Aronija - antioksidans broj 1 i pravi "booster" za imunitet!

Image

Treba li vam hitno „booster“ za imunitet, a ne možete se odlučiti u poplavi suplemenata koji se pojavljuju na tržištu ili samo želite u vašu prehranu unijeti namirnicu koja će staviti točku na i, pravo je vrijeme za aroniju, zimzelenu biljku iz porodice ruža (Rosacea) koja raste u gorskim i hladnim predjelima, a čiji bobičasti plodovi sadrže pravu riznicu zdravlja.

Potječe s istoka Sjeverne Amerike, njena nutritivna svojstva je još krajem 19. Stoljeća istraživao ruski biolog Ivan Vladimirovič Mičurin, a suvremeni znanstvenici i nutricionisti pomniju su joj pozornost počeli pridavati devedesetih godina prošlog stoljeća, nakon što je postigla uspjeh prilikom ublažavanja simptoma bolesti kod žrtava Černobila.

Nije neobično što su je Rusi među prvima počeli proučavati, kada ova grmolika biljka, koja može doseći visinu i do dva metra, raste u hladnim, kontinentalnim predjelima i izvrsno podnosi zimu i niske temperature, čak i one do -30 Celzijevih stupnjeva. U podslojevima posebno mjesto zauzima upravo Sibirska aronija ili lat. Aronia melanocarpa, koja preživljava temperature do -47 stupnjeva celzijevih, a sadrži izuzetno visok postotak polifenola te time zauzima jedno od prvih mjesta biljaka s najvećim antioksidativnim djelovanjem.

Aronia melanocarpa

Prava je riznica biološki aktivnih spojeva. Ima ih preko 300. Od vitamina sadrži sve esencijalne nutrijente - C, A, E, B1, B2, B3, B5, B6, B9, a od minerala je bogata cinkom, željezom, kalijem, kalcijem, manganom, fosforom i jodom.

Ova divlja sorta ima nešto manje bobica nego druge, ali zato tih 10-15 plodova ima i do tri puta jače djelovanje od uzgojenih, kalemljenih vrsta. Ne čudi stoga zanimanje Norveške, Švedske, Finske, Njemačke, Poljske, Kanade i SAD-a za ovu moćnu biljku, čiji plodovi daju odlične rezultate u liječenju mnogih tegoba te su je upravo zato njihovi znanstvenici uveli u dio farmakoloških istraživanja.

U Hrvatskoj se mogu pronaći tamnocrvena aronija (Aronia arbutifolia), ljubičasta aronija (Aronia prunifolia), ali i sibirska, crna aronija, najviše na mjestima gdje je kultivirana i raste u nasadima. Ova biljka nema prirodnih neprijatelja pa se u njezinom uzgoju ne koriste pesticidi i druga umjetna sredstva pa joj za ekološki uzgoj možemo samo pridodati još jedan plus.

Aronia

Najlakše ćete je prepoznati po okruglim, jabučastim, ljubičasto-crvenim plodovima, koji se pojavljuju u velikom broju nakon cvatnje. Meso ploda crvene je boje i slatkasto kiselkastog okusa, sličnog borovnicama i nema koštice. Listovi tamnozelene boje ovalnog su oblika, nazubljeni na rubovima, a u jesen dobivaju plamteću crvenu boju.

Aronija, prije svega, pročišćava organizam od štetnih tvari i teških metala koji se svakodnevno unose u organizam. Uništava kancerogene stanice tumora mozga, pluća, dojke, debelog crijeva i jetre, stoga osim što ima preventivno djelovanje protiv malignih oboljenja, djeluje i kao antikancerogena.

Zahvaljujući već spomenutim antioksidativnim svojstvima- velikoj količini tanina i flavonoida, djeluje protiv slobodnih radikala u organizmu te tako sprečava razvoj kroničnih oboljenja, ali i starenja postojećih stanica. Iako je borovnica možda poznatija zahvaljujući svojim ljekovitim svojstvima, aronija ipak prednjači i to za više nego dvostruko. Osim što sprečava i djeluje na maligna oboljenja, aronija poboljšava cirkulaciju krvi u žilama, snižava povišene vrijednosti kolesterola i triglicerida te tako štiti krvožilni sustav. Preventivno djeluje na pojavu glavobolja i migrena, snižava krvni tlak, pozitivno djeluje na probavni sustav tako što štiti želudac i crijevnu sluznicu.

Protuupalnog je djelovanja, sprečava razvoj virusnih i bakterijskih infekcija urinarnog trakta, poboljšava rad žuči i jetre. Djeluje i na oči tako što ih štiti od nastanka sive mrene, kožu čuva od melanoma i posljedica štetnog sunčevog zračenja, sprečava nastanak bora i strija, regulira rad gušterače i povišenu razinu šećera u krvi te se preporučuje dijabetičarima. Utječe na nepravilan rad štitnjače, potiče zarastanje rana, a pomaže kod upale i proširenja vena. Preporučuje se starijim osobama jer snažno štiti od demencije, ali i nastanka Alzheimerove bolesti.

Iako pomaže kod mnogih tegoba i oboljenja, aroniju mogu konzumirati i potpuno zdravi ljudi jer ima preventivno djelovanje i jača imunitet. Osim što je možete nabaviti u biljnim ljekarnama i u trgovinama zdravom prehranom, nije naodmet prošetati po šumama naših gorskih krajeva gdje cvate bijelim cvjetovima u proljeće, a plodovi dozrijevaju od početka do sredine kolovoza. Bobice se beru tako što se otkidaju rukom, a ukoliko ste sretni vlasnik plantaže, onda ste već zacijelo upoznati da podnose i strojno branje.

Mali tamni plodovi aronije mogu se zamrznuti, a ukoliko je ne stignete konzumirati svježu ili je želite konzervirati za preostali dio godine, preporučuje se sok, čija je čak i mala čašica dnevno dovoljna za održavanje zdravlja. Ipak, preporuča se svježa pogotovo u količini između 200 i 300 g dnevno.

Ukoliko se odlučite na sadnju aronije, preporuča se stanište sa višom vlažnošću tla i zraka, ali to ne znači da neće uspjeti u srcu Istre ili Dalmacije, gdje je klima toplija i suša. Aronija može uspijevati na cijelom području Republike Hrvatske.

Objavljeno 19.06.2014.

Pregledaj povezani sadržaj
Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!