Razbijamo mitove: GMO hrana – opasna ili korisna?

Image

GMO je skraćenica za Genetski Modificirani Organizmi. To su organizmi čija je DNA izmijenjena korištenjem genetičkog inženjerstva. Budem sada objasnio i skroz laički što to znači kada pričamo o GMO hrani.

Ljudi su oduvijek vršili selekciju, samo nije bila ciljana. U davna vremena se čuvalo sjeme onih biljaka koje su imale željene karakteristike, recimo više plodova i bolja otpornost. Ili pak križanje biljaka kako bi se dobile nove biljke. Nijedna biljka koju jedemo danas nije postojala u ovom obliku u davnoj prošlosti.

Nedostatak tih primitivnih metoda je to što se jako oslanjaju na slučajnost – ne može se birati koje karakteristike će naslijediti. Prednost genetičkog inženjerstva je to što možemo točno birati koje osobine želimo da biljka ima, npr. otpornost na nametnike ili povećani prirod.

I to je zapravo to, GMO hrana nije ništa posebno. Ljudi su oduvijek modificirali hranu koju jedu, sada samo imamo bolje i preciznije alate za to. 

gmo

Je li GMO siguran za zdravlje?

Znanost je prilično jasna i jednoglasna – GMO hrana je sigurna za zdravlje i ne razlikuje se od ostale hrane. Često se može čuti da GMO hrana nije dovoljno testirana, a to ne može biti dalje od istine. Suprotno općem mišljenju javnosti, GMO hrana je daleko najviše testirana hrana u ljudskoj povijesti!

Ovdje ne pričamo o nekoliko desetaka ili nekoliko stotina studija, već je riječ o barem 2000 znanstvenih istraživanja na temu sigurnosti GMO-a. To uključuje znanstvene radove na uzorku od 100 milijardi životinja, što je 13 puta više nego ukupna ljudska populacija na cijelom planetu.

Iznimno mali postotak tih studija pokazuje ikakve probleme, a upravo se to uporno naglašava u medijima – čisti senzacionalizam. I naravno, to je tih nekoliko studija koje teoretičari zavjere isključivo citiraju, ignorirajući ostalih 2000 studija.

Najgore do svega, te studije su pune metodoloških mana koje poništavaju zaključke te su objavljene u lošijim znanstvenim časopisima. U zadnjih nekoliko desetljeća od početka istraživanja GMO hrane, još uvijek se čeka pošteno istraživanje koje bi pokazalo da je GMO hrana loša za zdravlje.

Ako netko kaže da GMO nije testiran ili da je znanost podijeljena na ovo temu, naprosto ne zna o čemu priča.

gmo

„Tko financira te studije?!?“

Znam da je dio čitatelja već spreman komentirati kako su to sigurno sve naručene studije koje su proveli znanstvenici koje su potplatile velike korporacije. Očito nisu svjesni da je neizvedivo potkupiti cijelu znanstvenu zajednicu, pogotovo kada se radi o ovoliko istraženoj temi.

Na sreću, ni ne moramo se natezati s teoretičarima zavjere, jer imamo studije i na temu toga tko financira istraživanja o GMO-u. Većina istraživanja (58,3%) je nezavisno financirana i proveli su ih istraživači koji nemaju nikakvu povezanost s kompanijama koje se bave razvojem GMO-a.

Na primjer, čak je i Europska Unija sama investirala preko 300 milijuna eura u istraživanje sigurnosti GMO-a. Iz više stotina znanstvenih istraživanja tijekom 25 godina, Europska komisija je zaključila da je GMO hrana sigurna. Do istog zaključka su došla sva regulatorna tijela diljem svijeta koja su pregledala dostupne dokaze.

Prednosti GMO hrane

GMO je osjetno bolji za okoliš od „konvencionalnog“ uzgoja.

  • Zahtijeva manje tla te tako čuva šume i ostale zelene površine.
  • Smanjuje korištenje pesticida i herbicida.
  • Treba manje vode.
  • Daje veće prinose.
  • Financijski je isplativiji za farmere.
  • Rezultira smanjenjem emisije stakleničkih plinova.

Ovo su sve jako bitne stavke budući da se svjetska populacija i dalje povećava. Potrebni su nam načini kako nahraniti sve veće stanovništvo sa što manje negativnog utjecaja na okoliš, a GMO postiže upravo to. Ako se zalažete za zaštitu okoliša, a protivite se GMO hrani, trebali biste dobro preispitati svoje stajalište…

Prednosti GMO hrane sežu i u povećanje nutritivne vrijednosti hrane. Možda je najpoznatiji primjer tzv. „zlatna riža“ koja sadrži beta-karoten, koji se u tijelu konvertira u vitamin A.  To je posebno bitno u manje razvijenim dijelovima svijeta gdje manjak vitamina A rezultira trajnom sljepoćom ili čak smrću nekoliko milijuna djece godišnje.

gmo

Otkuda takav otpor prema GMO hrani?

U prvoj liniji, glavni razlog za otpor prema GMO hrani je manjak znanja. To nije samo moj zaključak, to je demonstrirano u više istraživanja na reprezentativnim uzorcima iz nekoliko zemalja iz Sjeverne Amerike i Europe.

Ljudi koji se najviše protive GMO hrani imaju objektivno najmanja znanja o genetici i znanosti općenito, a misle da znaju najviše. Da ponovimo još jednom, ekstremni protivnici GMO-a znaju najmanje, a misle da znaju najviše. To je nešto što se u psihologiji zove Dunning-Krugerov efekt, a ovdje je školski demonstriran na stvarnom uzorku.

Ako se informacije koje vam pokušavam prenijeti u ovom članku razlikuju od onoga što mislite da znate, znam da osjećate kognitivnu disonancu. Umjesto da budete ljuti (na mene) i odbacite pročitano, probajte postupno apsorbirati nevjerojatno količinu dokaza koji idu u prilog GMO hrani.

Zaključak

GMO hrana je jedno od najviše istraženih područja u znanosti te daleko najviše istražena hrana u ljudskoj povijesti. Sigurna je za zdravlje i ne razlikuje se od ostale hrane. GMO hrana je bolja za okoliš, jer zahtijeva manje resursa i pesticida te daje bolje prirode.

Strah i otpor prema GMO hrani su rezultat manjka znanja o temi. Rješenje za to je imati otvoren um i educirati se iz kvalitetnih znanstvenih izvora, a kao odskočna daska mogu poslužiti izvori koje navodim na kraju članka.

I da za kraj preduhitrim potencijalne optužbe kakve se često viđaju na ovakvim člancima: Ne, nitko me nije potkupio da napišem ovaj članak.

gmo

Izvori:

  1. Brookes G, Barfoot P. Environmental impacts of genetically modified (GM) crop use 1996–2013: Impacts on pesticide use and carbon emissions. Journal GM Crops & Food. Biotechnology in Agriculture and the Food Chain. Volume 6, 2015 - Issue 2.
  2. Fernbach PM, Light N, Scott SE, Inbar Y, Rozin P. Extreme opponents of genetically modified foods know the least but think they know the most. Nature Human Behaviourvolume 3, pages251–256 (2019).
  3. Herman RA, Price WD. Unintended Compositional Changes in Genetically Modified (GM) Crops: 20 Years of Research. J. Agric. Food Chem.2013614811695-11701.
  4. Klümper W, Qaim M. A Meta-Analysis of the Impacts of Genetically Modified Crops. PLoS ONE 9(11): e111629.
  5. Nicolia A, Manzo A, Veronesi F, Rosellini D. An overview of the last 10 years of genetically engineered crop safety research. Crit Rev Biotechnol. 2014 Mar;34(1):77-88.
  6. Sánchez MA, Parrott WA. Characterization of scientific studies usually cited as evidence of adverse effects of GM food/feed. Plant Biotechnol J. 2017 Oct;15(10):1227-1234.
  7. Sánchez MA. Conflict of interests and evidence base for GM crops food/feed safety research. Nat Biotechnol. 2015 Feb;33(2):135-7.
  8. Snell C, Bernheim A, Bergé JB, Kuntz M, Pascal G, Paris A, Ricroch AE. Assessment of the health impact of GM plant diets in long-term and multigenerational animal feeding trials: A literature review. Food and Chemical Toxicology. Volume 50, Issues 3–4, March–April 2012, Pages 1134-1148.
  9. Van Eenennaam AL, Young AE. Prevalence and impacts of genetically engineered feedstuffs on livestock populations. J Anim Sci. 2014 Oct;92(10):4255-78.
  10. Zhang C, Wohlhueter R, Zhang H. Genetically modified foods: A critical review of their promise and problems. Food Science and Human Wellness. Volume 5, Issue 3, September 2016, Pages 116-123

Objavljeno 24.07.2019.

Pregledaj povezani sadržaj
Brza ocjena - kakav vam je sadržaj?
Podijeli s prijateljima!