo već duboko zagazili u jesen, polako dolazi i razdoblje prehlada, viroza i gripe. Manje sunca, manje vitamina, više rizika za obrambeni sustav. Sukladno tome, bilo bi zgodno prisjetiti se neki...
  • Brokula - namirnica za duži život x 50
    Brokula sigurno nije omiljeno dječje jelo, a i kod mnogih odraslih na prilično je lošem glasu. No, ako se pravilno skuha, brokula ima izvrstan okus. U novije vrijeme znanstvenici su otkrili da je i vr...
  • Namirnice koje smanjuju apetit x 34
    Činjenica je da koju god dijetu provodili, da izgubite višak kilograma, morate se suočiti sa osjećajem gladi i čežnjom za jelom. Postoji puno strategija koje pomažu da se smanji osjećaj gladi kao što ...
Na forumu ima 0 komentara na ovu temu
Forum
Opcije
Isprintaj
Veličina slova

Objavljeno: 23.03.2010
Piše:
Kristina Božac, aps. nutricionizma