Velika akcija: do 30% popusta na najpopularnije kardio fitness sprave

Što kaže znanost: Je li doručak stvarno najbitniji obrok u danu?

Image

Posjeti Fitness.com.hr webshop i trgovinu

Sve proizvode za ostvarenje svojih fitness ciljeva pronađi u:

Fitness.com.hr webshopu

Fitness.com.hr trgovini u Zagrebu (Vrbani)

Najveća ponuda fitness opreme, sprava za vježbanje te dodataka prehrani na jednom mjestu!

Od svih tema koje sam obrađivao dosad, otvoreno ću reći da je ova tema pri vrhu liste po tome koliko je literatura šarolika i podvojena. Ideja mi je objektivno prezentirati što kažu istraživanja, dati objašnjenja zašto se čini da je to tako, te naposljetku pružiti praktične smjernice.

S kakvim utjecajima na zdravlje se povezuje doručak?

Imamo istraživanja koja upućuju da je doručak bitan za zdravlje. Tako se pogotovo mislilo ranije, ali imamo i nove pregledne radove koji dolaze do tog zaključka. Imamo za proći dosta znanstvenih radova pa krenimo odmah s tim.

Ballon i kolege (2019) u svojem preglednom radu dolaze do zaključka kako je preskakanje doručka povezano s povećanim rizikom od dijabetesa tip 2 te kako je ta povezanost dijelom posredovana većim indexom tjelesne mase kod ljudi koji nisu redovito doručkovali.

Ma i suradnici (2020) su u svojem sustavnom pregledu literature također došli do zaključka da je preskakanje doručka povezano s povećanim rizikom od debljine i pretilosti. Li et al. (2021) upućuju da je preskakanje doručka povezano s povećanim rizikom od dijabetesa tip 2, pretilosti te kardiovaskularnih bolesti.

Doručak - jogurt i granola

Ako samo preletimo pogledom taj dio literature, čini se kao da je doručak doista jako bitan, kako su nam stalno i pričali još od osnovne škole. Međutim, oštroumni čitatelji su vjerojatno primijetili da sam upotrebljavao izraze “povezano” i “povezanost” u ranijim odlomcima te sam ih još istaknuo u kurzivu. To nas dovodi do idućeg podnaslova i ovdje stvari postaju zanimljive.

Razlika između povezanosti i uzročnosti

Samo na temelju toga što su neki ishodi manje ili više vjerojatni u populacijama koje redovito konzumiraju doručak, ne možemo reći da je to tako upravo zbog toga što konzumiraju doručak. To je općenito nešto s čime se često može susresti u literaturi, ali sad ćemo se zadržati na doručku i zdravlju. 

Zanimljiv uvid u temu nam daju Chen i suradnici (2014), koji su ispitivali povezanost navike doručkovanja s raznim faktorima ukupnog stila života. Autori zaključuju da ljudi koji redovito doručkuju općenito posvećuju više pažnje svojoj prehrani, imaju bolje međuljudske odnose, bolje se nose sa stresom i češće su fizički aktivni. Oni koji su preskakali doručak su većinom imali veći unos masti i ukupne energije na razini dana. 

Ovo nam upućuje na znatnu povezanost između navike doručkovanja i općenite brige za vlastito zdravlje te svjesnost o tome koliku ulogu ovdje ima ukupan stil života. To nas zapravo ne bi trebalo ni čuditi - od malih nogu se uči djecu da je doručak najvažniji obrok u danu pa je veća šansa da će to provoditi u praksi ljudi kojima je više stalo do zdravlja

Još ćemo ovdje baciti oko na rad koji su proveli Fanelli i kolege (2021), gdje se ispitivala povezanost između konzumacije doručka i kvalitete ukupne prehrane. Autori su pokazali da su ispitanici koji nisu jeli doručak imali niži unos željeza, kalcija, vitamina A, vitamina C te raznih vitamina B skupine. Zaključuju da doručak pruža priliku za unos određenih nutrijenata koje ljudi uglavnom ne unose toliko u ostalim obrocima u danu te da su ljudi koji nisu jeli doručak imali ukupno nižu kvalitetu prehrane.

Doručak - jaje, avokado i sok

Ono što možemo iščitati iz tih podataka jest da raznolikost prehrane i svjesnost o zadovoljavanju nutritivnih potreba igraju veliku ulogu, a to nema nužno veze sa samim vremenom konzumacije prvog obroka u danu. To nas dovodi i do zadnjeg dijela ovog članka, koji nam daje još bolji uvid u cijelu sliku.

Je li doručak na kraju stvarno bitan?

Ovdje ćemo pogledati tri istraživanja koja pokazuju da je slika dosta drugačija nego što se činilo na početku članka. 

Prvo od njih je sustavni pregled i meta-analiza provedena od strane Sievert i kolega (2019), gdje su promatrali učinak doručka na tjelesnu masu i unos energije. Podaci su pokazali da su ispitanici koji su jeli doručak imali nešto veću tjelesnu masu te imali veći ukupan unos kalorija na razini dana. Autori zaključuju da preporučivanje doručka možda nije dobra strategija kad je cilj smanjenje tjelesne mase. 

Iduće imamo još jedan sustavni pregled koji su proveli Bohan Brown i sur. (2020). Oni su ispitivali utjecaj konzumacije doručka na razne antropometrijske parametre. Zaključili su da konzumiranje ili preskakanje doručka nema primjetan utjecaj na ijedan od promatranih parametara. Jedna zanimljivost koju bih volio istaknuti jest to da je analiza podgrupa pokazala da možda postoje razlike ovisno o tome na što su ljudi naviknuti. Ljudi koji su navikli jesti doručak, imali su bolje rezultate po pitanju kilaže kad su ga jeli. Oni koju su ga navikli preskakati su pak imali bolje rezultate kad ga nisu jeli.

Zadnji rad koji ćemo pogledati je još jedan sustavni pregled literature, čiji su autori Bonnet at al. (2020). Njihova analiza je pokazala da u većini promatranih parametara nije bilo razlike ovisno o tome jesu li ljudi konzumirali doručak. Jedine razlike koje jesu našli je to da je preskakanje doručka rezultiralo nešto većim gubitkom tjelesne mase te povećanjem razine LDL-a. Najvjerojatnije objašnjenje za to je razlika u izboru namirnica te razlika u ukupnom kalorijskom unosu.

Zobena kaša s voćem

Zaključak i praktične smjernice

Iako postoje istraživanja koja povezuju konzumaciju doručka s boljim ishodima što se tiče kontrole tjelesne mase i zdravlja, ne znači da je redovito doručkovanje uzrok tome. Čini se da ljudi kojima je općenito više stalo do zdravlja u prosjeku češće doručkuju od ljudi kojima nije toliko stalo, a razlog za to bi mogla upravo biti percepcija javnosti da je doručak jako bitan i da je to “zdrava navika”.

Kad pogledamo rezultate kontroliranih istraživanja, vidimo da zapravo nema razlike - ili čak da preskakanje doručka rezultira nešto nižim ukupnim unosom kalorija na razini dana. Ono što možemo zaključiti na temelju svega jest da su eventualne razlike dosta male pa imamo prostora za osobni odabir. Svaka osoba bi trebala za sebe prosuditi je li joj se konzumacija doručka uklapa u životni ritam i općenite ciljeve ili joj više paše da preskoči doručak.

Izvori:

  1. Ballon A, Neuenschwander M, Schlesinger S. Breakfast Skipping Is Associated with Increased Risk of Type 2 Diabetes among Adults: A Systematic Review and Meta-Analysis of Prospective Cohort Studies. J Nutr. 2019;149(1):106-113. doi:10.1093/jn/nxy194
  2. Ma X, Chen Q, Pu Y, et al. Skipping breakfast is associated with overweight and obesity: A systematic review and meta-analysis. Obes Res Clin Pract. 2020;14(1):1-8. doi:10.1016/j.orcp.2019.12.002
  3. Li ZH, Xu L, Dai R, Li LJ, Wang HJ. Effects of regular breakfast habits on metabolic and cardiovascular diseases: A protocol for systematic review and meta-analysis. Medicine (Baltimore). 2021 Nov 5;100(44):e27629. doi: 10.1097/MD.0000000000027629. PMID: 34871228; PMCID: PMC8568444.
  4. Chen J, Cheng J, Liu Y, Tang Y, Sun X, Wang T, Xiao Y, Li F, Xiang L, Jiang P, Wu S, Wu L, Luo R, Zhao X. Associations between breakfast eating habits and health-promoting lifestyle, suboptimal health status in Southern China: a population based, cross sectional study. J Transl Med. 2014 Dec 11;12:348. doi: 10.1186/s12967-014-0348-1. PMID: 25496597; PMCID: PMC4269950.
  5. Fanelli, S., Walls, C., & Taylor, C. (2021). Skipping breakfast is associated with nutrient gaps and poorer diet quality among adults in the United States. Proceedings of the Nutrition Society, 80(OCE1), E48. doi:10.1017/S0029665121000495
  6. Wicherski J, Schlesinger S, Fischer F. Association between Breakfast Skipping and Body Weight-A Systematic Review and Meta-Analysis of Observational Longitudinal Studies. Nutrients. 2021 Jan 19;13(1):272. doi: 10.3390/nu13010272. PMID: 33477881; PMCID: PMC7832891.
  7. Sievert K, Hussain SM, Page MJ, et al. Effect of breakfast on weight and energy intake: systematic review and meta-analysis of randomised controlled trials. BMJ. 2019;364:l42. Published 2019 Jan 30. doi:10.1136/bmj.l42
  8. Bohan Brown MM, Milanes JE, Allison DB, Brown AW. Eating versus skipping breakfast has no discernible effect on obesity-related anthropometric outcomes: a systematic review and meta-analysis. F1000Res. 2020;9:140. Published 2020 Feb 24. doi:10.12688/f1000research.22424.2
  9. Bonnet JP, Cardel MI, Cellini J, Hu FB, Guasch-Ferré M. Breakfast Skipping, Body Composition, and Cardiometabolic Risk: A Systematic Review and Meta-Analysis of Randomized Trials. Obesity (Silver Spring). 2020 Jun;28(6):1098-1109. doi: 10.1002/oby.22791. Epub 2020 Apr 18. PMID: 32304359; PMCID: PMC7304383.

Objavljeno 16.09.2022.

Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!