Mnogo se pažnje zadnjih dvadesetak godina posvećuje fizičkom fitnesu i to s dobrim razlogom. Aktivno i snažno tijelo ima potencijal znatno doprinijeti prevenciji razvoja raznih metaboličkih i zdravstvenih poremećaja poput srčanih bolesti i dijabetesa, ali i održati nas vitalnima, funkcionalnima i neovisnima kako starimo.

No, postoji nešto jednako važno iako ulogu istog često zanemarujemo ili o njoj ne govorimo dovoljno, a to je mentalni fitness koji se bavi time kako uz fit tijelo održati i naš mozak te emocionalno zdravlje u top formi. I ne, ne radi se samo o rješavanju testova inteligencije, različitih vrsti križaljki ili stjecanju novih znanja. Riječ je o nizu jednostavnih metoda koje nam pomažu da se naučimo opustiti, bolje se koncentrirati u onome što radimo, poboljšati svoje pamćenje i jednostavno živjeti mirnije i sretnije.

Veza tijela i uma

Prije svega, bitno je naglasiti kako se kroz redovitu pažnju koju dajemo svom tijelu zapravo uvelike brinemo i o svome mozgu, odnosno umu. Iako se čini kao da to često zaboravljamo - mozak je dio tijela, a bilo kakva fizička aktivnost povećava primitak i protok kisika po cijelom tijelu pa tako i prema samom mozgu, a ujedno i utječe na povećanje razine endorfina, kemikalija zbog kojih se osjećamo dobro. Stoga nije za čuditi se kako ljudi u dobroj fizičkoj formi uživaju u visokoj razini mentalne agilnosti, čak i bez znatnih intervencija u neka druga područja. 

Također, vrijednost redovne aktivnosti je i u tome što nam često može pomoći u borbi protiv depresije te postizanju optimističnijeg pogleda na život što nas automatski čini otpornijima na stresne životne situacije s kojima se inače nebi mogli lako nositi.

No, to ne znači da tu moramo stati. Pojedine mentalne vježbe i metode jednako su korisne kao i sama tjelovježba jer nam kroz redovito prakticiranje mogu još više osnažiti sposobnost fokusiranja, koncentriranja te rješavanja novih problema, odnosno suočavanja s različitim izazovima u životu na jednostavan i produktivan način i zbog toga poslužiti kao odlična nadopuna tjelesnoj aktivnosti. 

Kako postati mentalno fit?

Možda se treniranje uma čini puno lakšim od pripremanja za neko sportsko natjecanje, no i za jedno i drugo neophodno je razviti mnoge vještine, a posebno one bitne za sposobnost dugoročnog držanja plana kao što su upornost, disciplina i ponajviše strpljenje kako ne bi odustali od sebe prije nego što vidimo prve rezultate.

Uz to, bitno je da si prilikom usvajanja novih vještina ne postavljate prevelika i nerealna očekivanja i da se pritom  pomalo i zabavljate pa tako mentalne vježbice koje navodimo u nastavku možete uključiti u neke aktivnosti koje već svakodnevno izvodite, poput obavljanja radnih zadataka na poslu ili pak u aktivnosti u kojima uživate u slobodno vrijeme, poput čitanja omiljene knjige ili lagane, opuštajuće šetnje u tišini. Nije potrebno da za njih odvajate sate - pokušajte ih uvesti u svoju dnevnu rutinu na za vas najlakši način i naučite cijeniti svaki, pa i onaj najmanji znak progresa.

1. Zaboravite multitasking (ili ga svedite na najmanju moguću mjeru)

Možete pomisliti da vam izvođenje više stvari odjednom omogućuje da više toga napravite u manje vremena, no pitanje je koliko je to što napravite zbilja efektivno. Iako zvuči kao primamljiva praksa kada smo u velikoj žurbi s obavezama, u realnosti multitasking češće stvara više problema nego što ih rješava, a vas ostavlja umornima, nervoznima, a nerijetko i nezadovoljnima rezultatom.

Kako biste se naučili bolje fokusirati na ono što je trenutno pred vama, napravite mini natjecanje radnih zadataka kako biste odabrali onaj najbitniji za trenutak u kojem se nalazite. Uzmite par papirića i na njima napišite zadatke koje morate odraditi, a onda ih posložite po redu važnosti i hitnoći koju svaki zadatak od vas zahtijeva. Zadatak koji se nađe na vrhu liste neka bude taj na kojeg ćete se fokusirati u potpunosti, a sve drugo ostavite po strani dok isti ne završite. Upravo je to ono što će vam pomoći održati koncentraciju i učiniti vas produktivnijima, a bez osjećaja iscrpljenosti i nemira.

2. Budite dobri prema sebi

Redovita praksa pozitivnog afirmiranja, odnosno njegovanja poticajnog i zdravog odnosa sa sobom u svrhu kultiviranja pozitivnijih uvjerenja, uključuje jačanje neuroloških puteva kako bi vašu razinu samopouzdanja, dobrostanja i životnog zadovoljstva podigla na višu razinu.

Zapisivanje je jedna od metoda koja može pomoći u promjeni negativnih obrazaca razmišljanja i priča koje o sebi pričate kako biste postepeno uspjeli razviti pozitivniji pogled na to što jeste. Za početak napišite listu svojih dobrih kvaliteta, svega onoga što volite na sebi, kao i sva postignuća na koje ste ponosni. Čitanje toga što ste napisali u momentima sumnje pomoći će vam da fokus prebacite na ono dobro i podsjetiti vas u to da ne morate biti savršeni - dovoljno je da se trudite biti najbolji što možete. Postavite si realne ciljeve vezane za područje života koje želite poboljšati i krenite malim koracima prema boljoj verziji sebe.

3. Usudite se isprobati nešto novo

Redovita praksa isprobavanja novih iskustava čini još jedan bitan korak na putu do mentalnog fitnessa. Mnogo je načina na koje možete unijeti svježinu u vaš život - kroz isprobavanje novih namirnica ili metoda treninga, osmišljavanje novih načina obavljanja svakodnevnih zadataka, putovanja na različita mjesta, biranja novih puteva do mjesta na koje svakodnevno odlazite i slično.

Sudeći prema istraživanjima, nije upitno da održavanje aktivnog mozga povećava našu razinu vitalnosti. Radeći nove stvari ili iste stvari na nove načine ne samo da pomažemo održati naše neurone kao i veze između istih, već možemo stvarati nove. U suštini, odmor od rutine ono je što naš mozak drži zdravim, a što se više učimo stjecati nova iskustva to više s netrpljenjem iščekujemo sljedeću priliku za isto. 

4. Ne zaboravite se igrati

Igre poput križaljki, Sudokua, različitih zagonetki, igre pogađanja riječi, pantomime i memorije itd. odličan su i zabavan način održavanje oštrine našeg mozga, a usto nam daju priliku da stječemo nova znanja, ostanemo otvorenog uma i da se družimo s dragim ljudima.

Jedna je studija pokazala pozitivan utjecaj i nekih video igara na podizanje sposobnosti učenja novih zadataka, produživanja vremena držanja koncentracije, skraćivanja vremena reakcije kao i sposobnost brzog prebacivanja na različite radne zadatke. Igrajte se mudro – i umjereno.

5. Više čitajte 

Čitanje je divna aktivnost za zdravlje našeg mozga. Učenje novih informacija nas mijenja ili nas bar potiče da razmišljamo - čak i dok čitate ovu rečenicu vaš mozak procesira svaku pojedinu riječ dajući joj neko značenje i smisao, nerijetko u odnosu na prošla znanja i iskustva.

No, benefiti čitanja idu puno dalje od toga. Ono može probuditi moć imaginacije uključujući više područja mozga odjednom podižući pritom razinu vaše kreativnosti kroz vizualizaciju svega onoga što čitate te zamišljanje kako bi zvučali glasovi napisanog dijaloga, a što samo za sebe može biti odlična tehnika opuštanja. Ako vam to izgleda prejednostavno zapamtite da su tehnike vizualizacije i opuštanja jednako bitne u mentalnom treningu kao i one energetski zahtjevnije poput igara vježbanja memorije, rješavanja zagonetki i svih ostalih navedenih u tekstu - i zapravo mogu biti baš ono što vam treba da biste se osjećali bolje.

Zaključak

Mentalni fitness bitan je poput onog fizičkog kako biste svoje tijelo i mozak uspjeli održati zdravima, pogotovo u starijoj dobi. Postoji mnogo različitih vježbi kojima možete trenirati svoje moždane stanice, od onih aktivnih poput učenja nečeg novog ili igranja raznih igara do onih opuštajućih poput tehnika vizualizacije i relaksacije.

Pronađite malo slobodnog vremena u svom kalendaru za mentalni fitness, baš kao što ga nalazite za onaj fizički. Vaš um i tijelo su toga vrijedni.

Objavljeno 08.04.2021.