Vježbati ili ne s prehladom?

Image

Posjeti Fitness.com.hr webshop i trgovinu

Više od 3000 zadovoljnih kupaca svaki mjesec svoje proizvode kupuje u:

Fitness.com.hr webshopu

Fitness.com.hr trgovini u Zagrebu (Vrbani)

Pogledaj i ti najveću ponudu fitness opreme, sprava za vježbanje te dodataka prehrani na jednom mjestu!

Dolaskom hladnijih dana počinju prehlade i gripe koje vas mogu ometati u treningu. Ako ste dnevno okruženi s velikim brojem ljudi ili imate djecu kod kuće ili ste jednostavno u vrhu priprema za neku trku veća je mogućnost da ćete se susresti sa nekom od sezonskih viroza, gripom ili sličnim oboljenjima koje su popraćene kihanjem, kašljanjem, začepljenošću dišnih puteva itd.

Ako ne želite propustiti trening zbog nekog razloga važno je znati što se događa s tijelom i kakav trening izabrati u tom periodu.

Trebate li vježbati s prehladom

Ako se radi o prehladi koja uključuje začepljenost dišnih puteva, kihanje i kašljanje bez temperature potpuno je sigurno da odradite trening. Istraživanje iz 2003. godine (Weidner i Schurr) je bilo provedeno na populaciji koja nije bila posebno aktivna, kod koje se radilo o virusnoj prehladi. Dio ispitanika bio je uključen u trening dok je druga polovica i dalje bila neaktivna. Rezultat je pokazao da nema značajne razlike u vremenu i intenzitetu oporavka između ove dvije grupe, čak je grupa koja je trenirala smanjila simptome prehlade tijekom jutra do popodneva.

Vježbanje

Ipak mjera opreza

Morali biste nekoliko dana kada su simptomi najizraženiji smanjiti intenzitet treninga za 10 do 15 % ili zamijeniti intenzivni trening s nekoliko dana treninga manjeg intenziteta. Ako ne želite smanjiti krenite s 15 % slabijim intenzitetom pa ako se dobro osjećate odradite trening kako ste zamislili ili kako vam je po planu zamišljeno. Zapamtite, iako ste prehlađeni svejedno imate beneficije od odrađenog treninga i nipošto niste izgubili trening.

Koliko prehlada utječe na izvedbu treninga

Weidner je proveo istraživanje na studentima koji su bili podvrgnuti testu za plućni kapacitet i testu koji se sastoji od vježbi do otkaza za utvrđivanje aerobnog kapaciteta. Podvrgnuti su bili navedenim testovima prije injekcije i nakon nje kad je virusno oboljenje počelo pokazivati simptome. Svi ispitanici su imali isto virusno oboljenje (ciljano su dobili injekciju virusa).

Iznenađujuće, ali i ova studija nije pokazala značajne razlike između prvog i drugog mjerenja, plućni kapacitet i aerobne sposobnosti ostali su nepromijenjeni. Zapravo, ispitanici su subjektivno zaključili da se začepljenost nosa smanjila nakon treninga i toplog tuša i pružila im nekoliko sati normalnog disanja.

Trening s temperaturom

Od nekog ste sigurno čuli da se kod povišene tjelesne temperature treba dobro oznojiti da bi virus na taj način izašao iz tijela - što je u potpunosti netočno.

Kod povišene tjelesne temperature se nikako ne smije tijelo dodatno zagrijavati zbog mogućih loših posljedica na organe zbog još više temperature. Znači nikako ne smijete vježbati s temperaturom jer će takav trening negativno utjecati na vašu formu i, što je još važnije, na vaše zdravlje. Imunitet je oslabljen 20 sati nakon jakog treninga čime će bakterijsko ili virusno oboljenje koje je uzrok temperature napredovati više nego bi to u slučaju da ste se odmarali. Također, tijelo kod oporavka od infekcije treba nužno potrebne nutriente koje trošite pri treniranju.

Nemojte biti zabrinuti da ćete pasti u formi, to se događa kada mirujete duže od 10 dana, a treniranje s temperaturom vas može spriječiti u treningu i dva tjedna. Treningu se možete vratiti nakon što se cijeli dan osjećate dobro. Nemojte odmah pokušati nadoknaditi sve što ste propustili jer je vaš imunitet još uvijek slab, nakon 2-3 treninga nižeg intenziteta možete početi normalno trenirati.

Trčanje u prirodi

Utjecaj treninga na imunitet

Znate za podatak da je zdravo vježbati jer ste otporniji na bolesti. Što kažu istraživanja? Da li trening stvarno podiže imunitet i štiti nas od bolesti?

Istraživanje iz 2007. godine (L. Spence i sur.) u kojem se uzorak sastojao od profesionalnih atletičara, rekreativaca i osoba koje prakticiraju sjedilački način života. Istraživanje je trajalo šest mjeseci. Kada su počeli znakovi prehlade analizirani su uzorci iz kojih se utvrđivalo da li se radi o virusnom ili bakterijskom oboljenju. Došli su do zaključka da je učestalost virusnih i bakterijskih infekcija gornjih dišnih puteva kod profesionalnih sportaša i osoba koje sjede mnogo viša nego kod rekreativaca.

Trening kojeg intenziteta podiže imunitet?

Čini se da je bolje biti rekreativac nego profesionalni sportaš što se tiče utjecaja na imunitet. Pregledom nekih drugih istraživanja naišla sam na podatak da lagani trening ili nedovoljan broj treninga ne utječu na podizanje imuniteta. Gdje je točno granica?

Prema istraživanjima rizik od infekcija gornjih dišnih putova raste kada se prelazi 32 do 35 kilometara tjedno ili kada trenirate više od 12 sati tjedno.

Zaključit ću na kraju da kao i u svemu treba imati mjeru i izabrati trening koji vas ne iscrpljuje previše a ni premalo.

Objavljeno 12.11.2014.

Pregledaj povezani sadržaj
Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!